A person reaches for copies of the newspaper Folha de Sao Paulo displaying coverage of Brazil's presidential election results at a newsstand in Sao Paulo, Brazil, on October 5, 2026. The Sao Paulo stock exchange opened sharply higher on October 5 after a surprise first round election result saw right-wing senator Flavio Bolsonaro edge past incumbent Luiz Inacio Lula da Silva. (Photo by Luis ROBAYO/AFP)

BRUTALNA KAMPANJA: BRAZILSKI MEDIJI U IZBORNOM TRANSU...

LUIS ROBAY/AFP/HINA
20.10.2026., 7:26
BRAZILSKI PREDSJEDNIČKI IZBORI

Lula vs. Bolsonaro, žestoko u drugom krugu: Brazil u Trumpovu ogledalu

Dobro zdravlje i loše pamćenje važno je za svake izbore, pa i one u Brazilu, koji se prema zakonu održavaju svake četiri godine i to fiksno prvi krug prvog vikenda u listopadu, a drugi u njegovu posljednjem vikendu, 25. listopada.

Ovog mjeseca Brazilci su glasovali za predsjednika, dvije trećine članova Senata, svih 513 članova Saveznog zastupničkog doma, guvernere 26 saveznih država i Saveznog distrikta te 1059 zastupnika u tijelima saveznih država i Saveznog distrikta. Jedino se nije glasovalo za gradonačelnike, gradske vijećnike i jednu trećinu članova Senata, ti će se izbori održati za dvije godine. Desničar Flávio Bolsonaro pobijedio je u prvom krugu predsjedničkih izbora, nadmašivši aktualnog ljevičarskog predsjednika Luiza Inácija Lulu da Silvu.

POVRATAK DESNICE

Prvi krug brazilskih izbora nije bila samo tijesna utrka između trenutnog ljevičarskog predsjednika Lule i Flávija Bolsonara već je to bila bitka čiji je ishod abnormalno jačanje desnice i krajnje desnice, koje su ukupno osvojile oko 70 % mjesta. Istovremeno su tradicionalne i konvencionalne stranke centra uglavnom nestale s političke scene Brazila.

AM - MANAUS - 11/10/2026 - MANAUS, 2026 ELECTIONS, ACT IN SUPPORT OF LULA - An act for the re-election of President Lula was held on the afternoon of this Sunday (11) with a gathering at Largo de Sao Sebastiao and a march through the old center of the city of Manaus. Photo: Suamy Beydoun/AGIF (Photo by Suamy Beydoun/AGIF/Sipa USA) Photo: AGIF/SIPA USA

JOŠ VJERUJU U LULU: PODRŠKA SADAŠNJEM PREDSJEDNIKU...

SUAMY BEYDOUN/AGIF/SIPA USA/PIXSELL

Partido Liberal (PL) Jaira Bolsonara populističko-libertarijanska desna stranka sada je najveća stranka u Zastupničkom domu, a u Senatu je gotovo udvostručila broj zastupnika te ima najveći broj guvernera država. Političari koji podržavaju Bolsonara povećali su svoju zastupljenost u gotovo svim državama, a evanđeoski konzervativizam podržavan iz Amerike dominirao je političkim narativnom ovih izbora.

Najuspješniji kandidati bili su oni koji su učinkovito iskoristili moći društvenih medija, odnosno mogućnosti algoritama američkih platformi koje preferiraju populističke politike i društvene narative iz devetnaestog stoljeća.

Desnica je socijalne politike ljevice predstavila kao napad na tradicionalnu obitelj. Kao i drugdje u svijetu i u Brazilu su cijepljenje i obvezno školovanje opisani kao napadi na individualnu slobodu, a LGBT+ prava prikazana su kao prijetnja djeci. Jačanje položaja žena povezano je s opasnošću za tradicionalnu obitelj, dok je zaštita okoliša prikazana kao prepreka agrobiznisu, a time i ekonomskom napretku Brazila.

