Nakon kampanje u kojoj je bilo svega i svačega, prošle nedjelje, 4. listopada, u Bosni i Hercegovini održani su Opći izbori na državnoj i entitetskoj razini - birali su se članovi Predsjedništva BiH te zastupnici u saveznoj i u entitetskim parlamentima. Tri desetljeća nakon Daytona BiH je neupitno i dalje država u kojoj se politika organizira oko nacionalne pripadnosti. No postavlja se pitanje koliko su ljudi doista podijeljeni, a koliko te podjele održava politički sustav koji od njih živi.

Kako u svojoj postizbornoj analizi navodi The New Union Post, prema Središnjem izbornom povjerenstvu, oko 1,4 milijuna birača od ukupno 3,5 milijuna izišlo je na birališta 4. listopada - izlaznost od 42 %, što je pad od oko 8 postotnih bodova u usporedbi s općim izborima 2022. i najniža dosad zabilježena razina. Dva od tri aktualna člana kolektivnog Predsjedništva Bosne i Hercegovine ponovno su potvrđena - Bošnjak Denis Bećirović i Srpkinja Željka Cvijanović, hrvatsko mjesto ostalo je pod kontrolom Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine (HDZ BiH), a Darijana Filipović zamijenila je Željka Komšića, koji ustavom nije imao pravo kandidirati se za treći uzastopni mandat. To znači da će, i u Federaciji Bosne i Hercegovine i u Republici Srpskoj, politička fragmentacija i nacionalistička polarizacija, uz socioekonomske poteškoće i ustavne sporove, ostati uglavnom nepromijenjene.

DARIJANA FILIPOVIĆ

ARMIN DURGUT/PIXSELL

Sve se to događa u vrijeme posebne zbrke u poslijeratnom institucionalnom okviru Bosne i Hercegovine. Ostavka visokog predstavnika Christiana Schmidta u svibnju još nije praćena nominacijom njegova nasljednika, što postavlja pitanja o ulozi Europske unije u tom procesu i značenju institucionalnog poretka uspostavljenog Daytonskim sporazumom, koji je i dalje na snazi ​​više od 30 godina nakon završetka rata.

DODIR MODERNOSTI

Veliki gubitnik institucionalnog zastoja mogao bi biti upravo put Bosne i Hercegovine prema EU-u. Nakon što je Europsko vijeće u prosincu 2022. priznalo status kandidata i preporučilo otvaranje pregovora o pristupanju EU-u, formalno usvajanje okvira za pregovore i dalje ovisi o ispunjavanju bitnih mjerila, posebno dviju ključnih reformi - novog zakona o Državnom sudu i zakona o Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću - kao i imenovanju operativnog glavnog pregovarača za unapređenje procesa provjere, što se još nije dogodilo.

Štoviše, ugrožena je ekonomska potpora i ulaganja EU-a. U okviru Plana rasta za zapadni Balkan 108 milijuna eura financiranja već je izgubljeno zbog kašnjenja u usvajanju Programa reformi. Iako je problem riješen u studenom 2024., prva tranša sredstava je ugrožena ako se propusti ključni rok u prosincu. Bez provedbe potrebnih reformi, Sarajevo bi moglo izgubiti do 373,9 milijuna eura, prema izvorima iz EU-a koji su razgovarali s The New Union Postom.

Bilo kako god, iz mnoštva prijeizbornih i poslijeizbornih analiza, komentara i osvrta izdvajamo i prilog iz Ureda OESS-a za demokratske institucije i ljudska prava, službenih promatrača izbora, uz neznatne prilagodbe o opremi:

DENIS BEĆIROVIĆ

INES LUCIC/PIXSELL

Na općim izborima u Bosni i Hercegovini održanima 4. listopada vladala je istinska konkurencija, a natjecatelji su uglavnom uspjeli doći do birača, navodi Ured, te dodaje kako je politički krajolik i dalje duboko fragmentiran, karakteriziran sukobljenim narativima koji su još uvijek ukorijenjeni u ratnim podjelama. Ali da sve ne bude zastarjelo i izvan vremena, važan se pomak nabolje dogodio na tehničko-tehnološkoj razini. Naime, prva upotreba informacijskih i komunikacijskih tehnologija (IKT) na razini cijele zemlje uvedena je kako bi se riješili dugogodišnji problemi s integritetom izbora, iako su kašnjenja i nedostaci ograničili transparentnost u fazi provedbe.

Izborna administracija uložila je znatne napore, ali stalna institucionalna i operativna ograničenja, u kombinaciji s povećanim odgovornostima, utjecala su na učinkovitost i pravovremenost njezina rada, rekli su promatrači. Pravo glasa i dalje je podložno diskriminatornim ograničenjima na temelju etničke pripadnosti i prebivališta. Neke široke zakonske odredbe neopravdano su ograničile politički diskurs u predizbornom razdoblju.

Oglasio se i NATO: “Više od tri desetljeća nakon Daytonskog mirovnog sporazuma stabilnost Bosne i Hercegovine i dalje je važna za sigurnost cijelog zapadnog Balkana i šireg euroatlantskog područja”, rekao je Sverre Myrli, voditelj izaslanstva promatrača NATO-ove Parlamentarne skupštine, te dodao: “Snažne demokratske institucije, poštovanje vladavine prava i politički dijalog temeljni su elementi stabilnosti, koju ćemo nastaviti podržavati zajedno s ostatkom međunarodne zajednice.”

