Ruske provokacije pokazale su velik zaostatak u opremanju bespilotnim letjelicama unutar Europske unije. To bi se trebalo promijeniti, a Hrvatska pritom želi imati vodeću ulogu, i to potpuno bez kineskih komponenti - pisao je u veljači ove godine Oliver Soos, ARD-ov dopisnik iz Beča i komentator za jugoistočnu Europu, čiji prilog uz neznatnu reaktualizaciju i prilagodbu u opremi prenosimo u nešto kraćoj verziji.

Oliver Soos, ARD-ov dopisnik iz Beča i komentator za jugoistočnu Europu

Ustupljeno

Podsjetimo, 10. rujna 2025. NATO je bio stanju pripravnosti. Tri borbena zrakoplova Rafale francuskog ratnog zrakoplovstva uzlijeću i upućuju se prema poljskom zračnom prostoru. Razlog su ruske bespilotne letjelice koje su ondje uočene. U to vrijeme učestalo dolazi do ruskih provokacija u zračnom prostoru i u drugim europskim zemljama, primjerice u Danskoj.

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen izrazila je tada zabrinutost. "Te su akcije dio zabrinjavajućeg obrasca i čine sve veću prijetnju", rekla je tada. Riječ je o hibridnom ratovanju protiv Europe, na koje Europa mora odgovoriti. "Moramo štititi istočno krilo i potreban nam je zid od dronova", rekla je u govoru u Europskom parlamentu.

KOORDINACIJSKA SKUPINA

Von der Leyen je kritizirala činjenicu da NATO nije mogao primjereno reagirati na ruske bespilotne letjelice u poljskom zračnom prostoru. "Morali smo se koristiti skupim modernim borbenim zrakoplovima kako bismo s neba obarali relativno jeftine dronove iz masovne proizvodnje. To nije održivo. Potreban nam je sustav protiv dronova za brzo otkrivanje, presretanje i neutralizaciju", naglasila je tada von der Leyen.

Rat u Ukrajini u međuvremenu je postao rat dronovima. Nasuprot tomu, vojske država članica EU-a još su uglavnom na početku kada je riječ o integraciji vojnih bespilotnih letjelica. Koordinacijska skupina EU-a za dronove trebala bi promijeniti tu situaciju. Skupinu čine predstavnici Nizozemske, Latvije i Hrvatske, a njihov sastanak u siječnju u Zagrebu potvrdio je da Hrvatska želi preuzeti središnju ulogu u europskom naoružavanju bespilotnim letjelicama. I uvelike radi na tome.

Na sportskom aerodromu u Osijeku pilot dronova Karlo testirao je bespilotne letjelice koje bi se trebale koristiti u vojne svrhe. Proizvodi ih tvrtka Orqa iz Osijeka i one su posebne po tome što su u cijelosti proizvedene u Hrvatskoj. Riječ je o prvim vojnim bespilotnim letjelicama u cijelosti proizvedenima u EU-u bez kineskih komponenti. Time bi europske vojske mogle postati neovisne. Dronovi tvrtke Orqa trebali bi tehnički biti ravnopravni kineskim dronovima. Karlo to želi demonstrirati. Pritom pušta dron da lebdi izravno iznad njega. Odjednom dron trzajem skoči uvis i uz glasno zujanje jurne dalje. Pritom ubrzava do 130 kilometara na sat.

Karlo je objasnio što su ti dronovi sposobni učiniti na ratnim područjima: "Za naše testove na dron vješamo utege, do pet kilograma. Tada se dronom može nešto transportirati na bojište, primjerice komplet prve pomoći, ili se može opremiti eksplozivnim punjenjem." S eksplozivnim punjenjem težine do dva i pol kilograma dron može letjeti i do 20 kilometara, ispustiti punjenje i vratiti se. "Ili ga se pošalje na udaljenost od trideset do šezdeset kilometara, ali tada je povratak isključen", objasnio je Karlo.

Takvi se dronovi mogu koristiti i kao kamikaza-dronovi. Šalju se zajedno s eksplozivnim punjenjem izravno u neprijateljski objekt, gdje eksplodiraju. I to je Karlo demonstrirao. Stajao je u kućici na rubu aerodroma i puštao dron da leti prema kući. Karlo je pritom nosio FPV naočale, tzv. First Person View. Kroz njih vidi sliku s kamere drona, kao da je i sam unutar letjelice. A sam dron dug je tek nešto manje od 30 centimetara.

“Ispod naočala vidim kako dron leti prema našoj kući, a onda učinim ovo", kazao je Karlo. Zujanje se sve više približavalo i postajalo iznimno glasno. Neposredno prije udara pilot je skrenuo dron: "Da sam nastavio letjeti, znate što bi se dogodilo. Kada u ratu čujete zujanje drona, obično je već prekasno."

Nekoliko stotina metara od sportskog aerodroma u Osijeku nalazi se ured hrvatske tvrtke za bespilotne letjelice Orqa. Uređen je moderno, poput tipičnog start-up poduzeća. U susjedstvu je proizvodna hala u kojoj se izrađuju pojedini dijelovi dronova. Tvrtka se vrlo brzo širi. Ima više od 200 zaposlenih i traži ih još oko 50. Suosnivač i izvršni direktor Orqe Srđan Kovačević priča da nije mogao ni zamisliti u kojem će se smjeru njegova tvrtka razviti kada ju je prije deset godina osnovao s partnerima: "Počeli smo kao tvrtka koja prodaje hobi-elektroniku za dron-entuzijaste. Zatim su ukrajinske oružane snage pronašle način kako se hobi-elektronikom mogu braniti i tada je odjednom nastao golem interes za našu tehnologiju."

VIŠE OD DRONOVA

Kovačević je objašnjavao da se njegovi dronovi djelomično koriste u ukrajinskoj vojsci, pri čemu se Ukrajinci ponajprije oslanjaju na kineske dronove, jer su jeftiniji. "Mi želimo opremiti vojske u Europi. Trenutačno smo u mogućnosti proizvesti 280.000 dronova godišnje. No potražnja za tako velikim količinama još ne postoji, jer je potrebno jako puno vremena da europske vojske obuče dovoljan broj vojnika za uporabu tolikog broja dronova."

Hrvatskim dronovima već se sada koriste nizozemska, talijanska i bugarska vojska. Hrvatska vojska početkom godine obučavala je 150 svojih vojnika za rad s dronovima. "Hrvatska ima potencijal i namjeravamo preuzeti vodeću ulogu u području dronova unutar NATO-a i EU-a. Danas većina komponenti FPV-dronova proizvedenih u EU-u dolazi iz Hrvatske, i softverskih i hardverskih", kazao je ministar obrane Ivan Anušić, te dodao da je za europsku sigurnost potrebno mnogo više od samih dronova: "EU mora u obrambenoj politici još prisnije surađivati."