Nakon više od sedamdeset godina u sastavu Jugoslavije za Sloveniju je godina 1991. bila prekretnica. Te je godine Slovenija stavljena na globalnu političku kartu kao suverena i neovisna država. Neovisnost se smatra najvažnijom odlukom koju su donijeli slovenski građani, koji su prije 35 godina shvatili povijesni aspekt i iskoristili priliku postati samostalna demokratska država.

Godine 1998. Slovenija, koja je tada bila mlada država, dobila je veliko priznanje kada je izabrana za nestalnu članicu Vijeća sigurnosti UN-a i kada je ujedno predsjedala Vijećem. Članstvo je pomoglo Sloveniji u međunarodnoj profilaciji i pozicioniranju kao stabilne države samo nekoliko godina nakon stjecanja neovisnosti. Važna prekretnica za Sloveniju bila je 2004., kad je zemlja postala članica Europske unije i NATO-a. Među novim državama članicama EU-a, Slovenija je 2007. prva uvela euro kao zajedničku valutu, a potom i prva predsjedala Vijećem EU-a, u prvoj polovini 2008. godine. U drugoj polovini 2021. Slovenija je drugi put predsjedala Vijećem EU-a. Kao prvi susjed, Hrvatska sa Slovenijom dijeli bliske povijesne, gospodarske i kulturne veze, ali i zajedničku europsku budućnost unutar Europske unije.

Susret sa Nj. Eksc. Gašperom Dovžanom, veleposlanikom Republike Slovenije u Republici Hrvatskoj, bila je prilika da razgovaramo o odnosima naših dviju država, izazovima suvremene diplomacije, europskoj politici, regionalnoj suradnji te pitanjima koja oblikuju budućnost naše regije i Europe.

PRODUBLJIVANJE ODNOSA

Kako ocjenjujete dinamiku bilateralnih odnosa Slovenije i Hrvatske, osobito u kontekstu zajedničkih izazova unutar EU-a?

- Bilateralne odnose Slovenije i Hrvatske ocjenjujem dobrima te sve zrelijima i sadržajnijima. Naše dvije države povezuju susjedstvo, europske vrijednosti, snažne gospodarske veze i svakodnevni kontakti ljudi. Robna i uslužna razmjena na godišnjoj razini iznosi oko deset milijardi eura. Slovenija i Hrvatska jedna su drugoj među najvažnijim investicijskim destinacijama, a kumulativna vrijednost prekograničnih ulaganja iznosi 5,6 milijardi eura. Hrvatska je Slovencima najvažnija turistička destinacija - prošle godine zabilježili smo 1,6 milijuna dolazaka slovenskih gostiju, koji su ostvarili više od 11 milijuna noćenja. Istodobno su hrvatski gosti u Sloveniji već na petom mjestu po broju dolazaka.

Sve to potvrđuje međusobnu bliskost, koja se u političkom kontekstu ne može zanemariti i zahtijeva odgovorno upravljanje odnosima. Obje države članice su EU-a, europodručja, Schengena i NATO-a, što znači da pripadamo istom političkom, gospodarskom, sigurnosnom i vrijednosnom prostoru. Dijelimo slične izazove i interese u području sigurnosti, migracija, energetske otpornosti, konkurentnosti, demografije, klimatskih promjena i stabilnosti jugoistočne Europe.

Posljednjih godina posvećeni smo intenzivnom političkom dijalogu, uključujući susrete na najvišoj razini. Međutim, važno je naglasiti da rad na bilateralnim odnosima nikada nije završen. Samo redovitom komunikacijom i međusobnim razumijevanjem možemo uspješno odgovarati na izazove koji se pojavljuju. Naš cilj mora biti i daljnje produbljivanje odnosa. U današnjem svijetu sve je jasnije da je najbolji saveznik upravo susjed, koji vam najbrže može pomoći kada je to potrebno.

Smatrate li da male države poput Slovenije i Hrvatske mogu imati stvaran geopolitički utjecaj ili su uglavnom prisiljene prilagođavati se velikima?

- Male države nisu bez utjecaja. Možda nemaju težinu velikih sila, ali imaju kredibilitet, iskustvo i sposobnost povezivanja. Kada nastupaju promišljeno, u koalicijama i s jasnim prijedlozima, mogu oblikovati europske odluke. Slovenija i Hrvatska, osobito kada nastupaju usklađeno i koordinirano, mogu imati važnu ulogu u pitanjima proširenja EU-a, Jadrana, Zapadnog Balkana, energetike i zaštite granica. Istodobno, važno je biti svjestan da utjecaj malih država raste kada su uspješne, kada počivaju na vladavini prava, učinkovito se bore protiv korupcije i stvaraju dobre uvjete za razvoj gospodarstva.

Koja područja suradnje smatrate nedovoljno iskorištenima a s najvećim potencijalom za produbljivanje odnosa?

