Preksinoć je osnovan u našem gradu motociklistički klub, kome je dano ime “Slavonac”. Osnivači su toga kluba g. Josip Pavlinić, Srećko Goldstein, Fedor Pollak, Viktor Worich i Ferdinand Gasteiger. Nakon zaključenog osnutka konstituirao se privremeni odbor, koji je sastavljen ovako. Pročelnik Srećko Goldstein, trgovac, tajnik g. Josip Pavlinić, blagajnik Narodnog kazališta, blagajnik g. Otto Kohler, trgovac, tehniki vođa g. Fedor Pollak, trgovac, a odbornici su: g. Ferdinand Gasteiger, ravnatelj “Triglava” i Oskar Spiller, trgovac. Društvo će izraditi pravila, a prvi će mu posao biti da nabavi i uredi teren za izgradnju trkališta - pisalo je na stranicama Hrvatskog lista br. 173, koji je izišao u Osijeku 24. lipnja 1927.

Turbulentne tridesete

Prvi se automobil pojavio 1886., praktična kombinacija prvog motora s unutarnjim izgaranjem i obične drvene kočije, a “jurilo” je brzinom od 16 kilometara na sat. Relativno brzo, u razdoblju od nekih 12 godina, 1898. pojavio se prvi automobil i u našoj zemlji. I samo osam godina poslije, 1906., osnovan je u Zagrebu prvi automobilski klub, prvi takve vrste u nas, čiji je sljednik Hrvatski autoklub upravo ovih dana proslavio 120. obljetnicu djelovanja.

Kada su zbog povećanog broja automobila i motocikala sazreli uvjeti za osnivanje motorističkog kluba u Osijeku, na inicijativu Josipa Pavlinića, Srećka Goldsteina, Fedora Pollaka, Viktora Woricha i Ferdinanda Gesteigera krenulo se u akciju, te je 22. lipnja 1927. osnovan Motociklistički klub “Slavonac”.

Duboka politička kriza koja je već u drugoj polovini tridesetih godina prošlog stoljeća pritiskala svijet i neposredna ratna opasnost prouzročili su smanjenje aktivnosti motokluba. Mnogi članovi motokluba neposredno prije Drugog svjetskog rata ili odmah nakon njegova izbijanja otišli su u vojsku i ostali u njoj, na jednoj ili drugoj strani, do njegova kraja. Neki se iz njega nisu ni vratili. Što se tiče ono malo preostalih članova koji su zbog bilo kojih razloga ostali kod kuće, zbog nedostatka motora, koji su rekvirirani za vojne potrebe, nisu imali ni najosnovnijih uvjeta za rad. Ipak, pronađeni dokumenti pokazuju kako su se članovi kluba borili za očuvanje staze i preduvjeta za nastavak aktivnosti po završetku rata.

U prvim danima i mjesecima poratne 1945., u jeku obnove i izgradnje, jedva se stizalo i pomišljati o obnavljanju drugih organiziranih djelatnosti. No i u tako kompliciranim uvjetima počeli su se okupljati prijatelji automobilizma i motoristike. U početku djeluju kao sekcija Fiskulturnog društva “Udarnik”. Novoosnovanu sekciju vodi iskusni motorist i član prethodnih odbora Motociklističkog kluba “Slavonac” Josip Pavlinić, koji uz pomoć i suradnju Kuzme Cerjaka, Antuna Blaževića, Rudike Capića, Slavka Kraljića, Antuna Kezerlea, Dragutina Flama, Mirka Voriha, Ivana Gerera i Ivana Pavlića krajem godine osniva Auto-moto društvo “Slavonac”, nastavljajući tradiciju predratnog Motociklističkog kluba “Slavonac”. Prema usvojenim i proklamiranim zadatcima AMD.a “Slavonac”, osnovni cilj društva bio je razvijanje sustavnog rada na unaprjeđivanju motorističkog sporta, tehnike, motociklizma, automobilizma, uz upoznavanje konstrukcije motornih vozila. Od samog početka društvo je preuzelo i organizaciju tečajeva za polaganje vozačkog ispita. AMD “Slavonac” primio je prijelaznu zastavicu za 1947. kao najbolje društvo, što je ponavljano i kasnijih godina. Društvo je sustavno radilo na obuci građana, ali i na organizaciji natjecanja, za koja je vladao velik interes, što je pokazivao i veliki odaziv gledatelja. Njih oko 15.000 s velikom je pažnjom u kolovozu 1948. promatralo utrku 40 vozača iz šest društava FNRJ.

