Sjedinjene Države ostaju najsnažnije svjetsko gospodarstvo i nastavit će se strateški natjecati s Kinom. Prema nominalnom BDP-u SAD je i dalje ispred Kine, a razlika u BDP-u po stanovniku još je mnogo izrazitija u američku korist. Kina ostaje glavni gospodarski i tehnološki konkurent Zapadu zbog veličine tržišta, industrijskih kapaciteta, izvozne snage te ubrzanog tehnološkog i inovacijskog razvoja - kaže Igor Šlosar, predsjednik Centra za javne politike i ekonomske analize (CEA), te dodaje:

- Dok se Rusija prema nominalnom BDP-u nalazi približno na rubu skupine deset najvećih gospodarstava, ruski BDP po stanovniku ostaje znatno niži od američkog i od razine većine razvijenih europskih gospodarstava. Potpunija slika dobiva se usporedbom institucionalne kvalitete, pravne sigurnosti, ekonomskih sloboda, zaštite vlasničkih prava, regulatornog okruženja i razine korupcije. Zbog toga je pojam multipolarnosti u ekonomskoj sferi relativan.

U takvim okolnostima Europska unija mora zauzeti proaktivniji, fleksibilniji i agilniji pristup kako bi uspješnije odgovorila na izazove intenzivnijeg globalnog strateškog natjecanja. To podrazumijeva ubrzanje donošenja odluka, jačanje konkurentnosti te smanjenje strateških ovisnosti o Kini. Istodobno, očuvanje jedinstvenog tržišta, razvoj zajedničkog tržišta kapitala i poticanje privatnih ulaganja bit će ključni preduvjeti za održavanje dugoročnog rasta.

S obzirom na to da se ekonomska moć sve više koristi kao instrument u međunarodnim odnosima, koji su ključni ekonomski elementi procesa multipolarnosti?

- Temeljno pitanje transatlantskih odnosa jest kako Europa može ojačati vlastitu konkurentnost, osobito u odnosu prema SAD-u. Konkurentnost se ne može dugoročno graditi samo subvencijama i zaštitnim mjerama, nego prije svega reformama koje smanjuju teret regulacije i troškove energije.

Aktualna američka gospodarska politika uključuje porezna rasterećenja, deregulaciju, jačanje domaće proizvodnje, širenje proizvodnje energije (nafta, plin i nuklearna energija), kontrolu granice i privlačenje privatnog kapitala.

Sve je to važno i zbog investicijskog ciklusa. Prema službenoj evidenciji Bijele kuće, ukupna vrijednost evidentiranih američkih i stranih investicijskih najava i obveza iznosi približno 10,6 bilijuna dolara. Ta ukupna vrijednost obuhvaća različite kategorije: višegodišnje korporativne investicijske planove, projekte koji su već u provedbi, strane investicijske obveze, energetske kupovne aranžmane i obveze povezane s trgovinskim sporazumima. Pritom se veliki dio odnosi na umjetnu inteligenciju, podatkovne centre, poluvodiče, farmaceutsku industriju, energetiku, obrambenu industriju, automobilsku proizvodnju, kritične minerale, logistiku i infrastrukturu. Takav okvir ulaganja pokazuje znatan američki kapacitet za mobilizaciju privatnog i stranog kapitala. U tom kontekstu politika "Amerika prva" time postaje važan čimbenik globalnih političko-ekonomskih odnosa.

U kontekstu šireg pojma multipolarnosti govori se i o dedolarizaciji. Je li moguće znatnije smanjenje ovisnosti o američkom dolaru? Primjeri Kine i Indije pokazuju da određeni pomaci postoje.

- Za Kinu i Indiju nastojanje da povećaju uporabu nacionalnih valuta razumljivo je i zbog njihova članstva u BRICS-u te želje za smanjenjem izloženosti američkoj monetarnoj i sankcijskoj politici. Međutim, rizik potpune ili nagle dedolarizacije svjetskog gospodarstva trenutačno je nizak. Realniji je scenarij postupne i relativne dedolarizacije, odnosno smanjenja udjela dolara u pojedinim segmentima međunarodnog financijskog sustava.

BRICS i druge države pokušavaju razviti alternativne platne mehanizme ponajprije zbog geopolitičkih i sankcijskih rizika. Međutim, nijedna potencijalna alternativa trenutačno ne nudi istu kombinaciju slobodne konvertibilnosti, dubine tržišta kapitala, likvidnosti, pravne sigurnosti i količine sigurne imovine koju pruža američki financijski sustav.

Kakva je pozicija Hrvatske u novom rasporedu interesa u multipolarnom svijetu...?

- Hrvatska ima značajnu priliku jer je članica Europske unije i NATO-a te pripada zapadnom geopolitičkom prostoru. Dodatna je prilika i razvoj odnosa sa SAD-om. Sastanak na vrhu Inicijative triju mora održan u Dubrovniku 2026. pokazao je pojačan američki interes za Hrvatsku i širu regiju. Američka administracija i američke kompanije tom su prilikom predstavile ulaganja i projekte u području energetike i digitalne infrastrukture te odnose SAD-a i Hrvatske opisale kao novo "zlatno doba".

Kako bi u novoj raspodjeli globalne moći trebalo definirati ekonomske prioritete Europske unije...?

- Digitalna tranzicija otvara velik prostor za rast produktivnosti. No zelena tranzicija također može potaknuti tehnološki razvoj, ali postaje regulatorni rizik jer se provodi i kroz povećavanje troškova. Dekarbonizacija ne bi trebala značiti uklanjanje fosilnih goriva. Energetska politika trebala bi omogućiti širok i pouzdan energetski miks, bez ograničenja i subvencija.

Centar za javne politike i ekonomske analize podržava jako transatlantsko savezništvo, a protivi se protekcionizmu i dekarbonizaciji koji Europi neće donijeti poboljšanje konkurentnosti, već daljnje zaostajanje za SAD-om.

U konačnici smanjenje ovisnosti o uvozu ključnih sirovina i tehnologija, jačanje energetske sigurnosti, digitalna i zelena tranzicija te otporniji opskrbni lanci, ovise o inovacijama. Bez snažnijih privatnih ulaganja u istraživanje i razvoj, komercijalizaciju novih tehnologija, razvoj jedinstvenog tržišta kapitala i poticanje privatnih ulaganja, EU neće moći ostvariti dugoročnu konkurentnost niti smanjiti svoje strateške ovisnosti. Upravo su inovacije temelj rasta i tehnološkog razvoja. Također, EU neće osigurati svoju buduću relevantnost dodatnom regulacijom, nego stvaranjem okruženja za poduzetništvo, ulaganja i inovacije.