Istaknuti hrvatski ekonomist, dr. sc. Goran Buturac znanstveni je savjetnik u trajnom zvanju u Ekonomskom institutu Zagreb (EIZG) i profesor na Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa (ZŠEM). Osnivač je neovisnog znanstvenog portala Inova istraživanja, posvećenog promociji visokokvalitetne znanosti i prijenosu znanja iz akademske zajednice u gospodarstvo i širu javnost.

GLOBALNA SLIKA

Kakva je danas makroekonomska situacija, koji su problemi, izazovi s kojima se suočavaju koliko Trump i SAD (vidimo novi carinski rat s Kanadom!), toliko, još i više, EU/Europa, uz dakako utjecaje Kine, koji postaju sve veći...?

DR. SC. GORAN BUTURAC, EKONOMIST

GORAN STANZL/PIXSELL

- Sve je izraženiji konkurencijski pritisak na međunarodnim tržištima. Taj pritisak kontinurano proizvodi nove zahtjeve za opstanak i razvoj. Tržište pri tome nedvosmisleno pokazuje dva lica medalje. Ono s jedne strane nagrađuje uspješne, a s druge je strane prema neuspješnima nemilosrdno, gura ih u gubitke, nerijetko i u potpuni nestanak. Proizvodnja i izvoz bez primjene znanja i najsuvremenijih tehnoloških dostignuća sve više postaju nemoguća misija. Danas je, mjereno apsolutnom vrijednošću izvoza, najveći izvoznik na svijetu Kina. Izvoz Kine u 2025. godini dosegnuo je iznos od 3,3 bilijuna eura. Slijedi je SAD s izvozom od 1,9 bilijuna eura i Njemačka s izvozom od 1,6 bilijuna eura. Razvidno je da Azija nastavlja sa snažnim rastom, a Europa i SAD usporavaju.

Od velikih igrača na svjetskoj pozornici zemlje koje će ovu godinu završiti s najvećim gospodarskim rastom azijske su ekonomije Kina i Indija. Prema projekcijama MMF-a, Kina će završiti ovu godinu s rastom od 4 posto, a Indija s 6,3 posto. Vodeće ekonomske strukture Europske unije (Njemačka, Francuska, Italija) u ovoj bi godini trebale realizirati rast u rasponu od 0,5 do 1 posto. U istim okvirima kretat će se Japan s rastom od oko 0,6 posto. Za SAD projekcije su oko 1,7 posto, a za Kanadu 1,6 posto.

Uz iznimku Velike Britanije, sa svim vodećim partnerima u trgovinskoj razmjeni SAD ima trgovinski deficit. Pri tome najveći negativni saldo SAD ima u trgovini s Kinom, u vrijednosti od 293 milijarde eura. Slijedi Europska unija, s kojom SAD ima trgovinski deficit u iznosu od 171,0 milijardu eura. S Meksikom SAD bilježi vanjskotrgovinski deficit u vrijednosti od 162,6 milijardi eura, a s Njemačkom u iznosu od 81,3 milijarde eura. Sa svim vodećim zemljama Europske unije, Njemačkom, Francuskom i Italijom, SAD ima vanjskotrgovinski deficit.

Uz vanjskotrgovinski deficit SAD ima i relativno velik proračunski deficit, koji uz potpirivanje vanjskotrgovinskog deficita rezultira rastom zaduženosti. Prema podatcima Međunarodnog monetarnog fonda, udio javnog duga u BDP-u SAD-a u 2025. godini dosegnuo je razinu od 122,4 posto. Za usporedbu, iste godine udio javnog duga u BDP-u Kine iznosio je 96,3 posto, a u Njemačkoj 65,4 posto. Naravno, rast zaduženosti može biti opravdan ako završava u investicijama. Međutim, od velikih svjetskih igrača najviše investira Kina. Pri tome se udio investicija u bruto domaćem proizvodu (BDP-u) Kine u posljednjih 20-ak godina kretao oko zavidnih 40 posto BDP-a. Udio investicija u BDP-u Kine u 2025. godini iznosio je 41 posto. To je gotovo dvostruko više nego u SAD-u, gdje je taj pokazatelj bio na razini 21,6 posto.