Usporedno su stariji političari, koji nisu aktivni na društvenim mrežama, diskrecijski usmjeravali javne troškove u svojim okruzima za ceste, zdravstvo, sportske centre, infrastrukturu i druge lokalne projekte kako bi učvrstili stare i ubacili nove glasače u svoju bazu.

Treća je točka način na koji su prizemne osjećaje poput straha, zbunjenosti i nesigurnosti političari pretvarali u politički narativ, a ljutnju u glavni čimbenik glasanja.

BANDE HARAJU

Podsjetimo, Brazil doista ima ozbiljne probleme povezane s kriminalom i nasiljem, koje je Lula pokušao riješiti “mekom moći”. Ekstremna desnica pretvorila je osjećaj nesigurnosti u pojednostavljen politički narativ pozivajući na veću policijsku moć, manje ograničenja, kvartovske straže i strožu državu.

BRASiLIA, DF - 08.10.2026: FLaVIO MEETS WITH POLITICIANS FROM THE PL - Presidential candidate Flavio Bolsonaro meets with PL deputies and governors elected this Thursday (October 8th) at the Brasil 21 building. (Photo: Joao Pedro Carvalho/Fotoarena/Sipa USA) Photo: Fotoarena/SIPA USA

POVRATAK OBITELJI: TRIJUMF U PRVOM KRUGU BOLSONARA MLAĐEG...

JOãO PEDRO CARVALHO/SIPA USA/PIXSELL

Brat predsjedničkog kandidata Flávija Bolsonara Eduardo djeluje iz Amerike, gdje je izlobirao odluku Washingtona da odredi dvije velike brazilske kriminalne organizacije PCC i Comando Vermelho kao terorističke organizacije unatoč tome što ovi imaju isključivo ekonomski fokus. Iako njegovi pristaše to tumače kao uspjeh, ovdje se radi zapravo o eksternalizaciji brazilskog političkog sukoba i služi kao otvoreni poziv stranoj sili da se izravno miješa u brazilske unutarnje poslove. Nakon Venezuele strah od nezakonitog upada Amerikanaca bilo gdje, pa i u Brazil nije više samo teoretski.

Nadalje, Brazil uz Meksiko već dugo i neuspješno traži od Washingtona da oteža krijumčarenje oružja velike vatrene moći iz SAD-a prema kriminalnim mrežama u Brazilu.

Velika izborna tema bile su i Luline ekološke politike izravno suprotstavljene ekonomskim interesima moćnih agrobiznisa i ilegalnog rudarskog sektora. Lulin tim na odlasku inzistira da cijeli tehnološki proces, od rudarenja, rafiniranja do prodaje mora biti obavljen kod kuće. Vizija je konačno progurati Brazil na višu tehnološku razinu, odnosno spriječiti da ostane sirovinska baza grabežljivim ekonomijama poput američke.

Quest Metals u analizama navodi da to nije još moguće, objašnjavajući:

- Iako Brazil ima prirodne resurse potrebne da postane glavni igrač u globalnoj industriji rijetkih zemnih metala, ostaje na marginama zbog financijskih ograničenja, nedostatka infrastrukture i slabe koordinacije politike i industrije. Ako Brazil želi prijeći prag od dobavljača rijetkih sirovina do proizvođača, mora se pozabaviti svojim strukturnim izazovima. Reforma politika financiranja i ulaganja u rafinerije i infrastrukturu omogućila bi Brazilu veću dodanu vrijednost iz resursa rijetkih zemnih metala. Osim toga koordinirana nacionalna strategija, slična onoj koju su usvojili SAD i Australija, mogla bi pružiti jasniji plan za ukupni rast industrije. Dok se te promjene ne uvedu, Brazil će nastaviti gledati kako njegovi rijetki resursi razvijaju industrije drugih zemalja, a istovremeno će propustiti jedinstvenu priliku nametnuti se kao lider na globalnom tržištu rijetkih zemnih metala.

