Praktično sve što proizvodimo u modernom svijetu, od borbenih zrakoplova, medicinske opreme do kamera, zahtijeva određenu količinu rijetkih zemnih elemenata. Većinu njih gotovo potpuno kontrolira Narodna Republika Kina, na koju Amerika gleda kao na strateškog suparnika. Rijetki zemni metali postali su nužni za gospodarstvo. Potrebni su, na primjer, za proizvodnju poluprovodnika, pametnih telefona i električnih automobila. U eri digitalizacije oni su strateški važno bogatstvo. Svaki od metala ima svojstva koja ga čine vrijednim, pa i nezamjenjivim za industriju.

Malo prije planiranog posjeta Donalda Trumpa Pekingu Ministarstvo industrije i informacijske tehnologije NR Kine, u tišini je objavilo novi okvir za provedbu zakona o rijetkim zemnim elementima (metalima/mineralima). Prema tom okviru institucionalizirat će se kontrola nad proizvodnjom, umjesto dosadašnjih akcija usmjerenih na zabrane izvoza.

Ovaj novi kineski zakonodavni okvir o kontroli rijetkih zemnih elementa Amerikanci tumače kao pomak prema još većoj ovisnosti o kineskim rijetkim elementima, a time i udar na svoju nacionalnu sigurnost i samodostatnost. Sukladno s vanjskom prijetnjom predsjednik Donald Trump odobrio je “Projekt trezor” (Project Vault) kako bi prema Fox Newsu “zaštitio svoj narod od neposrednih šokova kroz jačanje opskrbe”.

Američka oporba navodi da raspoloživi operativni detalji “Projekta trezor” izgledaju manje kao strateška rezerva, a više kao Trumpova početna ponuda. Američka izvozno-uvozna banka (EXIM Bank) potvrdila je da su za posao nabave rijetkih zemnih elemenata diljem svijeta, uključujući i one iz Kine, pripremili vrtoglavih 12 milijardi dolara, a da će opskrba iz domaćih i savezničkih rudnika biti financirana iz drugih izvora.

Ugroza naroda

Trumpu naklonjeni mu Fox News brani: “EXIM Bank ušao je u javno-privatno partnerstvo pod nazivom Vault Company kako bi nadzirao projekt i osigurao odgovorno ulaganje novca poreznih obveznika u svrhu podizanja američkog sektora ekstrakcije i prerade rijetkih zemnih elemenata. Kao takav EXIM Bank je nezamjenjiv alat nacionalnih sigurnosnih tijela za popravak goleme štete koju je Kina napravila kampanjom na tržištu rijetkih zemnih elementa, odnosno njihove kontrole u svrhu ucjene Amerike. Kongres bi stoga trebao brzo djelovati kako bi ponovno ovlastio Banku i tako osigurao preduvjete za konačni uspjeh ‘Projekta trezor’, uz EXIM-ovu potporu predsjedniku Trumpuu njegovim naporima da zaštiti američki narod od kineske agresije.”

Prema Critical Minerals Journal ovakav je narativ pažljivo osmišljen kako bi sugerirao da je “Projekt trezor” osmišljen ponajprije kao sredstvo za financiranje opskrbe izvan Kine. Međutim, u stvarnosti on će zapravo započeti velikim odljevom dolara prema istoj toj Kini, s obrazloženjem da u SAD-u i kod saveznika još ne postoje ekološki i tehničko-tehnološki kapaciteti za rudarenje dovoljnih količina zemnih elemenata kojima bi se stvorile zalihe dovoljne za stabilizaciju tržišta.

Dakle, stratešku ulogu koju su u industrijskoj proizvodnji imala fosilna goriva sada preuzimaju rijetki zemni elementi i druge kritične sirovine. Podsjetimo, rijetki zemni metali ili rijetki zemni elementi/minerali čine skup od sedamnaest kemijskih elemenata u periodnom sustavu elemenata te još petnaest lantanoida uz skandij i itrij. S tim u vezi, Europska unija ima listu od 34 kritične sirovine, od čega njih 17 ima status strateških sirovina. Popisom dominiraju rijetki zemni elementi (metali). Osim radioaktivnog prometija, rijetki zemni elementi i nisu baš tako rijetki. Problem je što su zbog svojih geokemijskih svojstava rijetki zemni elementi obično raspršeni i rijetko se nalaze u koncentriranim, ekonomski isplativim eksplorativnim oblicima. Stoga je njihovo rudarenje energetski intenzivan i okolišno strahovito invazivan proces. Treba na umu imati da je za prikupljanje male količine rijetkih zemnih elemenata potrebno napraviti neproporcionalno veliku štetu okolišu.