- Najveći prostor za produbljivanje suradnje vidim u energetici, prometnoj povezanosti, zelenoj tranziciji, inovacijama, obrambenoj industriji, digitalizaciji, umjetnoj inteligenciji i zajedničkom nastupu na trećim tržištima. Hrvatska LNG infrastruktura, slovenska industrijska baza, luka Koper, sjevernojadranski prostor i željeznički koridori čine prirodnu cjelinu. Važno je da gospodarstva dviju država ne surađuju samo bilateralno nego i kao partneri unutar europskih dobavnih lanaca.

Na poslovnom Forumu Slovenija-Hrvatska istaknuto je da je ključ jačanja odnosa upravo suradnja unutar EU-a i zajednički iskorak na treća tržišta. Nedovoljno iskorišten potencijal postoji i u prekograničnim projektima, poput upravljanja poplavama, zaštite prirodne i kulturne baštine, održivog turizma i institucionalne suradnje, što su ujedno prioriteti programa Interreg Slovenija - Hrvatska.

No želio bih naglasiti da već danas postoji mnogo područja u kojima je suradnja vrlo dobro razvijena. U razgovorima s gospodarstvenicima, znanstvenicima i drugim sugovornicima često uviđam koliko je ta suradnja bogata i raznolika.

POTPORA PROŠIRENJU

Kako se jačaju kulturne veze Hrvatske i Slovenije? Koliko je važna uloga kulturne diplomacije, između ostalog?

- Kulturne veze jačamo svakodnevno, djelovanjem ustanova, manjinskih organizacija, škola, jezika, festivala, književnosti, filma, glazbe i susreta mladih. Posebno cijenimo ulogu slovenske zajednice u Hrvatskoj. Savez slovenskih društava u Hrvatskoj važna je krovna organizacija i partner u očuvanju jezika, identiteta i kulturne prisutnosti Slovenaca u Hrvatskoj.

Kulturna diplomacija važan je dio djelovanja veleposlanstva. Budući da su Slovenija i Hrvatska susjedne zemlje, suradnja umjetnika vrlo je intenzivna - slovenski umjetnici često gostuju u Hrvatskoj, a hrvatski u Sloveniji. Veleposlanstvo pritom aktivno pomaže u povezivanju umjetnika s lokalnim organizatorima i podržava zajedničke projekte iz područja filma, glazbe, vizualne umjetnosti, književnosti i predstavljanja slovenske kulturne baštine.

Posebnu pozornost posvećujemo predstavljanju slovenske kulture u svim dijelovima Hrvatske, uključujući Slavoniju. Tako smo ove godine prvi put organizirali Dane slovenskog filma u Slavoniji, a prošle smo godine u Osijeku organizirali Dan Slovenije u Slavoniji. U okviru programa predstavili smo izložbu “Sjećanje Slovenije - UNESCO Memory of the World”, sudjelovali s Fakultetom agrobiotehničkih znanosti u Osijeku u obilježavanju Svjetskog dana pčela te prikazali film za djecu i mlade u kinu Urania.

Važan dio naših aktivnosti odnosi se i na inkluziju te uključivanje ranjivih skupina u umjetnost. Na inicijativu veleposlanstva prošle je godine objavljena audiovizualna taktilna slikovnica za slijepe i slabovidne “Maca Papučarica” slovenske autorice Ele Peroci, koja je u Hrvatskoj vrlo lijepo prihvaćena. Podržali smo i plesne predstave s temom multiple skleroze u izvedbi slovenske plesne skupine “Zašto ja?”, čiji je prihod bio namijenjen Društvu multiple skleroze Hrvatske.

Slovenija se često percipira kao most između Zapadne Europe i Zapadnog Balkana. Kako vidite tu ulogu?

- Slovenija svoju ulogu mosta prema Zapadnom Balkanu vidi odgovorno, bez paternalizma i s mnogo iskustva. Regiju razumijemo iznutra, ali smo istodobno čvrsto ukorijenjeni u EU-u, europodručju, Schengenu i NATO-u. Zato možemo pomoći u prenošenju regionalnih potreba u europski jezik reformi i obrnuto.

Slovenija snažno podupire proširenje EU-a jer ga smatra geostrateškom nužnošću, a ne samo tehničkim procesom. Slovenska vlada naglasila je da proširenje na Zapadni Balkan i istočnu Europu jača Europsku uniju te donosi stabilnost, sigurnost i prosperitet. Važan instrument u tom smislu je i proces Brdo-Brijuni, koji su pokrenule Slovenija i Hrvatska, a koji promiče dijalog, pomirenje i europsku perspektivu regije.

Kako ocjenjujete budućnost Europske unije u svjetlu aktualnih geopolitičkih okolnosti, napetosti i sukoba?