Brazil's President and presidential candidate Luiz Inacio Lula da Silva (L) waves next to the Minister of the Environment Marina Silva, and Vice-President Geraldo Alckmin (R), during a campaign rally on the eve of the general election, in Sao Paulo, Brazil on October 3, 2026. Brazilians go to the polls on October 4, 2026, in a tight race led by leftist President Luiz Inacio Lula da Silva and right-wing senator Flavio Bolsonaro, son of imprisoned former president Jair Bolsonaro. (Photo by Luis ROBAYO/AFP)

STARI LJEVIČAR: LULA PRED PORAZOM U DRUGOM KRUGU...

LUIS ROBAY/AFP/HINA

Sada postoji zabrinutost da bi strateški mineralni resursi Brazila mogli biti dostupni američkim opskrbnim lancima po još povoljnijim uvjetima. Ovu zabrinutost pojačali su sastanci između obitelji Bolsonaro, Trumpa i dužnosnika State Departmenta. Naime, nova politika minerala ušla je u proceduru kroz Zastupnički dom brazilskog parlamenta u kojem je prošao PL 2780, zakon koji detaljno opisuje novi nacionalni okvir za kritične i strateške sirovine, uključujući rijetke zemne metale. Zakon sada čeka potvrdu u Senatu. Senat možda ne potvrdi ovaj zakon jer je Liberalna stranka sada povećala broj svojih senatora s 15 na 28. Među novoizabranima su senatorima istaknuti saveznici i brojni članovi obitelji bivšeg predsjednika Jaira Bolsonara i njegova sina Flávija Bolsonara.

KORUPCIJA I EMOCIJE

Naime, Senat je nadležan za potvrđivanje važnih zakona i imenovanja, uključujući suce Vrhovnog suda i veleposlanike, te za obavljanje ustavnih dužnosti nadzora. Također ima ovlasti pokrenuti postupak opoziva predsjednika, sudaca Vrhovnog suda i glavnog državnog odvjetnika.

Glavni državni odvjetnik i suci Vrhovnog suda, koji su prošle godine osudili Jaira Bolsonara, generale i ostale urotnike zbog pokušaja državnog udara, sada će se suočiti s Kongresom u kojem Bolsonaristi imaju znatno veću institucionalnu moć. Ti izabrani zastupnici sada će pokrenuti postupak opoziva sudaca Vrhovnog suda. U Brazilu je Vrhovni sud odigrao ključnu ulogu u kažnjavanju puča koji su pokušali Jair Bolsonaro i njegovi saveznici 2023. godine. No, umjesto da smire situaciju, osude su, zajedno s izrečenim zatvorskim kaznama, povećale političko rivalstvo i potaknule mržnju prema Vrhovnom sudu i nekim sucima.

S druge strane mnogi su suci, uključujući i one koje je imenovao Bolsonaro, a podržavao ih i Lula, bili upleteni u zloglasni skandal Banco Master. Baš kao i Flávio Bolsanaro, koji je tražio približno 26 milijuna dolara od osumnjičenog bankara Daniela Vorcara kako bi financirao biografski film o svom ocu. Taj je novac navodno poslan Havengateu, investicijskom fondu sa sjedištem u Teksasu gdje živi i lobira mlađi brat Eduardo Bolsonaro.

Klasik je to “Trumpova poučka” prema kojem optužbe za korupciju ne moraju nužno naštetiti kandidatu ako birači smatraju da se on zalaže za nešto važnije, poput obrane obitelji, vjere, reda i poretka uz glasno diskvalificiranje protivnika kao ljevičara te delegitimizaciju svih institucija uključujući sudove.

SLJEDEĆI IZAZOV

Pobjeda Flávija Bolsonara rezultirat će predsjedničkim pomilovanjem oca Jaira Bolsonara i drugih aktera umiješanih u državni udar, što bi moglo dovesti do povratka nacionalističkog izolacionizma koji je karakterizirao Bolsonarovo predsjedništvo. Za državnog tajnika SAD-a Marca Rubija činjenica da je obitelj Bolsonaro postala opet jaka vrlo je poželjna. Savršeno je usklađena sa širom inicijativom Washingtona za jačanje veza s konzervativnim i krajnje desnim vladama diljem Latinske Amerike kroz koaliciju Shield of Americas. Sam Rubio je prije dva mjeseca javno poručio: “Brazil je naš sljedeći izazov!”

