Energetske zajednice već su deset godina ključni instrument aktivnog uključivanja građana u energetsku tranziciju na obnovljive izvore energije u Europi. Preko njih građani se udružuju i izravno uključuju u lokalnu proizvodnju električne energije, tako jačajući sigurnost opskrbe energijom, lokalnu otpornost i razvoj lokalne zajednice.

Koliko je tema građanske energije prisutna u hrvatskom javnom prostoru, koliko su s njom upoznati hrvatski građani te koliko su spremni na udruživanje, doznali smo u razgovoru s predstavnicima partnera - Sandrom Vlašić iz Terra Hub Croatia i Vedranom Horvatom iz IPE-a (Instituta za političku ekologiju), nakon što su na Cresu prezentirali rezultate svog istraživanja javne percepcije građanske energije u sklopu projekta “Ubrzanje za energetske zajednice u Hrvatskoj”.

Navode da je istraživanje javne percepcije građanske energije u Hrvatskoj provedeno u okviru projekta u siječnju 2026., na uzorku od 800 hrvatskih građana, reprezentativnom prema spolu, dobi i regijama za RH.

IVICA GALOIC/PIXSELL

TROMA TRANZICIJA

Projekt je započet prije godinu dana kao partnerska suradnja Instituta za političku ekologiju, Zelene energetske zadruge i udruge Terra Hub Croatia, te uz podršku Zaklade Friedrich Ebert Zagreb. Udružene su snage oko zajedničke vizije, pravedne i brze energetske tranzicije s građanima u središtu. Projekt je proveden uz financijsku podršku Njemačke savezne zaklade za zaštitu okoliša i Europskog klimatskog fonda.

SANDRA VLAŠIĆ

Ustupljeno

- U najkraćim crtama, ovim projektom želimo podići razumijevanje građanske energije, ukorijeniti energetske zajednice dublje u hrvatsko društvo, ubrzati njihovu registraciju i razvoj te poboljšati pravni, financijski i institucionalni okvir za njihovo dugoročno djelovanje. Jer, iako je EU Direktiva o unutarnjem tržištu električne energije (2019./944), koja im daje legitimitet i uvodi ih kao nove aktere na energetskom tržištu, prenesena u hrvatsko zakonodavstvo, u pet godina registrirane su samo tri energetske zajednice građana. Za usporedbu, u EU-u je registrirano više od 9000 energetskih zajednica - naglašavaju Vlašić i Horvat.

Podsjetimo, energetske zajednice su pravne osobe koje omogućuju građanima da zajednički proizvode, dijele i koriste se energijom iz obnovljivih izvora. Ideja koja proizlazi iz regulative Europske unije nije da građani budu pasivni potrošači, nego aktivni sudionici proizvodnje energije u svojoj lokalnoj sredini, čime se ubrzava prelazak s fosilnih goriva na obnovljive izvore. Udruživanjem više građana, obrtnika, poduzetnika i javnih institucija postiže se i povoljnija nabava opreme, zajednička kontrola nad cijenom energije te zadržavanje stvorene vrijednosti u lokalnoj zajednici.

VEDRAN HORVAT

Ustupljeno

- U trenutku razarajućih posljedica klimatskih promjena i nesigurnog opskrbnog lanca energijom zbog manjka sirovina i resursa, nužno je da se građanima omogući vlastito organiziranje kroz projekte građanske energije. U hrvatske zakone Direktive su prepisane, ali ne i prenesene na način da su provedive u praksi, što pokazuje vrlo mali broj registriranih energetskih zajednica u Hrvatskoj. Inicijativa je nešto više, a dvadesetak organizacija i institucija okupilo se i u Forum energetskih zajednica u Hrvatskoj, te već nekoliko godina aktivno radi na osnivanju vlastite energetske zajednice ili na druge načine, stručno pomaže inicijativama da prerastu u punokrvne energetske zajednice ili zagovarački pridonose njihovu razvoju u Hrvatskoj - objašnjavaju Vlašić i Horvat.

SVIJEST ILI PROFIT

Na pitanje što građani misle o energetskim zajednicama i kako vide njihovu ulogu u društvu odgovoreno nam je kako gotovo polovina hrvatskih građana tvrdi da je čula za energetske zajednice, i to preko medija, društvenih mreža, od susjeda, znanaca, prijatelja ili preko posla. Svoju ulogu vide kao dobar način da se građani aktivno uključe u proizvodnju energije za vlastite potrebe te kao dobar način za jačanje lokalne otpornosti i energetske neovisnosti. Prednosti koje ističu su jeftinija i pristupačnija električna energija, energetska neovisnost te čista energija s malo ili nimalo štetnog utjecaja na okoliš.

Dalje Horvat i Vlašić tumače da većina građana ne zna za uspješne primjere u Hrvatskoj. No oni koji tvrde da su upoznati, prema anketi, odgovaraju da kao građansku energiju doživljavaju već i vlastitu solarnu elektranu na krovu svoje kuće, a njih tek dvadesetak čulo je doista za prave primjere građanske energije, u Križevcima, na otocima Krku i Cresu, te za Zelenu energetsku zadrugu, koja aktivno predvodi građansku energiju u Hrvatskoj posljednjih 12 godina.