Uspjeh Voriha

U omasovljavanju motosporta postignut je lijep uspjeh. Bilo je upisano 250 novih članova, tako da je u 1951. u društvu bilo oko 900 članova. Međutim, najveći problem bilo je pomanjkanje društvenih prostorija.

Motociklističko trkalište u Gradskom vrtu u Osijeku bilo je otvoreno 5. listopada 1953. Tom prilikom prvi je put nakon rata pred osječkom publikom održano natjecanje u speedway i dirt-track vožnji. Pred oko 7000 gledatelja pokazalo se da je osječka staza jedna od najboljih trkališnih staza u zemlji.

Glas Slavonije je, kao i danas, krajem svake godine provodio anketu među čitateljima za izbor najboljeg sportaša Slavonije. Sportašem 1954. Osječani su proglasili Mirka Voriha, motorista, člana AMD-a “Slavonac”. Početkom 1955. godine Motoristička unija odlučila je da se u Jugoslaviji održi svjetsko prvenstvo u speedway vožnji. Kako je osječko trkalište bilo jedno od najkvalitetnijih, AMS Jugoslavije odlučio je da to značajno prvenstvo bude početkom svibnja u Osijeku. Godine koje slijede i aktivnosti AMD-a “Slavonac” upisane su zlatnim slovima u povijest speedwaya. Usto, društvo je 1961. organiziralo i cestovnu brzinsku utrku. “Slavonac” je i 1962. bio domaćin Svjetskog prvenstva u speedwayu, a ujesen i cestovne brzinske utrke, na kojoj su prvi put nastupili i vozači kartinga.

“Slavonac” je u 1966. godini dostigao 850 članova, koji su i vlastitim sredstvima sudjelovali u izgradnji centra na tadašnjoj Čepinskoj. Do 1971. godine osposobljeno je 10.000 vozača A kategorije, 14.000 vozača B kategorije i 3400 pionira u osnovnim školama. “Slavonac” je nakon rata, 1946., startao sa samo 35 članova. Između 1951. i 1965. taj broj je porastao na 230, a već 1968. broj se članova popeo na 1200. Godine 1970. već su bila učlanjena 2182 člana, a 1971. društvo je imalo imopozantnih 3437 članova.

Za postignute uspjehe “Slavonac” je 1971. dobio najveće priznanje Općinske skupštine u Osijeku, Zlatnu plaketu oslobođenja Osijeka. Osim toga, društvo je dobilo i diplomu AMSJ-a i AMSH-a, kao i mnoga druga priznanja raznih organizacija. Slijedile su godine stagnacije, što se najviše osjetilo u smanjenju sportskih aktivnosti. Bilo je pokušaja da se razvijanjem karting-sporta podigne interes za društvo, ali zbog visokih troškova i u tome se slabo uspijevalo.

Od 1974. broj članova opet je u stalnom porastu. Te je godine registriran 3681 član, 1975. godine 3700 članova, a 1976. bilo je 4700 članova. U području obuke vozača motornih vozila krenulo se s jednim nastavnikom i jednim vozilom, a 1976. stiglo se do 35 stručnih učitelja s 32 vozila, poligonom i s nastavnim pomagalima.

Suradnja Osijeka i Pečuha bila je sedamdesetih i osamdesetih godina dvadesetog stoljeća na iznimno visokoj razini. Automobilisti Auto-moto društva “Slavonac” i Auto-moto kluba Pečuha uspješno razvijaju suradnju od 1967., kada su osječki natjecatelji sudjelovali na Mecsek Rallyju. Zajedničkim naporima od 1969. organizira se rally Osijek-Pečuh, s izmjeničnim premještanjem starta i cilja, u jedan pa u drugi grad.