No Brazil ne može biti samo još jedna nacija u strategiji Washingtona jer je najveća zemlja u Latinskoj Americi, jedna od najvećih ekonomija na svijetu, članica BRICS-a i zemlja s diplomatskim utjecajem. Ako Brazil bude čvrsto povezan s Trumpovom administracijom u slučaju pobjede Bolsonarova sina, regionalna ravnoteža će se promijeniti i Brazil će otići u izolacionizam. U slučaju Luline pobjede nastavit će se politika multilateralizma bez stvarnih rezultata zbog prevage desnih snaga na svim razinama političkog sustava Brazila.

Unatoč trenutnom entuzijazmu i mobilizaciji mladih i studenata diljem ulica brazilskih gradova za Lulinu stvar kasno je za promjene. Južna Amerika nakon brazilskih izbora još je više kontinent po volji Trumpa koji podržava političare novog kova poput Bukelea u Salvadoru, Mileia u Argentini i bez obzira na ishod Bolsanarista ma gdje bili. 

Predsjednički kandidati

Predsjednička utrka nastavlja se drugim krugom 25. listopada jer nijedan kandidat nije osvojio više od 50 % važećih glasova. Flávio Bolsonaro iz Liberalne stranke (PL) osvojio je 47,03 % glasova, odnosno oko 56,1 milijun glasova, a trenutni predsjednik Lula da Silva iz Radničke stranke (PT) dobio je 45,16 %, odnosno 53,9 milijuna glasova. Razlika između njih iznosila je približno 2,2 milijuna glasova, odnosno 1,87 postotnih bodova. Flávio Bolsonaro dobio je veći broj glasova od svog oca, što je sam po sebi značajan pothvat. Na pitanje o razlici između sebe i Jaira Bolsonara Flávio je izjavio: “Imam smireniji temperament, više se smiješim i djelujem mirnije i umjerenije. Ali Bolsonarova krv teče mojim venama.” Lula je priznao da je utrka tijesna te je naglasio borbu protiv gospodarskih izazova i rastućih troškova života s kojima se suočavaju glasači. “Pobijedit ćemo na ovim izborima nakon produžetaka”, izjavio je Lula. (D.Ma.)

Gotovo pa vjerski rat

Brazil je dugo vremena uspješno održavao sklad među religijama. Ta se društvena ravnoteža sada mijenja. Krajnja desnica znatno se proširila preko evangelističkih i pentekostalnih mreža, a vjerska nesnošljivost sve više postaje političko oružje, posebice protiv štovatelja katoličkih svetaca, ateista i afrobrazilskih religija. Posebno osjetljiv trenutak tijekom kampanje bio je onaj povezan s brazilskom zaštitnicom, Gospom od Aparecide, koja je uz Gospu od Guadalupe najvažnije katoličko svetište obiju Amerika i drugo najposjećenije marijansko svetište na svijetu. Evangelik Flávio Bolsonaro najavio je zamjenu njezina pokroviteljstva onim “Gospodina Isusa” kako bi udovoljio svojim evangelističkim biračima. “U mojoj će vladi Brazil postati zemlja Gospodina Isusa”, rekao je Bolsanaro mlađi. Na kraju se u slučaj uključio i Vrhovni sud zbog razmjera koje je ta kontroverza poprimila i jer je Brazil sekularna država bez službene religije. Model s evangelističkim mrežama Amerikanci su već progurali u Etiopiji, gdje je evangelik premijer Abiy Ahmed ponovno pokrenuo rat protiv tradicionalnih kršćana na sjeveru zemlje. (D. Ma.)