Kao uspješan i još uvijek jedinstven primjer građanske energije u Hrvatskoj, ali i regiji, Vlašić i Horvat ističu solarnu elektranu zadruge ZEZ Sunce na krovu Gradske tržnice u Križevcima, instalirane snage 200 kilovata. Suvlasnički udio te solarne elektrane raspodijeljen je među 127 građana, članova zadruge ZEZ Sunce, od kojih više od četvrtine dolazi s područja Koprivničko-križevačke županije. Izgradnja elektrane počela je početkom 2025. godine, nakon uspješno provedenog javnog poziva ZEZ Sunca, kojim su u samo desetak dana članovi prikupili 140.000 eura potrebnih za realizaciju projekta. Proizvedena električna energija, dovoljna za opskrbu sedamdesetak kućanstava, u tom prvom projektu prodaje se na tržištu preko ugovora o otkupu električne energije sa zajamčenom otkupnom cijenom, koji je potpisan s HROTE-om - Hrvatskim operatorom tržišta energije d.o.o., na rok od 12 godina. U sljedećim projektima cilj je da se primjenom zakonski dopuštenog dijeljenja energije članovima ZEZ Sunca omogući i izravno korištenje solarnom energijom u vlastitim kućanstvima ili poslovnim prostorima. Elektrana je u pogonu punu godinu dana i ostvaruje prihod iz kojeg se dio izdvaja u Fond za zajednicu, a dio će biti raspodijeljen članovima zadruge.

SOLIDA GRUPA/PIXSELL

Obećava što, prema istraživanju, gotovo tri četvrtine građana želi sudjelovati u inicijativi građanske energije na način da sa susjedima proizvodi energiju za svoje potrebe iz zajedničkog postrojenja na krovu ili zemljištu, ako bi to bilo administrativno jednostavno. Vlašić i Horvat naglašavaju “jednostavno” jer to sada nije tako.

Također, velika većina građana spremna je investirati i biti dio zajednice koja gradi obnovljive elektrane da bi zauzvrat dobila dio zarade od prodaje energije ili kako bi ostvarila izravne uštede na svom računu za struju. Pritom je, logično, njihova primarna motivacija moguća ekonomska dobit i ušteda te energetska neovisnost. Dobra strana građanske energije je što odlično “pomiruje” sva tri bitna aspekta razvoja društva - ekonomsku, društvenu i ekološku korist a da ikoji od njih nije na gubitku.

PROAKTIVNOST I SAMOODRŽIVOST

U vezi s percepcijom Vašić i Horvat ističu da opća populacija očekuje da država osigura financijsku i tehničku podršku te edukaciju i centre podrške te kako zapravo velika većina smatra da se bez zelenog svjetla države neće dogoditi ništa. Također, građani od gradova i općina očekuju da naprave više u području građanske energije, čime bi povećali i vlastitu otpornost. Nevoljkost, neznanje i nerazumijevanje države, javnih poduzeća i agencija u energetskom sektoru građani vide kao najveći nedostatak u procesu osnivanja i održivosti energetskih zajednica.

Unatoč negativnoj percepciji, 70 posto građana Hrvatske očekuje da će se za 20 godina u Hrvatskoj bar četvrtina električne energije proizvoditi preko energetskih zajednica i sličnih projekata građanske energije. Ova činjenica može i treba biti snažan vjetar u leđa podršci razvoju građanske energije u Hrvatskoj.

Što se tiče nedostatka energetskih zajednica oko osnivanja i održivosti, Vlašić i Horvat objašnjavaju da su odgovori ispitanika u istraživanju gotovo ujednačeni i podijeljeni između nerazumijevanja i nevoljkosti države i javnih tvrtki, potrebe za značajnim financijskim sredstvima za osnivanje i zahtjevne administrativne procedure. Kao najvažniji element za rast energetskih zajednica većina građana ističe financijsku podršku, ali i potrebu za edukacijom i centrima podrške.

Konačno, glavni uvidi istraživanja, prema Vlašić i Horvatu, kazuju da su građani spremni na udruživanje i zajedničku proizvodnju energije, ali država nije. Kao prednosti energetskih zajednica građani jasno prepoznaju pristupačniju električnu energiju, energetsku neovisnost i čistu energiju s manje štetnog utjecaja na okoliš.

Njih tri četvrtine spremno je sudjelovati u inicijativi građanske energije i sa susjedima proizvoditi energiju za vlastite potrebe iz zajedničkog postrojenja na krovu ako bi to bilo definirano jednostavnim ugovorom, bez potrebe za osnivanjem pravne osobe i pod uvjetom da je ulaganje isplativo. Jasno je da građani nisu spremni na gubitak uloženog. Primarna motivacija za više od polovine građana jest moguća ekonomska dobit i ušteda te energetska neovisnost.

FREEPIK.COM

To nam govori da postoji visoka društvena spremnost za građansku energiju. Glavna prepreka nije potražnja, nego regulatorni i institucionalni dizajn.

Građani od javnog sektora osim financijske podrške očekuju i tehničku, centre podrške i edukaciju. Više od polovine građana smatra da se bez jasne odluke države neće ništa pomaknuti s mrtve točke te očekuje više angažmana gradova i općina. Kao najveću prepreku snažnijem zamahu energetskih zajednica vidi nevoljkost i nerazumijevanje institucija.

Zbog iznesenog treba pojednostaviti modele sudjelovanja u dijeljenju energije, uspostaviti financijske mehanizme za građanska ulaganja, uspostaviti nacionalne i lokalne one-stop-shop centre, jasno regulirati i operativno omogućiti dijeljenje energije te uključiti gradove i općine kao proaktivne sudionike, pokretače inicijativa.

Nabrojeno je jako važno jer bi nam pomoglo u strateškom razvojnom smislu. Dakle, građanska energija može biti ključni alat za povećanje energetske sigurnosti, smanjenje energetskog siromaštva, mobilizaciju privatnog kapitala građana i povećanje društvene prihvaćenosti projekata obnovljivih izvora energije - zaključuju Vlašić i Horvat.