Kanada može biti izložena carinama od SAD-a jer je njezin izvozni udio na tržište SAD-a visokih 74,2 posto. Ipak, ohrabrujuća činjenica za Kanadu je što u strukturi izvoza na američko tržište dominiraju energenti, o kojima uvelike ovisi američko gospodarstvo. To su mineralna goriva, mineralna ulja i proizvodi njihove destilacije, nafta i naftna ulja te prirodni plin. Oni kumulativno čine oko 30,0 posto kanadskog izvoza na američko tržite. Usto, Kanada, bogata prirodnim resursima, izvozi i vrijedna intermedijarna dobra za američku industriju, poput željeza i čelika i njihovih proizvoda, bakra i proizvoda od bakra, nikla i proizvoda od nikla, aluminija i proizvoda od aluminija, olova i proizvoda od olova, cinka i proizvoda od cinka i dr. Uvođenjem carina na intermedijarne proizvode Kanadi poskupjela bi američka proizvodnja, što bi dodatno oslabilo poljuljanu konkurentnost američkog gospodarstva.

Globalne trgovinske napetosti i uvođenje carina svakako nisu poželjan scenarij za svjetsko gospodarstvo. Oni vode k smanjivanju svjetske trgovine i smanjivanju potrošnje te posljedično izazivaju usporavanje gospodarskog rasta, a mogu u konačnici izazvati globalnu recesiju, što ne bi bio poželjan scenarij ni za koga.

HRVATSKA SLIKA

Da se vratimo na domaći teren... U kakvom su danas stanju hrvatska ekonomija i hrvatsko gospodarstvo? Hrvatska će ove godine ostvariti gospodarski rast veći od dva posto, a inflacija bi trebala biti znatno niža od početkom godine projiciranih 4,9 posto, poručio je ministar financija Tomislav Ćorić. Realno ili odveć optimistično?

- Iako je država neizostavan igrač u ekonomskom životu zemlje, okosnica, i motor, hrvatskog gospodarstva privatne su kompanije koje posluju na tržištu.

Hrvatska se devedesetih godina prošlog stoljeća opredijelila za tržišno gospodarstvo. Proces tranzicije bio je trnovit. Pri tome je bio upitan model pretvorbe društvenog vlasništva u privatno vlasništvo. Mnoga su društvena poduzeća u procesu pretvorbe ili nakon njega posrnula, a brojni radnici ostali bez posla. Međutim, usprkos svim negativnim iskušenjima, Hrvatska je uspjela izrasti u tržišnu ekonomiju, ubirući danas njezine plodove.

Hrvatska je u posljednjih nekoliko godina, mjereno veličinom ostvarenog gospodarskog rasta, među vodećim zemljama Europske unije. Pritom je realna stopa rasta domaćeg gospodarstva u godinama 2023. i 2024. iznosila po 3,8 posto, a u 2025. godini 3,4 posto.

Od zemalja članica EU-a, ispred Hrvatske u 2025. godini po veličini rasta gospodarstva bile su Irska s rastom od 12,3 posto, Malta s rastom od 4 posto, Cipar s rastom od 3,8 posto i Poljska s rastom 3,6 posto. Svrstavajući se među zemlje EU-a s najvišim stopama gospodarskog rasta naša zemlja je nastavila proces gospodarske konvergencije prema prosjeku zemalja Europske unije.

Prema najnovijim dostupnim podatcima Državnog zavoda za statistiku za drugi kvartal 2026., Hrvatska se nastavlja kretati pred točkom pune zaposlenosti. U tom je tromjesečju u Hrvatskoj radilo prosječno 1,72 milijuna ljudi, a stopa nezaposlenosti je oko 4 posto. Pregledom oglasa za zapošljavanje uočava se velika potražnja na tržištu već za studentima završnih godina studija. Između ostalog, vrlo atraktivna zanimanja u području su softverskog inženjerstva, poslovne analitike, umjetne inteligencije, robotskih sustava, računalnog programiranja, programiranja baza podataka, računovodstva, marketinga, poslovne informatike i sl.

Poslovna aktivnost je dinamična. Prednjače sjeverozapad zemlje, Grad Zagreb i obala u turističkoj sezoni.

Prema podatcima Državnog zavoda za statistiku, najveći relativni rast broja zaposlenih u Hrvatskoj u razdoblju prosinac 2015. - prosinac 2025. zabilježen je u djelatnosti računalnog programiranja. Pritom je broj zaposlenih u toj djelatnosti porastao čak trostruko, i to s 11.892 na 35.623 djelatnika. Istovremeno, i u ostalim visokokvalificiranim djelatnostima zapaža se znatan rast broja zaposlenih. U stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima broj zaposlenih je povećan za 38,2 posto, u djelatnosti obrazovanja za 23,7 posto, u djelatnosti proizvodnje osnovnih farmaceutskih proizvoda i farmaceutskih pripravaka za 37 posto, a u djelatnosti instaliranja strojeva i opreme za 74 posto.

