LJUBLJANA: IZA PRIVIDNE IDILE BURNA POLITIČKA JESEN...
Lokalni izbori u Sloveniji 2026.: Je li glas za Jankovića - glas za Dodika?
Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES), sa sjedištem u Ljubljani, redovito prati i analizira ključna događanja na Bliskom istoku, Balkanu i diljem svijeta. Uoči lokalnih izbora u Sloveniji 15. studenog 2026., IFIMES je izradio detaljnu analizu pod naslovom “Glas za Jankovića - glas za Dodika? Ljubljana na raskrižju političkih i poslovnih mreža, organiziranog kriminala i europskih demokratskih standarda”.
(Uz neznatne prilagodbe u opremi, prenosimo prilog u nešto kraćoj verziji, nap. DJ)
Dana 15. studenoga 2026. održat će se redovni lokalni izbori u 212 općina u Sloveniji. Građani će glasati za gradonačelnike i članove općinskih vijeća, zajedno s predstavnicima lokalnih, seoskih i okružnih zajednica u određenim općinama. Drugi krug izbora za gradonačelnike održat će se 29. studenoga 2026.
Ovogodišnji izbori održavaju se u kontekstu velike promjene izbornog zakonodavstva koja je državljanima trećih zemalja sa stalnim boravkom u Sloveniji oduzela pravo glasa na lokalnim izborima - pravo koje su imali od 2002. godine. Zakonodavna izmjena utječe na oko 104.000 odraslih državljana trećih zemalja s prebivalištem u Sloveniji koji bi prema prethodnim pravilima imali pravo glasa na lokalnim izborima. Državljani Bosne i Hercegovine i Srbije čine najveće pogođene skupine. Od lipnja 2026. samo je Ljubljana imala oko 21.938 takvih potencijalnih birača. Promjena označava značajno odstupanje od utvrđenog okvira za lokalno političko sudjelovanje dugotrajnih stanovnika. Ustavni sud Republike Slovenije trenutno ispituje je li odredba kojom se ograničavaju ta prava glasa ustavna.
PREDUGA VLADAVINA
Mjeru o ukidanju tih prava glasa podržala je i stranka Resnica, na čelu sa Zoranom Stevanovićem, sadašnjim predsjednikom slovenskog Državnog zbora. Ta podrška ima posebnu težinu s obzirom na brojne zajednice bosanskih i srpskih državljana koji žive u Sloveniji. Jednako je uočljiva šutnja Milorada Dodika, koji nije zauzeo javno stajalište o oduzimanju prava glasa državljanima Bosne i Hercegovine koji žive u Sloveniji, posebno etničkim Srbima. Problem utječe na 58.350 državljana Bosne i Hercegovine.
Amandman stoga postavlja šira pitanja o političkoj uključenosti, jednakom tretmanu stanovnika, integraciji i predanosti političkih čelnika upravo onim zajednicama čije interese tako često tvrde da predstavljaju.
U središtu pozornosti posebno je Ljubljana, glavni grad Slovenije, gdje se 15 kandidata natječe za mjesto gradonačelnika.
Dvadeset godina Jankovićeve Ljubljane: Zoran Janković vlada Ljubljanom od 2006. godine, osim kratke stanke 2011. i 2012. godine. Tijekom tog vremena stvorio je prepoznatljiv model upravljanja koji obilježavaju moćna gradonačelnička vlast, ambiciozni infrastrukturni projekti, stroga kontrola nad političkim prioritetima i ukorijenjen utjecaj na općinske institucije.
Njegov doprinos urbanoj transformaciji Ljubljane i njezinom infrastrukturnom, kulturnom i sportskom razvoju je neosporiv. Tijekom posljednjih desetljeća grad je prošao kroz dalekosežne promjene, a gradska uprava je dala prioritet ulaganjima u javne prostore, promet, zelenu infrastrukturu i kvalitetu života. Međutim, posljednjih godina Ljubljana je također postala sve zagađenija.
