Pitanje nije što želimo znati o ljudima, nego što ljudi žele reći o sebi - jedna je to od više ili manje mudrih izreka Marka Zuckerberga, osnivača Facebooka i danas jednog od najbogatijih američkih i svjetskih poduzetnika, premda mu je carstvo koje je posljednjih 20 i nešto godina sustavno gradio i razvijao nekoliko puta prolazilo kroz opasne krize. Zato je Zuckerberg nakon niza sudskih sporova bio prisiljen restrukturirati Facebook, odnosno pretvoriti ga u Meta Platforms, Inc., koji otprije pet godina posluje kao Meta sa sjedištem u Menlo Parku, Kalifornija. Ta je matična organizacija Facebooka i njegovih podružnica danas jedna od pet najvećih američkih tehnoloških korporacija, uz Amazon, Google, Apple i Microsoft.

Uglavnom, Mark Zuckerberg je, uz Stevea Jobsa (Apple), Jeffa Bezosa (Amazon), Billa Gatesa (Microsoft), Larryja Pagea i Sergeya Brina (Google), zasigurno najpoznatiji svjetski tehnološki guru 21. stoljeća. Njegova ideja s Facebookom ne samo što je bila revolucionarna u svoje vrijeme nego je i kao inovacija u okvirima sve bržeg razvoja i širenja interneta donijela temeljnu promjenu načina na koji komuniciramo, dijelimo informacije i gradimo identitet. Zahvaljujući Zuckerbergu i njegovu Facebooku društvene su mreže postale globalni virtualni prostor, u kojem se brišu zemljovidne i vremenske granice, a svaki korisnik istovremeno postaje i potrošač i stvaratelj sadržaja. Oscarima nagrađen film Davida Finchera The Social Network iz 2010. na impresivan je način široj publici predstavio priču o Facebooku. Kad se film ponovo pogleda, neke se stvari i dalje čine nevjerojatnima!

SUDSKI PROCESI

Danas je društvenih mreža golem broj, a najpopularnije, prema broju aktivnih korisnika i utjecaju na digitalne trendove, predvode platforme u vlasništvu kompanija Meta i Google. Tu su osim starog dobrog (ili manje dobrog, kako se uzme) Facebooka još i YouTube, Instagram, LinkedIn i dakako nezaobilzazni trendovski TikTok, uz X (bivši Twitter) te aplikacije za razmjenu poruka poput WhatsAppa i Telegrama.

Prema podatcima koje je prezentirala Arbona, digitalna agencija osnovana 2010. godine, na globalnoj razini Facebook i dalje drži prvo mjesto, s 3,07 milijardi aktivnih korisnika mjesečno. Njegova sveprisutnost, osobito u zemljama izvan Europe i SAD-a, osigurava mu snažnu bazu korisnika. Iako mu konkurencija puše za vrat, Facebook je još uvijek glavni alat za digitalni marketing, oglašavanje i povezivanje s publikom. Globalno, YouTube ima više od 2,7 milijardi korisnika mjesečno, što ga stavlja odmah iza Facebooka. TikTok je s 1,56 milijardi mjesečnih korisnika diljem svijeta globalni hit, a poznat je po viralnim, često kontroverznim, kratkim videima koji privlače pozornost i zabavljaju milijune ljudi dnevno.

Sve se to doima pomalo nestvarnim jer do prije samo dvadesetak godina nitko ni u najluđim snovima (ili noćnim morama) nije mogao predvidjeti u kolikoj će mjeri, i to maltene preko noći, društvene mreže postati svjetski fenomen, sastavni dio života, rada i zabave više milijardi ljudi sa svih kontinenata (Facebookom i Instagramom koriste se i istraživači na Antarktici!), pa i u svemiru, jer ni astronauti i posade orbitalnih postaja ne mogu bez kontakata preko društvenih mreža.

Pritom dakako nije sve "med i mlijeko", nekakva globalna idila i utopistički raj u kojem se svi druže, vole i vesele, naprotiv, već u samom startu Facebook, a poslije i druge mreže, sve je više bio poligon za izražavanje kojekakvih neprijateljstava, frustracija, mržlje, plasiranja lažnih vijesti (fake news), dezinformacija i tzv. alternativnih istina, a ne samo normalne komunikacije, razmjenje mišljena, tolerantnih rasprava i idejnih sučeljavanja, ali i interesa koji se kreću od onih ekonomskih preko političkih do sigurnosnih. Zato i toliko nesporazuma i problema u pokušaja da se sve nekako unormali zakonskim i pravnim regulativama, kako bi se devijacije i anomalije smanjile na minimalnu razinu ili pak potpuno uklonile s globalno i lokalno sve izazovnijih i nepredvidljivih putova i stranputica širokog i dubokog social media spektra kakav je ovaj sadašnji, ali i kakav bi mogao postati u bližoj i daljoj budućnosti.

Što se negativnih utjecaja koje društvene mreže imaju na pojedine segmente društva, posebno na mlade korisnike Facebooka, Instagrama, još više TikToka, zasad se najviše optužbi veže uza Zuckerbergovu korporaciju Meta (vlasnik Facebooka, Instagrama i WhatsAppa), a sve više i uz kineski TikTok, koji se zaprepašćujućom brzinom širi na zapadna tržišta, što najviše zabrinjava američke tehnološke divove, ali i Donalda Trumpa, koji i sam posjeduje vlastitu društvenu mrežu, Truth Social, na kojoj se o svim mogućnim temama i dilemama oglašava na dnevnoj bazi.