Usporavanje gospodarstva Europske unije u ovoj godini održava se i na našu zemlju, koja je snažno integrirana u europski ekonomski prostor. Rast u 2026. godini trebao bi se kretati u rasponu od 2 do 3 posto.

PRODUKTIVNOST

Jedan aspekt, koji je ovog tjedna posebno naglasio i ministar Tomislav Ćorić, svakako je i niska razina produktivnosti, što je, prema Čoriću, jedan od ključnih razloga zbog kojeg Europa, uključujući i Hrvatsku, sve više zaostaje za Sjedinjenim Američkim Državama... Stoji li takva “teza”?

- Kada se uz dodanu vrijednost promatra zaposlenost, važno je pitanje koliki broj zaposlenih stvara dodanu vrijednost sektora. Drugim riječima, kakva je produktivnost domaćeg gospodarstva.

Empirijski izračuni omjera realne bruto dodane vrijednosti i broja zaposlenih po sektorima za 2025. godinu potvrđuju da se veličinom toga pokazatelja u Hrvatskoj izdvajaju dva sektora, i to financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja, te djelatnost informacija i komunikacija. Te djelatnosti uspijevaju s manjim brojem zaposlenih realizirati znatno veću dodanu vrijednost sektora u usporedbi s drugim djelatnostima u Hrvatskoj. Prosječna dodana vrijednost po zaposlenom u financijskim djelatnostima i djelatnostima osiguranja u 2025. godini iznosila je 74.547 eura, a u djelatnostima informacija i komunikacija 56.397 eura. Na trećem mjestu po veličini dodane vrijednosti po zaposlenom nalazi se prerađivačka industrija, rudarstvo i vađenje te ostale industrije s iznosom od 29.127 eura.

Istovremeno, najmanja produktivnost mjerena omjerom realne bruto dodane vrijednosti i broja zaposlenih ostvaruje se u djelatnostima poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, i to u iznosu od 26.351 eura i u djelatnosti javne uprave i obrane, obrazovanja, zdravstvene zaštite i socijalne skrbi u iznosu od 26.172 eura.

Zanimljivo je kako su predvodnice europske produktivnosti relativno male ekonomije poput Irske, Luksemburga, Danske, Belgije i Švedske. Njihova je dominacija u europskoj produktivnosti očekivana s obzirom na to da za mala otvorena gospodarstva na globalnom tržištu tehnološki napredak i visoka produktivnost potpuno anuliraju njihova geografska, resursna i demografska ograničenja. Ekonomija znanja, inovacije, robotika i napredna tehnološka rješenja u proizvodnji osiguravaju malim ekonomijama konkurentne proizvode i usluge kojima osvajaju svjetska tržišta.

Irska je europska zemlja koja je ostvarila najveću produktivnost u 2025. godini. Pritom je dodana vrijednost po zaposlenom iznosila čak 182.377 eura. Slijede je Luksemburg, u kojem je dodana vrijednost po zaposlenom 119.142 eura, Danska s 97.977 eura, Belgija s 93.259 eura i Švedska s dodanom vrijednosti po zaposlenom od 85.644 eura.

Hrvatska se, mjereno dodanom vrijednosti po zaposlenom, svrstala u donju polovinu ljestvice europskih zemalja. S realiziranom dodanom vrijednosti po zaposlenom u iznosu od 31.346 eura po stanovniku, Hrvatska zaostaje za visoko produktivnim zemljama EU-a. Irska ostvaruje 5,8 puta veću dodanu vrijednost po zaposlenom nego Hrvatska, Luksemburg 3,8 puta, Danska 3,1 puta, Belgija 3 puta, a Švedska 2,7 puta.

Usprkos znatnijem zaostajanju, Hrvatska konvergira prema prosjeku zemalja EU-a smanjujući time jaz prema najrazvijenijim zemljama Europe. Najnoviji trendovi za razdoblje 2021. - 2025. pokazuju kako se Hrvatska svrstala među vodeće zemlje Europske unije prema veličini rasta dodane vrijednosti po zaposlenom. U tom je razdoblju dodana vrijednost po zaposlenom u Hrvatskoj rasla za 8 posto. Ispred Hrvatske nalaze se Poljska, koja je ostvarila rast od 12 posto, te Cipar i Rumunjska s rastom od 9 posto.