Ipak, uspjeh pojedinačnih kapitalnih projekata ne može zamijeniti institucionalnu odgovornost. S istim političkim vodstvom na čelu gotovo dva desetljeća, postavljaju se legitimna pitanja o tome je li model upravljanja gradom osigurao odgovarajuću transparentnost, neovisnu kontrolu i odgovornost prema svojim stanovnicima. Od najveće je važnosti otkriti i istražiti odnose koji povezuju gradonačelnika, gradsko vijeće, komunalna poduzeća, izvođače radova i druge komercijalne aktere uključene u realizaciju velikih urbanih investicijskih projekata.
Uvođenje ograničenja mandata za gradonačelnike jedno je od potencijalnih sistemskih rješenja, ali zakonske odredbe koje reguliraju njihovo razrješenje s dužnosti prije isteka mandata također zahtijevaju reviziju. Prema trenutnom ustroju, izravno izabrani gradonačelnici uživaju snažan politički mandat, što im otežava smjenu dok su na dužnosti. Razlozi za prijevremeni prestanak mandata gradonačelnika usko su definirani zakonom i podliježu specifičnim uvjetima i postupcima. To naglašava potrebu da se ispita pružaju li postojeći mehanizmi dovoljne političke i institucionalne kontrole gradonačelničke vlasti i mogu li se uvesti snažniji oblici nadzora bez potkopavanja demokratske legitimnosti izravnih izbora.
Rezultat je sustav u kojem gradonačelnici riskiraju da postanu lokalni politički “šerifi” koje je, jednom kada dođu na dužnost, gotovo nemoguće politički smijeniti. Zbog toga je šira rasprava o strukturnim reformama ključna, s ciljem jačanja nadzora nad ponašanjem gradonačelnika, osiguranja veće odgovornosti prema javnosti i uspostavljanja realnih mehanizama za njihovo smjenjivanje s dužnosti u slučajevima teškog kršenja dužnosti, zlouporabe položaja ili gubitka javnog povjerenja.
Javna sredstva nisu privatna domena političkih dužnosnika. Svaki ugovor, postupak javne nabave, koncesija, donacija i investicija moraju biti podložni neovisnom nadzoru i javnoj provjeri. Zbog toga je situacija u Ljubljani daleko više od pitanja urbanog razvoja - ona zadire u samu srž institucionalne odgovornosti.
Dugogodišnji komercijalni odnos između Grada Ljubljane (MOL) i KPL-a - tvrtke kojom upravlja bosanski poduzetnik Mladen Milanović Kaja, vlasnik MG Mind grupe - također zaslužuje posebnu pozornost. KPL ima koncesiju za redovno i zimsko održavanje cesta u Ljubljani od 2006. godine, a u srpnju 2026. osigurao je novi 20-godišnji ugovor s gradom. Ugovor je procijenjen na 288 milijuna eura (bez PDV-a), što je ekvivalentno 14,4 milijuna eura godišnje. Prema slovenskom dnevnom listu Dnevnik, KPL je od 2015. sklopio 38 ugovora s Gradom Ljubljanom, ukupne vrijednosti 52 milijuna eura (bez PDV-a). U rujnu 2026., drugi dnevni list, Delo, izvijestio je o novoj koncesiji i opsegu njezinih dugoročnih financijskih obveza. Mediji su više puta povezivali Milanovića s političkim krugovima u Republici Srpskoj, uključujući Milorada Dodika. Iako ta izvješća i ugovorni aranžmani sami po sebi ne utvrđuju nezakonito postupanje ili neprimjeren politički utjecaj, značajni iznosi javnog novca i trajanje ugovornog odnosa opravdavaju rigorozno ispitivanje vlasničkih struktura, komercijalnih poslova i političkih veza, zajedno s potpunom transparentnošću u procesu dodjele koncesija i strogim nadzorom javnih rashoda.
SUMNJIVE VEZE
Odnos Zorana Jankovića i Milorada Dodika: Jedna važna značajka ljubljanskog političkog krajolika je bliski odnos Zorana Jankovića s regionalnim političkim vođama, posebno Miloradom Dodikom. Obojica su odlikovana od ruskog predsjednika Vladimira Putina, što njihove veze stavlja u širi međunarodni i geopolitički kontekst. Njihova politička i osobna povezanost dobro je dokumentirana. Janković je često govorio o svojoj dugogodišnjoj suradnji s Dodikom, koja seže do njegova mandata na čelu maloprodajne grupe Mercator. Uoči općih izbora u Bosni i Hercegovini 2022. godine, Janković je javno podržao Dodika i pohvalio njegov politički dosje. Taj je stav zadržao i u kasnijim javnim izjavama.
