Lipanj se neće pamtiti po dobrome. Prodaja automobila u EU-u u opasnom je padu
U lipnju je u Europskoj uniji registrirano milijun novih auta, 7,3 posto manje nego u istom prošlogodišnjem mjesecu
Prodaja automobila u Europskoj uniji pala je u lipnju najsnažnije od prošlog ljeta, odražavajući "izazovne uvjete u svjetskom gospodarstvu", izvijestila je udruga ACEA. U lipnju je u EU-u registriran milijun novih automobila, 7,3 posto manje nego u istom prošlogodišnjem mjesecu, izračunala je udruga. Prodaja je tako pala najoštrije od kolovoza prošle godine, kada je bila potonula za čak 18,3 posto.
U razdoblju od siječnja do lipnja broj registriranih novih automobila smanjen je na godišnjoj razini za 1,9 posto. Među četiri vodeća tržišta Njemačka je u lipnju zabilježila dvoznamenkasti pad prodaje, za čak 13,8 posto. Još oštriji pad zabilježen je u Italiji, za 17,4 posto. Najblaže je u skupini 'velikih' smanjen broj registriranih automobila u Francuskoj, za otprilike sedam posto. U Španjolskoj prodaja je pak u odnosu prema prošlogodišnjem lipnju poskočila za 15,2 posto.
Tržišni udio električnih automobila iznosio je u prvoj polovini godine 15,6 posto, uz prodano 869.271 vozilo. To bi značilo da je prodaja te kategorije vozila poskočila na godišnjoj razini za 22 posto.
Registracije benzinaca bilježile su pak gotovo isti postotni pad, uz prodanih 1,58 milijuna vozila, s otprilike trećinom udjela u ukupnom tržištu, pokazuju podaci ACEA-e. Hibridni električni automobili nadmašili su pak benzince, uz prodana 1,94 milijuna vozila u prvoj polovini godine, za 17 više nego u istom prošlogodišnjem razdoblju.
Problema imaju i veliki automobilski divovi. Tako je Stellantis objavio da je prvu polovinu godine zaključio s gubitkom, istaknuvši troškove gašenja proizvodnih programa i negativan utjecaj američkih carina. Prihod je u prvih šest ovogodišnjih mjeseci iznosio 74,3 milijarde eura i bio je manji za 12,6 posto nego prije godinu dana. U odnosu prema prethodnih šest mjeseci uvećan je pak za 3,6 posto.
Stellantis je prvu polovinu ove godine, prema preliminarnim izračunima, zaključio s netogubitkom od 2,3 milijarde eura. U istom lanjskom razdoblju bili su poslovali s netodobiti od 5,6 milijardi eura. Uprava izdvaja 3,3 milijarde eura troškova gašenja proizvodnih programa, uključujući i razvoj pogonskog sustava na vodik, te otpise i troškove restrukturiranja. Stellantis je bilježio i 300 milijuna eura troškova američkih carina, dodaju.
Uteg poslovnim rezultatima bili su i nepovoljni valutni tečajevi i veći viškovi u proizvodnji. Uprava je napomenula da je iznimno objavila preliminarne financijske rezultate za prvu polovinu godine kako bi upozorila na nerazmjer između očekivanja analitičara i stvarnih poslovnih rezultata Stellantisa.
Multinacionalni div isporučio je kupcima u drugom tromjesečju 1,4 milijuna vozila, šest posto manje nego lani, pokazali su preliminarni podaci.
Daleko najveći pad zabilježen je u isporukama u SAD, za 25 posto u odnosu prema drugom prošlogodišnjem tromjesečju. Smanjene su i isporuke u “proširenoj Europi”, za šest posto. Uprava je već u travnju “obustavila” procjenu poslovnih rezultata u cijeloj 2025. godini, upozorivši na neizvjesnost koju su stvorile carine.