UVOZ - IZVOZ

Nadavno objavljeni podatci Državnog zavoda za statistiku (DZS) navode kako je ukupan izvoz Republike Hrvatske u prvih sedam mjeseci ove godine porastao za 9,8 posto, a uvoz za 6,9 posto. Kako objašnjavate takve “trendove”, i što takvi pokazatelji znače za gospodarstvo...?

- Znače puno, i oni su očekivani. Približavajući se punoj zaposlenosti, Hrvatska je sebi širom otvorila vrata velikog izazova, a to je tehnološki progres. To se ne odnosi samo na gospodarstvo nego i na društvo u cjelini. Pritom je za malo otvoreno gospodarstvo poput hrvatskog, koje je snažno integrirano u europski ekonomski prostor, ključni izazov ulaganje u proizvodnju visokotehnoloških proizvoda i plasman tih proizvoda na izvozna tržišta.

Izvoz visokotehnoloških proizvoda omogućuje moderan gospodarski razvoj te donosi niz strukturnih prednosti za domaće gospodarstvo: jačanje konkurentskih pozicija na međunarodnim tržištima, snažniji gospodarski rast i rast produktivnosti.

Kakvi su najnoviji trendovi? Iako obujmom relativno malen, izvoz visokotehnoloških proizvoda Hrvatske, uz blaže oscilacije, kontinuirano se povećava od 2006. do 2025. godine. U tom je razdoblju Hrvatska povećavala izvoz visokotehnoloških proizvoda za prosječno 7,7 posto godišnje. To je znatno viša stopa rasta od prosječne stope rasta zemalja EU-a, koja je iznosila 4,9 posto.

Također, uočava se kako je Hrvatska od 2021. do 2025. ubrzala izvozni rast. U tom je razdoblju izvoz visokotehnoloških proizvoda Hrvatske prosječno godišnje rastao za 8,3 posto. Istovremeno, izvoz Europske unije se povećao za 6,2 posto.

Usprkos znatnom tehnološkom jazu koji Hrvatska ima u odnosu prema gospodarski razvijenijim zemljama EU-a, navedena kretanja potvrđuju pozitivan trend konvergencije, tj. smanjivanje tehnološkog jaza Hrvatske u odnosu prema prosjeku zemalja Europske unije.

Od vodećih visokotehnoloških proizvoda Hrvatska je u 2025. godini najviše izvezla lijekova, i to u vrijednosti od 950,9 milijuna eura. Slijede električni transformatori s izvozom od 945,7 milijuna eura; izolirana žica, kabeli i ostali izolirani električni vodiči s izvozom od 538,6 milijuna eura i imunološki proizvodi i cjepiva s izvozom od 237,2 milijuna eura.

Zanimljivo je primijetiti kako Hrvatska plasira vodeće visokotehnološke proizvode u gospodarski najrazvijenije zemlje Europe i svijeta, uključujući Njemačku, Italiju, Francusku, SAD, Austriju, Nizozemsku i Švedsku. Paralelno s povećanim izvozom visokotehnoloških proizvoda dolazi do postupnog skretanja plasmana od zemalja CEFTA-e prema gospodarski razvijenim zemljama Europske unije.

OBRAZOVANJE

Kad se sve uzme u obzir, i pozitivni aspekti (koliki-toliki, ipak rast BDP-a, krizne mjere Vlade, financijska stabilnost...) i oni negativni (inflacija, energetika, vanjski dug...), kakva je ekonomska budućnost RH, kao i budućnost domaćeg gospodarstva? Prijeti li gospodarstvu stagnacija? Vaš završni komentar?

- Imamo veoma lijepu zemlju. Također, ne oskudijevamo s resursima, poglavito kad je u pitanju proizvodnja hrane, pitke vode i sl. No za jačanje gospodarstva, proizvodnje i životnog standarda najvažniji resurs su ljudi. Naročito mladi obrazovani ljudi. Izgradnja društva znanja, svijeta poduzetništva i kulture uspjeha ključ je za postizanje snažnog gospodarskog rasta. Izdašna ulaganja u izobrazbu mladog kadra nisu trošak, nego najbolja investicija. Još veće otvaranje naše zemlje modernim zapadnim ekonomijama, inozemnoj razmjeni studenata, istraživača, eksperata, poticanju praktične izobrazbe naših srednjoškolaca i studenata, ulaganja u cjeloživotno obrazovanje i izgradnja inovativnog okruženja put su uspjeha našeg društva i gospodarstva. Među najveće rizike spadaju geopolitički odnosi u svijetu, sigurnost našeg okruženja, nepovoljna demografska kretanja i nedostatak kvalificirane radne snage. n