Jankovićev otpor odluci slovenske vlade od 11. rujna 2025. o zabrani ulaska Miloradu Dodiku u zemlju privukao je posebnu pozornost. Javno se usprotivio toj mjeri, rekavši da je osobno ne bi podržao. Također je pokrenuo pitanje s Tanjom Fajon, koja je u to vrijeme bila ministrica vanjskih poslova.
Dodikova administracija u Republici Srpskoj uzvratila je uvođenjem recipročnih mjera protiv predsjednice Slovenije Nataše Pirc Musar i ministrice vanjskih poslova Tanje Fajon.
Ovi događaji postavljaju temeljno pitanje: gdje završava legitimna međunarodna politička suradnja, a počinje promicanje stranih političkih interesa unutar domaće politike?
Zoran Stevanović i politički utjecaj iz Republike Srpske: Još jedna istaknuta osoba u ovoj široj geopolitičkoj slici je Zoran Stevanović, vođa stranke Resnica. Njegovi javni komentari o Miloradu Dodiku i restriktivnim mjerama Slovenije zaslužuju detaljniju političku analizu. U razgovoru za novinsku agenciju SRNA Stevanović je osudio mjere Slovenije protiv Dodika kao štetne i kritizirao vladu zbog njihova nametanja.
Iako je zastupanje takvih stavova legitiman politički stav, šira pozadina regionalne političke dinamike zahtijeva ispitivanje političkih, organizacijskih i komunikacijskih kanala koji povezuju određene slovenke političke osobe s političkim i komercijalnim strukturama u Republici Srpskoj i Srbiji.
EUROPA ILI BALKAN
Slovenska vanjska politika i regionalni politički interesi: Odluka slovenska vlade da zabrani Miloradu Dodiku ulazak u zemlju predstavlja ključni test dosljednosti vanjske politike zemlje.
Sud Bosne i Hercegovine osudio je Dodika zbog prkosa odlukama visokog predstavnika. Dobio je jednogodišnju zatvorsku kaznu i šestogodišnju zabranu obnašanja javno financiranih dužnosti. Slovenija mu je potom uvela vlastitu zabranu ulaska u zemlju. Protivljenje Jankovića i Stevanovića ovoj odluci oštro ističe potencijalni utjecaj regionalnih odnosa na nacionalnu politiku Slovenije.
Dodikovi politički i poslovni interesi diljem regije - zajedno s njegovim vezama s političkim vođama u Srbiji, Mađarskoj i drugdje - daju ovom pitanju širu međunarodnu dimenziju.
Nužno je da slovenske institucije postave jasnu granicu između legitimne političke rasprave o restriktivnim mjerama i potencijalnih napora za njihovo ukidanje - napora koji mogu biti vođeni specifičnim političkim ili komercijalnim interesima. Slovenija ne smije postati platforma za promicanje stranih političkih programa pureko lokalnih političkih i poslovnih mreža.
Ljubljana i organizirani kriminal: Postoje legitimni razlozi za pitanje postaje li Ljubljana regionalna “prijestolnica” organiziranog kriminala. Prisutnost međunarodnih kriminalnih mreža, sumnjive financijske transakcije i rizici pranja novca u Sloveniji zahtijevaju pomnu pozornost vlasti. Njezin geografski položaj smješta Sloveniju uz neke od glavnih europskih prometnih i financijskih koridora - ruta koje međunarodne kriminalne organizacije mogu iskoristiti za trgovinu drogom, ljudima i oružjem preko granica, uz druge ilegalne aktivnosti.