Zakoni i propisi vezani uz izbore općenito su pružali odgovarajuću osnovu za održavanje demokratskih izbora, a nedavni amandmani ojačali su zaštitne mjere. Ipak, važne preporuke ODIHR-a (Ured za demokratske institucije i ljudska prava) i Venecijanske komisije ostaju neriješene, uključujući one o ograničenjima prava glasa na temelju etničke pripadnosti i prebivališta, zlouporabi javnih resursa, rješavanju izbornih sporova, nadzoru financiranja kampanja i odvraćajućim sankcijama.

Što se tiče tehničke pripreme, zadržimo se još malo na tom aspektu koji naglašava i Ured OESS-a, njih su obilježili značajni izazovi, uključujući kašnjenja u primitku IKT uređaja, poteškoće u formiranju biračkih odbora i zapošljavanju tehničkih operatera, kao i kasnu i nedovoljnu obuku izbornih povjerenika i edukaciju birača o novim metodama glasovanja i novom glasačkom listiću. Inače, zakonski amandmani iz 2024. predviđaju korištenje izborne informacijsko-komunikacijske tehnologije diljem zemlje. Uvođenje informacijsko-komunikacijske tehnologije izvršeno je kao odgovor na prethodne zabrinutosti oko lažnog predstavljanja birača i prijevarnog brojanja glasova. Zakonu nedostaju dovoljne odredbe za učinkovitu provedbu, a postavljanje informacijsko-komunikacijskih uređaja provedeno je brzopleto, s ograničenim vremenom za testiranje, edukaciju birača i obuku izbornih dužnosnika.

“Uvođenje novih tehnologija ojačalo je integritet glasovanja”, rekao je Davor Ivo Stier, voditelj izaslanstva promatrača EP-a, te dodao: “Na putu zemlje prema EU-u potrebna je daljnja reforma izbornog zakonodavstva kako bi se odgovorilo na presude Europskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.”

“Naši promatrači mogli su pratiti proces bez prepreka i bili su pozdravljeni od strane izbornih dužnosnika diljem zemlje”, rekla je Allessia Claes, voditeljica izaslanstva promatrača OESS-ove Parlamentarne skupštine, te dodala: “To je ohrabrujuće, ali naše je promatranje također utvrdilo nedostatke koje treba riješiti. Potičemo vlasti i sve relevantne dionike da se oslone na ove nalaze i nastave raditi na jačanju izbornog procesa uoči budućih izbora.”

Temeljne slobode su poštovane, iako je široka primjena zabrane ranog vođenja kampanje rezultirala sankcijama za brojne političke aktere, što je utjecalo na politički diskurs. U nedostatku dovoljne regulacije protiv zlouporabe javnih resursa, entitetske, kantonalne i općinske vlasti povećale su plaće i mirovine te osigurale socijalne naknade i jednokratne isplate kako bi privukle birače, potkopavajući jednakost mogućnosti za kandidate.

ŽELJKA CVIJANOVIĆ

PREDSJEDNIŠTVO BiH

“Demokracija počinje jednostavnim načelom: Svaki je građanin važan i svaki se glas računa”, rekao je Jone Blikra, voditelj izaslanstva promatrača PACE-a, te dodao: “Slobodni i pošteni izbori moraju jamčiti da ljudi mogu slobodno birati, da se sa svim glasovima postupa jednako i da se poštuje volja birača. To su temeljne vrijednosti Vijeća Europe.”

U sveukupno inkluzivnom procesu SIP je registrirao 7028 kandidata, uključujući 2977 žena. Unatoč ujednačenom poštovanju kvote od 40 posto za rodnu zastupljenost kandidatskih lista, žene su predvodile samo oko 14 posto lista za državna i entitetska zakonodavna tijela, a zabrinutost zbog njihove nominacije kao pukih rezerviranih mjesta i dalje je prisutna. Nedavni amandmani koji od stranaka zahtijevaju promicanje rodne ravnopravnosti tijekom kampanje nisu rezultirali opipljivim povećanjem vidljivosti kandidatkinja na ovim izborima.

SVATKO PO SVOME

I za kraj, vratimo se malo na proteklu kampanju.

“ODIHR je prisutan u Bosni i Hercegovini već šest tjedana i u tom smo razdoblju vidjeli kako se podjele u zemlji odražavaju u retorici kampanje, u informacijama dostupnim biračima i online i u tradicionalnim medijima, te u izbornoj administraciji. To je i dalje utjecalo na razinu povjerenja u izborni proces”, rekla je Tana de Zulueta, voditeljica ODIHR-ove misije za promatranje izbora, te dodala: “Uvođenje novih tehnologija moglo bi pridonijeti izgradnji tog povjerenja, ali proces mora biti transparentniji, a birači i izborni dužnosnici moraju biti bolje pripremljeni.”

Većina medija koje je pratio ODIHR nije se pridržavala zakonske obveze pružanja uravnoteženog i nepristranog izvještavanja o izborima. Nadalje, ni jedan od tri javna emitera nije izvještavao o kampanji u informativnom programu, već se umjesto toga usredotočio na izvještavanje o pripremama za izbore i opsežno izvještavanje o odgovarajućim dužnosnicima u njihovim službenim svojstvima. Privatni mediji ponudili su značajno, ali stranačko izvještavanje o natjecateljima. Ti čimbenici, u kombinaciji s umjerenim sudjelovanjem u debatama, ograničili su pristup birača uravnoteženim informacijama i njihovu sposobnost da donesu informiranu odluku.

Iako birači i sudionici izbora imaju pristup pravnim lijekovima, sustav rješavanja izbornih sporova i dalje nema dovoljno resursa, uglavnom je neučinkovit i nedostaje mu transparentnost. Mehanizam CEC-a za preispitivanje pritužbi bio je znatno opterećen velikim brojem pritužbi, uglavnom vezanih uz navodno rano započinjanje kampanje.