Indonezija je postala prva zemlja u Aziji koja je uvela potpunu nacionalnu zabranu jahanja slonova što znači da svi zoološki vrtovi i turistički centri prekidaju ove aktivnosti. Umjesto toga, turizam se usmjerava prema etičkom promatranju životinja.

Sreća i blagostanje

Indonezijsko ministarstvo šumarstva izdalo je jasnu direktivu kojom se zabranjuje jahanje slonova na razini cijele države. Ova odluka sada štiti više od stotinu zatočenih slonova. Mjera se provodi vrlo strogo te se prvenstveno odnosi na zabranu jahanja, a donosi kraj i svim drugim prisilnim interakcijama. Turisti tako više ne smiju sjediti na slonovima, zabranjeno je također kupanje ovih čudesnih divova kao i izvođenje predstava s njima, dok parkovi koji ne poštuju pravila riskiraju gubitak dozvola za rad.

Organizacije poput PETA Asia i World Animal Protection godinama upozoravaju na okrutne metode treninga tijekom kojih su životinje često izložene teškom fizičkom i psihičkom stresu. Novi pristup omogućuje slonovima da se ponašaju prirodno, kupaju se sami i druže koliko žele.

Situacija u svijetu razlikuje se od države do države. Indonezija predvodi promjene u Aziji, a aktivisti za prava životinja se nadaju kako će ovaj potez potaknuti i druge destinacije na preispitivanje ovakve nehumane turističke ponude. Iako pada popularnost ovakvih aktivnosti, u Tajlandu ta praksa još uvijek postoji. Nepobitna je činjenica da značajan problem ostaje veliki broj pripitomljenih slonova koji ne mogu preživjeti u divljini, dok s druge strane lokalno stanovništvo ovisi o prihodima od turizma. U nekim dijelovima Indije i Nepala zabilježen je prestanak komercijalnih vožnji, no jahanje je i dalje legalno u mnogim turističkim kampovima. U Europi i Sjevernoj Americi takve su aktivnosti odavno društveno neprihvatljive te većina turista iz ovih regija danas bira isključivo etička utočišta. Ova utočišta za slonove mogu se prepoznati po tome što potpuno zabranjuju jahanje, predstave i prisilnu interakciju. U tim se centrima slonovima pristupa s dovoljne udaljenosti, dopuštajući im da slobodno hodaju, hrane se i žive u prirodno formiranim krdima.

Slonovi imaju i svoj dan: s ciljem podizanja svijesti javnosti o ugroženosti i nevoljama azijskih i afričkih jedinki, 12. kolovoza obilježava se Svjetski dan slonova, fascinantnih životinja koje trebaju hitnu i konkretnu zaštitu. Slon je u hinduističkim i budističkim religijama simbol sreće i blagostanja. Predstavlja osim toga mudrost, dug život, izvrsnu memoriju i vitalnost, no također je moćno biće koje koristi svoju snagu za uklanjanje prepreka.

Što ih čini tako izvanrednima? Slonovi su među najinteligentnijim životinjama na planetu - imaju velike mozgove i pokazuju širok raspon složenih ponašanja kao što su rješavanje problema, korištenje alata, samosvijest i emocionalna inteligencija. Društvena su bića koja uživaju u bliskom fizičkom kontaktu s članovima krda, uključujući dodirivanje surlama i naslanjanje na tijela drugih jedinki. Iako ne mogu doslovno zagrliti jedan drugog, oko mlađih rođaka omataju surle da bi ih umirili, a kako bi se pozdravili, surle isprepletu.

Inžinjeri ekosustava

Slonovi tuguju i jedne su od rijetkih životinja sličnih ljudima po načinu žalovanja što je vidljivo iz činjenice da odaju počast tijelima i kostima uginulih bližnjih. O tome govori dirljivi roman "One Amazing Elephant" u kojem slonica Queenie Grace tuguje zbog gubitka svog trenera Billa. Dokumentarac "The Elephant That Rescued The Girl" pak prikazuje osmogodišnju djevojčicu Amber koja je preživjela plimni val zahvaljujući slonu Ning Nong. Amber je uživala u obiteljskom odmoru na Tajlandu kada ga je 2004. pogodio tsunami, usmrtivši tada gotovo četvrt milijuna ljudi.

Slonovi su ključni za planet jer značajno pridonose cjelovitosti ekosustava. Pomažu u održavanju šumskih i savanskih prostora za druge vrste i važni su u održavanju bogate bioraznolikosti. Također su "inženjeri" ekosustava jer krčeći staze kroz guste šume omogućuju prolaz drugim životinjama. Djeluju na širenje šumskih područja pa ih možemo nazvati i borcima protiv klimatskih promjena. Studije su pokazale da slonovi pomažu u zaštiti zdravlja šuma u središnjoj Africi raznošenjem sjemena drveća putem izmeta. Budući da lutaju prostranstvima, igraju ključnu ulogu u pošumljavanju. Posljedice njihovog izumiranja bile bi ogromne. Ako bi nestali, ili bi im bilo onemogućeno slobodno kretanje unutar širokog ekosustava, ti bi prostori postali manje raznoliki, dok bi neki od njih doživjeli kolaps.

Azijski slonovi ugrožena su vrsta. Njihov je broj tijekom posljednje tri generacije pao za najmanje 50 posto, a negativan trend ne jenjava. Slonove vole i poštuju ljudi i kulture raznih strana svijeta, no istovremeno ih se izrabljuje. To ih je danas dovelo na sam rub održivosti. Afrički šumski slon kritično je ugrožena vrsta, dok je afrički savanski slon ugrožena vrsta. A kako je bjelokost cjenjenija od zlata, krivolov je vrlo rasprostranjen. Pojedini izvori navode da zbog kosti ili mesa lovokradice dnevno usmrte stotinu slonova, a njihova staništa su uslijed širenja urbanih sredina sve skučenija.