Sjetimo se vremena pandemije COVID-a. Teme koje su dominirale medijskim prostorom i o kojima smo svi razgovarali bile su mjere, distanciranje, cjepivo, respiratori, smrtnost. Razdoblje neizvjesnosti u kojem nismo znali kako se treba postaviti donijelo je jedinstvo u medijskim nastupima i strahu. Nije ta unisonost trajala dugo jer javnost se ponovo podijelila, na one koji su zagovarali mjere i one koji su se tome protivili - kaže Zoran Pucarić, komunikacijski savjetnik iz Zagreba, predavač na Londonskoj školi za odnose s javnošću, te dodaje:

Ustupljeno

- Očito su podjele prirodno stanje našeg društva. Čim je pandemija završila, vratili smo se "dobrim, starim" ideološkim podjelama. To je postao i ključ vođenja politike: kada nemaš odgovor na problem, ili kad je taj odgovor neugodan, najbolje ti je izazvati podjele.

Pogledajmo recentna događanja povezana s otpadom u Lici, ali i na drugim mjestima - obje strane (oporba i vladajući) međusobno se optužuju za stvaranje podjela, premda ih sami kreiraju. HDZ-ovi zastupnici tvrde da oporba ne rješava problem, nego "politizira u želji za vlastitom promocijom", a predsjednik kluba Ante Sanader sjednicu Odbora za zaštitu okoliša naziva "koordiniranim performansom" oporbe. S druge pak strane Orešković poručuje da prosvjed "ne treba promatrati kroz podjelu na lijeve i desne" te ga naziva najvažnijim političkim događajem od Domovinskog rata.

HDZ, naravno, nastoji sve relativizirati, pa i priopćenjima o npr. zagađenju kod vodocrpilišta Savica u Zagrebu, ili objavljivanjem poruka poput "Hodanje neće riješiti problem smeća, Vlada hoće", kao da Vlada, odnosno vladajući uopće nemaju nikakve veze s nastankom problema. Neki su u tim nastojanjima prešli sve granice. Tako smo vidjeli i navodnu "moralno-logističku dilemu hrvatskih progresivnih ljevičara" - otići na prosvjed ili na pogreb Ratku Mladiću! Malo je reći da me ovakva izjava zgrozila. Koji je to logički sklop koji na ovakav način karakterizira ljude koji imaju drukčije vrijednosti? Tu bljuvotinu izrekao je docent na odjelu za komunikologiju Hrvatskog katoličkog sveučilišta. Bit će zanimljivo vidjeti reakciju Sveučilišta, ali i udruga u kojima taj sveznadar obnaša dužnosti. I šutnja je reakcija.

No prosvjed 5. rujna donosi i zanimljiv kontrapunkt - građani odbijaju podjele: inicijativa "Gospić je naš dom" izričito je najavila da na prosvjedu neće biti mjesta političarima, ni Vladinim ni oporbenim - organizatori su isključivo dvije gospićke odnosno ličke udruge. Ugodno sam iznenađen njihovom komunikacijom.

Kad se radi o oporbi, kako komentirate kampanju SDP-a i Možemo! pod nazivom "Stopama Plenkovićeve inflacije?

- Kampanja SDP-a i Možemo! trajala je dva mjeseca tijekom kojih su obišli 22 grada i prešli tisuće kilometara. Poruka kampanje bila je da "inflacija ima ime i prezime, a to je Andrej Plenković". Svaku poruku, pa i takvu za koju su u oporbi očito bili uvjereni da će ju građani lako prigrliti, treba znati dobro "servirati" građanima. Oporbeni prelati koji su obilazili zemlju i govorili o skoku cijena putra, sira, jaja i krumpira, nažalost, nisu to u stanju dobro napraviti jer ni Hajdaš Dončić ni Benčić jednostavno nisu dobri govornici.

HDZ je kampanju dočekao s ismijavanjem, primjerice fotomontažom "putujućeg cirkusa ljevice", a i neki su ministri o tome govorili. Politički učinak je upitan: u anketama iz kolovoza SDP nastavlja padati (18,2 %), a Možemo! raste (13,6 %) - izgleda da je korist od zajedničke kampanje više otišla partneru nego SDP-u. Možda je taj rast izazvan i krizom oko otpada, jer Možemo! više inzistira na zelenim temama, a možda ih jednom i počne dobro komunicirati.

Kad se pogleda šira i dublja slika političke scene u Hrvatskoj danas, koji su glavni problemi hrvatske oporbe...?

- Imamo oporbu i lijevo i desno, i premda su neke aktualne teme nadstranačke, očito im je jako teško dogovoriti zajednički nastup.

Čini se da SDP i Možemo! funkcioniraju kao privremeni savez oko konkretnih tema (inflacija, zdravstvo, sada i Gospić). Kao da se još uvijek mjerkaju i nisu spremni konačno odrediti međusobne odnose i bez jasnog kapaciteta za cjelovit alternativni program. Nije dovoljno tvrditi da ste kompatibilni i da ćete do jeseni usuglasiti programe, to treba i napraviti i komunicirati. U legendu je ušlo objašnjenje Hajdaša Dončića u izbornoj noći nakon lokalnih izbora 2021. kako je SDP stariji partner, premda su rezultati govorili drukčije. S vremenom su ti rezultati u Zagrebu za njega bivali sve gori. Iako se Možemo! nije uspio nametnuti kao nacionalna stranka, s vremenom njegova popularnost u pojedinim dijelovima zemlje raste, a SDP i dalje pada. Za utjehu SDP-ovcima treba reći da je i pad - let!