Daljnja zabrinutost usmjerena je na financijske interese koje u Sloveniji drže politički i poslovni krugovi iz Republike Srpske. Neke procjene sugeriraju da Milorad Dodik i njegovi suradnici kontroliraju imovinu u zemlji vrijednu više od tri milijarde eura. Takve tvrdnje zahtijevaju neovisnu provjeru i mapiranje temeljnih vlasničkih veza. U usporedbi s procjenama da milijarde eura javnog novca svake godine nestaju u Bosni i Hercegovini zbog korupcije i nepravilnosti u nabavi - i gledano u svjetlu Dodikova gotovo tri desetljeća političkog utjecaja i vladavine - opseg, podrijetlo i transparentnost prekograničnih tokova kapitala zahtijevaju ozbiljnu provjeru. Svaka sumnja na nezakonitu aktivnost mora se utvrditi provjerljivim dokazima, dok nadležna tijela moraju osigurati transparentnost financijskih i vlasničkih struktura.
Ljubljana se posljednjih godina suočava s rastućim sigurnosnim izazovima, posebno vezanim uz ulični kriminal, nasilna kaznena djela i ilegalne droge. U 2023. godini Policijska uprava Ljubljane zabilježila je porast kaznenih djela od 14,2 posto u odnosu prema prethodnoj godini na područjima koja opslužuju općinske policijske postaje, što je potaknulo pojačane policijske ophodnje. Podaci za 2025. godinu upozoravaju na daljnju eskalaciju određenih kategorija kriminala: nasilna kaznena djela porasla su za gotovo 30 posto, a kaznena djela povezana s drogom porasla su s 259 na 319. Posebno je zabrinjavajuća potreba za jačom policijskom prisutnošću u središtu grada kako bi se suprotstavila uličnom kriminalu i rizicima za javnu sigurnost. Ovi događaji potiču pomnije ispitivanje učinkovitosti sigurnosnih politika Ljubljane i razine suradnje između općinskih vlasti i nacionalnih sigurnosnih institucija.
Između europskih standarda i balkanskih političkih mreža: Slovenija je članica Europske unije i NATO-a, no njezine geografske, ekonomske i povijesne veze sa zapadnim Balkanom čine je posebno ranjivom na regionalne političke pritiske i sigurnosne rizike. Samo po sebi to ne mora nužno biti nedostatak. Slovenija ima legitimni interes za poticanje političke, gospodarske i kulturne suradnje sa svojim regionalnim susjedima. Opasnost nastaje kada takva suradnja ustupi mjesto netransparentnim političko-poslovnim poslovima, kada se nacionalni interesi žrtvuju privatnim ciljevima ili kada vanjski politički centri moći nastoje utjecati na domaće donošenje odluka.
ODABIR ZA BUDUĆNOST
U tom kontekstu od najveće je važnosti pomno pratiti dinamiku između političkih krugova u Sloveniji, Srbiji i Republici Srpskoj - uz širu mrežu regionalnih i međunarodnih utjecaja. Slovenija mora ostati otvorena za suradnju sa svojim susjedima i drugim zemljama zapadnog Balkana, istovremeno štiteći svoje institucije, pravni poredak i europske demokratske standarde. Ljubljana mora biti europska prijestolnica, a ne utočište za neprozirne političke mreže
Lokalni izbori 15. studenoga 2026. označavaju odlučujući trenutak za političku budućnost i Ljubljane i Slovenije u cjelini. Petnaest kandidata za gradonačelnika nudi biračima širok raspon političkih opcija, ali prava mjera demokracije nije samo broj kandidata koji se kandidiraju na izborima. Umjesto toga ona počiva na sposobnosti institucija da jamče transparentnost, odgovornost i jednake uvjete za sve aktere u političkom i gospodarskom životu.
Paradoks je u tome što se očekuje da će se Bošnjaci u Ljubljani okupiti oko Zorana Jankovića, iako on zagovara interese Milorada Dodika - osobe čija politika sustavno potkopava državne institucije i ustavni poredak Bosne i Hercegovine. To udara u srž političke dosljednosti: bi li podrška Jankoviću također značila neizravnu podršku političkim interesima Milorada Dodika i njegove oligarhije?
U konačnici, ovi izbori su puno više od toga tko će postati sljedeći gradonačelnik Ljubljane. U pitanju je model upravljanja koji Slovenija odabire i za svoj glavni grad i za zemlju u cjelini: onaj u kojem politička moć ostaje koncentrirana ili onaj izgrađen na transparentnosti, odgovornosti i javnoj upravi podložnoj učinkovitom institucionalnom nadzoru. n