Edukacija učenika

Nakon nekoliko uspješnih godina, kraj osamdesetih označava turbulentno razdoblje za “Slavonac”, s poremećenim međuljudskim odnosima, štrajkom, prinudnom upravom... Ipak, društvo nastavlja uspješni niz i 1990. godine simbolično se vraća na svoju staru lokaciju, u Ulicu Hrvatske Republike. Na kućnom broju 2 kupljen je poslovni prostor s ciljem preseljenja administrativnih i poslova autoškole na lokaciju bližu centru, ujedno prihvatljiviju građanima - korisnicima usluga.

AMD “Slavonac” funkcionirao je i tijekom Domovinskog rata te dao znatan doprinos u borbi za suverenu Republiku Hrvatsku zbrinjavanjem i osposobljavanjem vozila Hrvatske vojske i građanstva te stavljanjem na raspolaganje svojih resursa. Nakon rata i sanacije šteta AMD “Slavonac” postaje dijelom Zajednice tehničke kulture Grada Osijeka i Osječko-baranjske županije. U 1995. godini AMD “Slavonac” mijenja ime u Auto-moto klub “Slavonac”. S vremenom prostor u Ulici Hrvatske Republike postao je Regionalni ispitni centar Hrvatskog autokluba, a AMK “Slavonac” u travnju 2011. seli e u nove prostore, u Gundulićevoj 24.

Tijekom godina prometna preventiva iskristalizirala se kao dugoročno najvažnija djelatnost “Slavonca”. Automoto društvo “Slavonac” bilo je prvo društvo u Jugoslaviji koje je održavalo tečajeve prometnog odgoja u osnovnim školama, još 1949. godine. Poslije je u suradnji s osnovnim školama provodilo natjecanja učenika u sklopu akcije za unaprjeđenje prometne kulture “Što znam i kako se ponašam u prometu”, koja su osim teorijske obuke i provjere znanja u stvarnim prometnim situacijama na osječkim ulicama sadržavala i vožnje spretnosti biciklima.

Vožnje spretnosti odvijale su se na posebno uređenom poligonu na današnjem Trgu slobode (bivšem Trgu oslobođenja) i okupljale su velik broj učenika, kako natjecatelja tako i navijača. Posebno uzbudljive bile su utrke biciklima, romobilima i rolama koje su se održavale na poligonu AMK-a “Slavonac”, uz tadašnju Čepinsku cestu.

U samostalnoj Hrvatskoj AMK “Slavonac” aktivni je sudionik svih dosadašnjih (od 1993. godine) natjecanja učenika osnovnih škola “Sigurno u prometu”.

HAK i udruženi autoklubovi uoči školske godine tradicionalno već desetljećima održavaju akcije namijenjene djeci u dobi od pet do osam godina i njihovim roditeljima. Želja je senzibilizirati i upozoriti javnost, a osobito vozače na pojačani oprez u prometu u prvim danima rujna, kad se zbog početka škole na naše ceste vraćaju školarci, a među njima i velik broj prvoškolaca, koji se prvi put pojavljuju kao samostalni sudionici u prometu i tako čine potencijalnu opasnost. Otkako je 2024. godine otvoreno prometno vježbalište za obuku djece pješaka i biciklista, tijekom rujna svi prvašići sa šireg gradskog područja prolaze obuku u sklopu akcije “Sigurno u školu s HAK-om”. Poligon je opremljen i simulatorom vožnje e-romobila, te se uskoro očekuje i organizirana obuka korisnika tih praktičnih, ali opasnih prometnih pomagala.

Uza sve spomenuto, AMK “Slavonac” pruža 24-satnu pomoć na cesti - otklon kvara i prijevoz oštećenih ili vozila u kvaru, članovima pruža usluge iz sustava članskih pogodnosti HAK-a, izdaje međunarodne vozačke dozvole, dozvole za upravljanje tuđim vozilom i okuplja više od 3700 članova. Za jednog 99-godišnjaka, više nego što bi mnogi očekivali.