Most na desnici djeluje samostalno, pronašli su temu koja je trenutno "dobra" - otpad uz pripadajuće nepostupanje sustava i prozivanje vladajućih. Troskot i Miletić su se prometnuli u glavne glasnogovornike ovih tema. Miletić je napokon dobio ozbiljniju temu od napada na ograđenu plažu u svom rodnom gradu.

Naravno, svi u oporbi su odmah zatražili ostavke i izvanredne izbore, svi osim DOMiNO, koji su rekli da ih "ne zanima pokušaj rušenja vlade bez potrebne većine". Spomenimo još ovdje da se SDP u nekoliko navrata u medijima hvalio "Vladom u sjeni" u kojoj su zaboravili navesti neke vrlo važne resore. Vlada u sjeni nije nikakva novost, treba pogledati parlament Ujedinjenog Kraljevstva i kako tamošnji ministri u sjeni sudjeluju u raspravama i medijskim nastupima. Bojim se da smo mi još uvijek jako daleko od takvog načina rada oporbe. "Vlada u sjeni" dobro zvuči, ali ugodnije je sjediti u sjeni, ne raditi ništa i kritizirati.

Je li problem oporbe i nedostatak lidera s karizmom? Koliko je ljevici Zoran Milanović zapravo uteg...?

- Zanimljivo je da je Predsjednik s karakterom, prema Crobarometru (Ipsos za Dnevnik Nove TV, istraživanje 1. - 18. kolovoza 2026., objavljeno 26. kolovoza) i dalje nesporno najpopularniji političar u zemlji - ima 59 % pozitivnih ocjena. U top pet pozitivaca smjestili su se i Petrov i Grmoja. Na negativnoj strani je poredak: Ivan Penava (DP) najnegativniji s 61 %, drugi Andrej Plenković s 58 %, treći Siniša Hajdaš Dončić s 52 % - dakle, predsjednik SDP-a je treći najomraženiji političar u zemlji i nije među prvih pet omiljenih. Među top omraženim je i Ivana Kekin, a Sandre Benčić nema u top 5 ni pozitivnih ni negativnih.

Nije Milanović nikakav uteg ljevici, on to možda postane odluči li se opet uključiti u izbore, no to zahtijeva sustavan napor, a on se ne čini kao netko tko je sklon naporima. Problem ljevice je njihova komunikacijska nedisciplina, lijenost i netalentiranost, jer talentirani govornici mogu improvizirati i izvući se iz rasprava za koje nisu pripremljeni.

Često oko komunikacije gospođe Benčić raspravljam s dragom kolegicom i prijateljicom koja tvrdi da su poruke Benčić dobre i smišljene. Možda kod nje doista nije problem u sadržaju izgovorenog, ali je apsolutno problem u načinu kako te poruke izgovara. Oporba mora pronaći bolje, uvjerljivije govornike. Sjećam se više članova u SDP-u koji su mogli vrlo zanimljivo i kvalitetno komunicirati, no svi su redom izbačeni iz stranke - valjda su smetali ovim odlikašima koji s pratnjom sada putuju zemljom i komuniciraju.

Kako objašnjavate to što se u svim anketama HDZ i dalje dobro drži, a SDP i dalja pada... Što bi se trebalo dogoditi da se situacija promijeni? Koliko je zapravo štetno za demokraciju da jedna stranka toliko godina dominira?

- Rejting HDZ-a u kolovozu bio je na 26,6 %, što je najniži rezultat u godinu dana. SDP i dalje pada, sada je na 18,2 %, a Možemo! je narastao na 13,6 %, no istraživanje iz kolovoza ne može pokazati eventualni utjecaj Gospića. To ćemo vidjeti tek krajem rujna.

Plenković je neizmjerno bolji komunikator od oporbenih političara i to mu ne mogu zanijekati ni oni kojima on nije prvi izbor ili nije uopće izbor. Gospićka priča ga očito jako zabrinjava jer inače ne bi izvanredno postrojio čak pet ministara u Gospiću tri dana prije prosvjeda.

Premda HDZ i dalje neupitno vodi u anketama, afera Gospić prerasta u simbol izostanka odgovornosti nakon deset godina vlasti. Teško je objasniti da je Mikulića za glavnog državnog inspektora imenovala upravo vlada Andreja Plenkovića 2019. na mandat od pet godina premda su o Mikuliću postojali ozbiljni znakovi upozorenja i prije imenovanja: primjerice, bivši glavni državni inspektor Branko Jordanić javno je komentirao prije izbora svojeg nasljednika: "Takve institucije ne trpe strančarenje. Otvoren je put za političko uhljebljivanje, a to će voditi negativnoj percepciji građana. Katastrofa je da je Inspektorat politiziran, to će voditi teledirigiranim kontrolama, kojima će biti cilj pokoriti neposlušne. Poznajem Mikulića, počeo je kod mene kao pripravnik i on definitivno nije dorastao toj funkciji. Meni ne bi bio ni šofer". Teško mi je povjerovati da takvo upozorenje premijer nije vidio, da se Mikulića nije spominjalo i u izvješćima tajnih službi koje svakodnevno dobiva. Između ostalog... n