Upravo je Meta najnovija "žrtva" u nizu sudskih procesa koji se vode u širem kontekstu društvenih mreža, internetskih platformi i usluga koje pružaju tehnološki divovi poput Googlea i Amazona. Konrektno, sudac u američkoj saveznoj državi Novi Meksiko naložio je tvrtki Meta da plati dodatnih 567 milijuna dolara zbog neupozoravanja javnosti na opasnosti koje njezine platforme znače za djecu, što se smatra najvećom presudom uopće donesenom protiv neke tvrtke zbog sigurnosti djece. Odluka o novoj kazni dodaje se kazni od 375 milijuna dolara koju je Meta već morala platiti u istom slučaju, čime je ukupni iznos porastao na 942 milijuna dolara! Glasnogovornik Mete izjavio je da se tvrtka ne slaže s odlukom i da će se na nju žaliti.

Ništa manje nemirno nije ni u Europi. Europska unija kaznila je Metu u više navrata zbog kršenja strogih europskih propisa. Najveće kazne uključuju 1,2 milijarde eura zbog prijenosa podataka u SAD, gotovo 800 milijuna eura zbog povezivanja Facebooka i Marketplacea te 200 milijuna eura zbog modela oglašavanja. Europska komisija preliminarno je utvrdila da Metine platforme Instagram i Facebook krše Akt o digitalnim uslugama jer nisu učinile dovoljno da mlađima od 13 godina ograniče pristup tim društvenim mrežama. Inače, Europska unija regulira društvene mreže dvama ključnim propisima - Aktom o digitalnim uslugama (DSA) i Općim uredbama o zaštiti podataka (GDPR).

Što se pak mladih tiče, koplja se lome oko kontroverzne teme treba li djeci, i do kojeg godišta, zabraniti pristup društvenim mrežama. To je veliko pitanje pred Europskom unijom, koja nastoji zaštititi maloljetnike od štetnog sadržaja. Grčka, Francuska i Španjolska prošle su godine predvodile inicijativu za ograničavanje pristupa maloljetnika društvenim mrežama, a pritisak na izvršnu vlast EU-a pojačao se kako bi se uspostavila zabrana na razini cijele Unije, poput one koju je Australija uvela u prosincu prošle godine. Podsjetimo, Australija je postala prva država na svijetu koja je uvela zakonsku zabranu upotrebe društvenih mreža za osobe mlađe od 16 godina. Razultat zabrane suprotan je od očekivanog - više od osamdeset posto australskih tinejdžera nastavilo se koristiti društvenim mrežama unatoč zabrani!

U Europi je Francuska usvojila zakon kojim se zabranjuje upotreba društvenih mreža mlađima do 15 godina, s primjenom kroz faze do početka 2027. godine. Grčka je usvojila zabranu pristupa društvenim mrežama za djecu mlađu od 15 godina, koja stupa na snagu 1. siječnja 2027. Velika Britanija zabranjuje društvene mreže djeci mlađoj od 16 godina. I brojne druge europske države, poput Austrije, razmatraju ili uvode stroža dobna ograničenja te noćna ograničenja upotrebe društvenih mreža i raznih aplikacija.

U Hrvatskoj za sada nema službenog zakona o potpunoj zabrani društvenih mreža za maloljetnike. O takvim se mjerama raspravlja u javnosti, uz oprečne stavove stručnjaka o tome je li bolji izbor stroga zabrana ili je bolja edukacija i nadzor roditelja. Prijedlog zakona o digitalnoj zaštiti djece, koji je u saborsku proceduru poslao Klub zastupnika Možemo!, Vlada je odbila uz obrazloženje da nije jasno kako bi se zabrana provodila.

DRUŠTVO SPEKTAKLA

Sve u svemu, društvene mreže kao hibridni medij i kanal masovne komunikacije obilježje su našeg vremena, a njhova važnost i utjecaj koji imaju posljednjih godina uvelike su nadmašili početnu fazu, otprije gotovo četvrt stoljeća. Danas su društvene mreže globalni fenomen, čiji daljni rast, ali i komercijalni učinak, gotovo da ne zna za ograničenja unatoč svim pokušajima državnih institicija da se uspostavi učinkovit oblik kontrole. Društvene mreže globalno okupljaju više od 5,2 milijarde aktivnih korisnika, i to je činjenica, okrutna realnost u kakvoj živimo, radimo i zabavljamo se. Svijet je digitalizirano društvo spektakla, sviđalo se to nama ili ne sviđalo. Možda bi nekakva implozija svemu tomu stala na kraj, pa da se svijet vrati u normalnu komunikaciju bez ekstremnih zastranjivanja.

Onih, pak, dvije i nešto milijarde stanovnika našeg planeta koji na društvene mreže i dalje gledaju s krajnjom odbojnosti, svi oni koji još drže da ostataka analognog doba, manjina su koja na većinu nema nekakav utjecaj. Drugim riječima, svijet je pristao biti komunikacijsko igralište kad je jedna utopija u praksi promijenila globalnu svijest generacije i postala ovodobno dokoličarsko društvo spektakla. Filozof u nama (njima) zaključak bi mogao svesti na mudroliju poput ovakve: Društvene mreže omogućuju da se dodir iz daljine pretvori u kontakt iz blizine. I to je cijela istina. Ili laž...