- Budućnost Europske unije ovisit će o tome hoće li uspjeti istodobno ostati zajednica vrijednosti, gospodarska sila i geopolitički akter. Europa više nema luksuz sporosti. Rat u Ukrajini, nestabilnost na Bliskom istoku, migracije, energetska sigurnost, tehnološko natjecanje i klimatska kriza zahtijevaju brže odluke i veću otpornost.

Draghijevo izvješće i Kompas konkurentnosti Europske komisije upozoravaju da EU mora obnoviti dinamiku rasta, inovacija i industrijske snage. No Europa ne smije birati između vrijednosti i interesa. Njezina je snaga upravo u tome što demokraciju, vladavinu prava, socijalnu koheziju i otvoreno gospodarstvo pretvara u političku prednost. Za Sloveniju je posebno važno da EU ostane vjerodostojna prema svom susjedstvu. Ako Europa ne bude oblikovala vlastiti prostor, drugi će ga oblikovati umjesto nje.

VIŠE OD PROTOKOLA

Što biste istaknuli kao glavnu odgovornost diplomata u vremenu brzih političkih i društvenih promjena u sve fragmentiranijem svijetu?

- Glavna odgovornost diplomata danas je graditi povjerenje u vremenu nepovjerenja. Svijet je sve fragmentiraniji, informacije se šire brže nego ikad prije, a društva su izložena polarizaciji i dezinformacijama. Diplomacija zato ne smije biti samo protokol nego i sposobnost slušanja, objašnjavanja i povezivanja.

Diplomat mora štititi interese svoje države, ali istodobno razumjeti interese zemlje domaćina. Mora biti glas smirenosti kada javni prostor postane preglasan. U našem poslu važna je i odgovornost prema činjenicama: govoriti jasno, ali ne zapaljivo; biti principijelan, ali ne zatvoren; zastupati nacionalne interese, ali pritom tražiti zajednička europska rješenja.

U odnosima Slovenije i Hrvatske to znači njegovati prijateljstvo, otvorena pitanja rješavati strpljivo i razvijati suradnju koja koristi građanima i gospodarstvu.

Koliko su neriješena bilateralna pitanja među državama regije i dalje prepreka dubljoj suradnji? Koji su najveći sigurnosni izazovi za regiju danas?

- Neriješena bilateralna pitanja mogu opterećivati odnose, ali ih ne smiju zarobiti. Slovenija i Hrvatska imaju iskustvo otvorenih pitanja, uključujući pitanje granice i arbitraže, o kojem dvije države imaju različita stajališta. No važno je da unatoč tim razlikama razvijamo suradnju. Primjer za to je sporazum o mostovima na državnoj granici, potpisan 2025. godine, koji pokazuje da praktična rješenja mogu poboljšati život ljudi s obje strane granice.

Najveći sigurnosni izazovi regije danas su politička nestabilnost, vanjski maligni utjecaji, radikalizacija, organizirani kriminal, kibernetičke prijetnje, migracijski pritisci i krhkost institucija. Posebno je važno očuvati stabilnost Bosne i Hercegovine, nastaviti dijalog Beograda i Prištine te sačuvati europsku perspektivu cijele regije.

U tom smislu bio bih donekle i samokritičan prema načinu na koji smo rješavali sporove između Slovenije i Hrvatske. Budući da ih nismo uspjeli potpunosti riješiti, poslali smo loš primjer državama u regiji. Kada bi se takva pitanja rješavala na europski način, u duhu dobrosusjedskih odnosa, to bi bila vrlo pozitivna poruka za cijeli Zapadni Balkan.

OBRANA EUROPE

Iako Europa ulaže značajna sredstva u obranu, nedostatak potpunog zajedništva i dalje ograničava njezinu učinkovitost. Kako ocjenjujete obrambenu ulogu NATO-a u kontekstu činjenice da EU nema jedinstvene obrambene snage?

- NATO ostaje temelj kolektivne obrane svojih članica. To ne znači da EU ne treba jačati svoju obrambenu ulogu - upravo suprotno, snažnija europska obrana nužna je i za vjerodostojniji NATO. Vijeće EU-a jasno ističe da je NATO temelj kolektivne obrane, a snažnija i sposobnija europska obrana mora biti komplementarna Savezu.

Europska fragmentacija u nabavi, industriji i zapovjednim strukturama smanjuje učinkovitost, zbog čega su potrebni bolja interoperabilnost, zajednička ulaganja i izbjegavanje dupliciranja kapaciteta. NATO i EU dijele vrijednosti, većinu članica i strateške interese te surađuju u kriznom upravljanju, razvoju sposobnosti, suzbijanju hibridnih prijetnji i potpori partnerima.

Za Sloveniju, a, vjerujem, i za Hrvatsku najvažnije je da Europa preuzme više odgovornosti za vlastitu sigurnost, ali bez slabljenja transatlantske veze. U današnjim okolnostima obrana Europe mora biti istodobno i europska i atlantska. n