Posljednja šansa Rumunjske - tako je nazivana četverostranačka koalicija koja je do prije nekoliko tjedana vladala u Bukureštu. Kada je savez formiran u ljeto 2025. godine, postojala je nada da će se dobrim upravljanjem i održivim reformama zaustaviti uspon krajnje desničarskih stranaka. O toj temi za DW piše Keno Verseck, čiji prilog prenosimo uz neznatno skraćenje i prilagodbe u opremi.

U međuvremenu se čini da je ta nada propala. Podrška rumunjskim desničarskim ekstremistima snažno raste u anketama, dok mainstream stranke sve dublje tonu u politička nadmudrivanja i sukobe. Tri tjedna nakon što je vlada liberalnog premijera Iliea Bolojana srušena izglasavanjem nepovjerenja iz vlastitih redova, stranke demokratskog spektra još se nisu uspjele dogovoriti ni o novoj vladi, ni o kandidatu za premijera - unatoč brojnim pokušajima posredovanja predsjednika države Nicușora Dana.

Ali to nije sve: dok srušeni kabinet Bolojana još samo formalno obavlja dužnost, socijaldemokrati (PSD), najjača parlamentarna stranka u Rumunjskoj i bar nominalno proeuropski orijentirana, u parlamentu sve češće zajednički djeluju s najvećom rumunjskom krajnje desnom strankom, Savezom za ujedinjenje Rumunja (AUR). Politologinja Raluca Alexandrescu zbog toga govori o "normalizaciji desnog ekstremizma" u zemlji.

OPASNOST ZA EUROPU

To nije opasnost samo za Rumunjsku, već i za Europu. Rumunjska je šesta najveća zemlja EU-a i najvažnija članica NATO-a na jugoistoku Europe. U toj se zemlji nalaze najveće i najvažnije vojne baze regije. Rumunjska ima najdužu granicu EU-a s Ukrajinom i predstavlja tihog, ali važnog i dosljednog saveznika napadnute susjedne države. Kada bi proruski, izrazito antiukrajinski i antieuropski AUR došao na vlast, makar i kao potpora manjinskoj vladi, taj bi se poredak mogao urušiti.

Važna prekretnica u procesu normalizacije već je bilo glasovanje o nepovjerenju 5. svibnja 2026. godine. Socijaldemokrati, koji su do kraja travnja bili dio četverostranačke koalicije, inicirali su ga skupa s AUR-om i zajednički srušili vladu. Iako je i ranije u rumunjskom parlamentu bilo primjera suradnje stranaka demokratskog spektra s ekstremnom desnicom, nikada nije postojala tako koordinirana akcija rušenja jedne vlade. Time je pao i "zaštitni zid" protiv ekstremne desnice, koji su dotad podržavali i rumunjski socijaldemokrati.

Sredinom svibnja socijaldemokrati su se u parlamentarnom odboru za ljudska prava skupa sa sve tri krajnje desne stranke izjasnili za zakonski prijedlog kojim bi bila ukinuta zabrana antisemitske, fašističke i rasističke propagande. Tek nakon burne reakcije javnosti PSD je povukao taj "ispad", kako ga je nazvao čelnik stranke Sorin Grindeanu.

Nedavno su PSD i AUR ponovno zajedno glasovali u Senatu, gornjem domu rumunjskog parlamenta - ovoga puta za zakon protiv nevladinih organizacija po uzoru na Putinov i Orbanov model. Prema tom prijedlogu nevladine organizacije morale bi objavljivati imena donatora koji godišnje doniraju više od 1000 eura. Pritom nevladine organizacije u Rumunjskoj već podliježu strogim pravilima transparentnosti. Nekoliko stotina njih prosvjedovalo je protiv zakonskog prijedloga - zasad bez uspjeha.

U srijedu (27. svibnja 2026.) socijaldemokrati su skupa s ekstremnom desnicom glasovali i za takozvani zakon "Ne prodajemo našu zemlju". Više je nego simbolično to što je upravo PSD inicirao taj zakon i usvojio ga zajedno s AUR-om i još dvije krajnje desne stranke. Nakon pada komunističkog diktatora Nicolaea Ceaușescua 1989. godine, upravo su današnji socijaldemokrati, kao postkomunistička nasljednička stranka, vladali najprije pod imenom Front nacionalnog spasa (FSN), a zatim kao Partija socijalne demokracije (PSD). Slogan "Ne prodajemo našu zemlju" tada je, između ostalog, služio kao parola tijekom nasilnih akcija protiv antikomunističkih demonstranata, aktivista za građanska prava i oporbenih stranaka, čiji je suorganizator bio FSN.

PSD se za to nikada nije ispričao. Nekada okupljalište bivšeg kadra Ceaușescuova režima, časnika Securitatea i direktora državnih poduzeća, ta je stranka nakon 1989./90. osigurala prijenos moći stare elite. Ona do danas predstavlja simbol korupcije u Rumunjskoj. Ideološki ima malo veze s klasičnom socijaldemokracijom i više je orijentirana prema desnom nacionalnom populizmu. Još tijekom devedesetih godina vladala je zajedno s ultranacionalističkim i ekstremističkim strankama.

STRATEŠKA POGREŠKA

Međutim, prethodnih godina i neke druge stranke demokratskog spektra pridonosile su legitimiranju rumunjskih desnih ekstremista. Među njima je bila i današnja zeleno-desno-liberalna stranka Savez za spas Rumunjske (USR) koja je u rujnu 2021. zajedno s AUR-om pokrenula zahtjev za izglasavanje nepovjerenja tadašnjoj vladi, a koji ipak nije došao na glasovanje. To se smatra prvim većim političkim događajem kojim su ekstremni desničari u Rumunjskoj dobili legitimitet.

Trenutačno tri rumunjske krajnje desne stranke - uz AUR, tu su i SOS Rumunjska i Stranka mladih ljudi (POT) - zajedno imaju oko 35 posto zastupničkih mjesta u oba doma rumunjskog parlamenta. Prema aktualnim anketama, samo bi AUR, da se sad održe izbori, osvojio 32 posto glasova i time bio daleko ispred sljedeće stranke: PSD-a s 24 posto.

Zbog toga prijevremeni izbori nisu u interesu stranaka demokratskog spektra. No promatrači u Rumunjskoj strahuju da će sadašnja kriza, a prije svega političko taktiziranje socijaldemokrata, dodatno pomoći krajnjoj desnici i na redovitim parlamentarnim izborima krajem 2028. godine. Tako politolog Cristian Pîrvulescu upozorava: "Suradnja između PSD-a i AUR-a velika je strateška pogreška koja bi vladinu krizu mogla pretvoriti u sustavnu krizu."