Planet Zemlja ima ograničene prirodne resurse s krhkim sustavima za održavanje života i stoga može podnijeti ograničenu količinu tereta. Međutim, u potrazi za ekonomskim napretkom i blagostanjem okoliš je najčešće taj koji biva ugrožen. Degradacija okoliša velikih razmjera posljedica je nezasitnog apetita društva za rastom i razvojem. Postoji hitna potreba za uravnoteženjem rasta i razvoja bez opterećivanja majke Zemlje. Potreba za razvojnim putem koji je ekonomski održiv, društveno pravedan i ekološki podnošljiv. To u biti obuhvaća koncept održivog razvoja - piše Shabana Mehmood Kazi, čiji prilog objavljen na portalu The Energy And Resources Institute prenosimo u nešto kraćem obujmu i uz neznatnu prilagodbu opreme.

GENEZA RAZVOJA

Davne 1987. godine Svjetska komisija Ujedinjenih naroda za okoliš i razvoj (WCED), poznata i kao Brundtland komisija, prvi je put formalno predstavila koncept održivog razvoja u svom izvješću “Naša zajednička budućnost”. Izvješće je popularno poznato kao Brundtland izvješće, prema predsjednici Komisije i bivšoj premijerki Norveške, Gro Harlem Brundtland.

Naknadna konferencija Ujedinjenih naroda o okolišu i razvoju, održana u Riju de Janeiru 1992., poznata i kao “Summit o Zemlji”, postavila je temelje koncepta održivog razvoja na kojima su stvorene strategije i akcijski planovi za prelazak na održiviji obrazac razvoja. Još jedno obilježje u području održivog razvoja bila je Agenda 21 - nacrt za održivost, u kojem se zemlje članice obvezuju na održivi razvoj na lokalnoj i regionalnoj razini unutar svojih zemalja, a koji bi pratila Međunarodna komisija za održivi razvoj.

Svjetski summit o održivom razvoju (WSSD), održan 2002. u Johannesburgu, rezultirao je Johannesburškim planom provedbe (JPOI). Upravo je JPOI ponovno naglasio važnost postizanja svih međunarodno dogovorenih razvojnih ciljeva ugrađenih u ishode svih glavnih konferencija Ujedinjenih naroda i međunarodnih sporazuma od 1992. godine.

Konferencija o održivom razvoju održana je 2012., također u Riju de Janeiru. Donesen je dokument “Budućnost kakvu želimo”, koji je potvrdio prethodne akcijske planove, poput Agende 21, te promovirao ciljeve održivog razvoja i dao preporuke za jačanje njegova upravljanja.

Kako bi se postigao održivi razvoj, ključno je uskladiti tri temeljna elementa: gospodarski rast, socijalnu uključenost i zaštitu okoliša. To implicira da bi za održivi, ​​uključivi i pravedni gospodarski rast društva trebalo stvoriti veće mogućnosti za sve kako bi se smanjile nejednakosti, podignuo osnovni životni standard i time potaknuo pravedni društveni razvoj i uključenost - sve to uz promicanje održivog upravljanja prirodnim resursima i ekosustavima kao temeljom svega.

Također je važno shvatiti da je održivi razvoj proces, a ne sam sebi cilj. Kontinuirana težnja postizanju ekonomske racionalnosti, uz održavanje socijalne pravde i ekološke ravnoteže, prilično je velik zadatak i zahtijevat će suradnju i podršku svih sektora društva, gdje se svi dionici sa svojim glavnim ciljevima udružuju kako bi se integrirali za veće dobro društva.

Ukratko, održivi razvoj je proces za postizanje ciljeva ljudskog razvoja uz održavanje sposobnosti prirodnih sustava da nastave pružati prirodne resurse i usluge ekosustava o kojima ovise gospodarstvo i društvo.

Povijesni Milenijski razvojni ciljevi (MDG) potpisani su u rujnu 2000., kad su se čelnici 189 zemalja obvezali postići dogovor od osam mjerljivih ciljeva, koji su se kretali od prepolovljavanja ekstremnog siromaštva i gladi do promicanja ravnopravnosti spolova i smanjenja smrtnosti djece do ciljanog datuma 2015. godine. Iako je prvi MDG, odnosno prepolovljavanje stope ekstremnog siromaštva do 2015. godine, ostvaren, postignuća su bila prilično neujednačena. S obzirom na to da su MDG-ovi istekli 2015., rasprava o agendi nakon te godine usredotočila se na izgradnju održivog svijeta u kojem bi se održivost okoliša, socijalna uključenost i gospodarski razvoj jednako cijenili.

PLAN DO 2030.

Konferencija Rio+20 (konferencija Ujedinjenih naroda o održivom razvoju) u Riju de Janeiru u lipnju 2012. pokrenula je proces razvoja novog skupa ciljeva održivog razvoja (SDG), koji bi nastavili zamah generiran Milenijskim ciljevima razvoja i uklopili se u globalni razvojni okvir nakon 2015. Nakon kontinuiranih globalnih konzultacija, u srpnju 2014. Otvorena radna skupina (OWG) Opće skupštine UN-a predložila je dokument sa 17 ciljeva, koji su Općoj skupštini predloženi na odobrenje u rujnu 2015. Taj dokument postavio je temelje za nove Ciljeve održivog razvoja i globalni razvojni program od 2015. do 2030.

Ciljevi održivog razvoja (SDG) Ujedinjenih naroda, utvrđeni za Agendu za održivi razvoj do 2030. godine, službeno su stupili na snagu 1. siječnja 2016., nakon što su ih ratificirale sve 193 države članice UN-a. Iako ciljevi održivog razvoja nisu pravno obvezujući, od vlada se očekuje da preuzmu odgovornost i uspostave nacionalne okvire za postizanje 17 ciljeva u područjima od ključne važnosti za čovječanstvo i planet s petodimenzionalnim fokusom na ljude, planet, prosperitet, mir i partnerstvo.