U završnom dijelu obilježavanja Mađarske revolucije na dva postavljena pitanja odgovorila je dr. sc. Klara Galli-Baronfeind, prva tajnica i otpravnica poslova veleposlanstva Mađarske u Hrvatskoj, čime je dodatno obogatila sadržaj i zaključni dio događaja.

Kako Mađarska vidi budućnost odnosa s Hrvatskom, osobito u područjima gospodarstva, energetike i prekogranične suradnje?

- Mađarska budućnost svojih odnosa s Hrvatskom vidi kao priliku za daljnje jačanje već opsežnog partnerstva, utemeljenog na povijesnom prijateljstvu, dobrosusjedskim odnosima i zajedničkim regionalnim interesima. Dvije zemlje povezuje otprilike 800 godina zajedničke povijesti, a proteklih desetljeća razvile su široku suradnju u područjima gospodarskih odnosa, ulaganja, energetske sigurnosti, razvoja infrastrukture i zaštite manjina. Mađarska ostaje predana daljnjoj izgradnji na tim temeljima te podizanju bilateralnih odnosa na novu razinu, intenzivnijim političkim dijalogom, produbljenom gospodarskom suradnjom i konkretnim projektima koji donose opipljive koristi objema zemljama.

Kada je riječ o gospodarskoj suradnji, Hrvatska je jedan od najvažnijih partnera Mađarske, pri čemu Mađarska vidi znatan potencijal za daljnje jačanje trgovinskih i investicijskih odnosa. Hrvatska ulaganja čine važan dio bilateralnih gospodarskih odnosa, a mađarska ulaganja u Hrvatskoj čine 11,2 posto ukupnih mađarskih inozemnih ulaganja, u vrijednosti od 5,4 milijarde eura. Cilj je produbiti gospodarsku suradnju na način koji pridonosi razvoju obaju gospodarstava i stvara obostrano korisne prilike za poslovne subjekte.

Energetska suradnja i dalje će biti jedno od najvažnijih strateških područja mađarsko-hrvatskih odnosa. Mađarska obje zemlje smatra ključnim dionicima u regionalnom energetskom okruženju te drži da bi se njihova suradnja trebala usmjeriti na pouzdana, predvidljiva i održiva dugoročna rješenja.

Prekogranična povezanost još je jedan važan prioritet za Mađarsku. Mađarska pozdravlja predanost Hrvatske poboljšanju željezničke veze na pravcu Rijeka - Zagreb - mađarska granica, osobito s obzirom na važnost luke Rijeka za Mađarsku. Otvaranjem posljednje dionice paneuropskog prometnog koridora 5C, između Osijeka i mađarske granice, uspostavljena je druga autocestovna veza između dviju zemalja.

KLARA GALLI-BARONFEIND I INA STAŠEVIĆ

Kontakti među ljudima i zaštita manjina jednako su važni elementi ovih odnosa. Obje zemlje održavaju tradicionalno visoke standarde zaštite manjina, a turizam nastavlja jačati veze među njihovim građanima. Hrvatska ostaje sve popularnije odredište mađarskih turista. Mađarska iznimno cijeni izvrsnu suradnju policijskih tijela dviju zemalja, uključujući zajedničke ophodnje te pomoć koju su hrvatska tijela pružila mađarskim državljanima tijekom ljetnih šumskih požara.

Koje su najveće prilike i izazovi za Mađarsku i Hrvatsku unutar Europske unije u idućih nekoliko godina?

- Iz perspektive Mađarske, nadolazeće godine pružit će niz prilika za bližu suradnju s Hrvatskom unutar Europske unije. Kao susjedne države članice EU-a, koje vežu snažne povijesne veze i zajednički regionalni interesi, Mađarska i Hrvatska prepoznale su niz područja u kojima se njihovi prioriteti podudaraju. To uključuje sljedeći višegodišnji financijski okvir EU-a, poljoprivredu, zaštitu klime, upravljanje vodama, energetsku sigurnost, politiku proširenja te stabilnost srednje Europe i zapadnog Balkana. Istovremeno, obje se zemlje suočavaju s izazovima povezanima s razvojem infrastrukture, opskrbom energijom, pritiscima na okoliš te potrebom za osiguravanjem održivog gospodarskog rasta.

Jedna od najznačajnijih prilika bit će suradnja na višegodišnjem financijskom okviru Europske unije za razdoblje 2028. - 2034. Konkretno, instrumenti financiranja EU-a, poput programa Interreg, mogli bi poduprijeti razvoj prekogranične infrastrukture, uključujući manje cestovne veze, željezničke poveznice i nove granične prijelaze.

Poljoprivreda je još jedno važno područje od zajedničkog interesa. Obje su zemlje prepoznale potrebu za jačanjem poljoprivrednog sektora kao zajednički prioritet unutar Europske unije. To je pitanje čvrsto povezano sa širim okolišnim izazovima, osobito klimatskim promjenama, sušama i očuvanjem vodnih resursa. U tom je kontekstu od posebne važnosti zajedničko upravljanje vodnim resursima duž rijeka Drave i Mure. Budući da su sprječavanje suša i zadržavanje vode prepoznati kao prioriteti, jača koordinacija u tom području pruža priliku za rješavanje okolišnih izazova koji nadilaze nacionalne granice.

Energetska sigurnost vjerojatno će ostati jedna od najvažnijih prilika i izazova za Mađarsku i Hrvatsku u nadolazećim godinama. Obje zemlje zauzimaju strateški važne pozicije u regionalnom energetskom sustavu, a njihova suradnja može pridonijeti pouzdanijoj opskrbi energijom u srednjoj Europi. Mađarska vidi posebne prilike u proširenju kapaciteta LNG terminala na Krku, razvoju mađarsko-hrvatske plinske veze i održavanju pouzdane suradnje u opskrbi naftom naftovodom Adria.

Sigurnost granica i borba protiv ilegalnih migracija još su jedno područje od zajedničkog interesa. Mađarska i Hrvatska predane su zaštiti vanjskih granica Europske unije i smanjenju ilegalnih migracija.

Ukupno, Mađarska vidi nadolazeće godine kao priliku za jačanje suradnje s Hrvatskom o pitanjima u kojima su dvije zemlje jasno identificirale zajedničke interese.