Nasuprot Europskoj uniji, Sjedinjene Američke Države imaju listu od 50 kritičnih sirovina. Posebnu listu materijala nužnih za proizvodnju energije vodi Odjel za energetiku američke vlade. Na njoj je 18 kritičnih sirovina.

Međunarodna energetska agencija predviđa da bi se globalna potražnja za rijetkim zemnim elementima mogla učetverostručiti do 2040. godine. Gospodarski najrazvijenije države imaju najveću potražnju za kritičnim sirovinama, ali zbog zakonodavstva i razvijene građanske svijesti o štetnosti za okoliš rudarenje se većinom odvija u nerazvijenim zemljama poput Konga, Tajlanda, Nigerije, Mjanmara. Ekstrakcija rijetkih zemnih materijala u zemljama Trećeg svijeta dovela je do enormnih društvenih nepravdi, uništavanja zajednica i ekocida. Posebno je teško u DR Kongu, gdje paravojne snage financirane od SAD-a i neprirodno moćnog UAE-a kontroliraju plasman rijetkih zemnih elemenata, često preko američke udarne šake u Africi - Ruande.

Potres na tržištu

Važno je istaknuti i izvješće OECD-a o ograničenjima izvoza koje je potiho normaliziralo činjenicu da ograničenje izvoza kritičnih minerala više nije samo kineski instrument. Mjanmar, Sijera Leone, Nigerija, Ruanda, Kazahstan, pa čak i Argentina, iskočili su na listi zemalja koje su uvele ograničenja.

“Svijet koji pogone obnovljivi izvori energije je svijet koji je gladan kritičnih sirovina. Za zemlje u razvoju kritične sirovine kritična su prilika za stvaranje radnih mjesta, diversifikaciju svojih ekonomija i dramatično povećanje prihoda. Ali samo ako će se time propisno upravljati. U utrci za dostizanjem neto nulte stope emisija ne možemo gaziti preko siromašnih”, izjavio je glavni tajnik UN-a António Guterres.

Critical Mineral Journal piše da je 70 % izvoza kobalta i mangana, 47 % izvoza grafita i 45 % izvoza rijetkih zemnih elemenata trenutno podložno bar jednom izvoznom ograničenju.

Vezano se naglašava da implikacija za globalne modele određivanja cijena nije više ciklička, pa čak ni strukturna, već je ona zbog Trumpova stila vladanja i ponašanja postala “javno-privatna.”

Preklapanje obitelji Trump s mineralnim programima koje financira američka vlada zaslužuje, recimo, više pažnje nego što ima u javnom prostoru. Financial Times izvještava kako predsjednikovi sinovi Donald Trump Jr. i Eric Trump imaju udjele kroz fiktivne tvrtke u američkoj grupi koja razvija projekt volframa vrijedan 1,1 milijardu dolara u Kazahstanu, istoj zemlji koja je na ministarskom sastanku u veljači dobila EXIM kredit od 700 milijuna dolara za razvoj rudarenja volframa.

Superciklusi

Dalje, intrigira i slučaj Almonty Industries, koji je preselio svoje korporativno sjedište iz Toronta u Montanu. Nekom ovo može zvučati kao korporativna trivijalnost, ali nije. Almontyjev potez signalizira da je sada struktura sjedišta postala značajna varijabla u pristupu kapitalu američke vlade.

“Ako tvrtke za razvoj kritičnih minerala sa sjedištem u SAD-u počnu nalagati premijske multiplikatore pod pretpostavkom preferencijalnog pristupa financiranju američke vlade, očekuje se da će ih slijediti još kanadskih i australskih rudarskih kompanija uvrštenih na burzu”, ističe Critical Minerals Journal i nastavlja da se ukupni iznos imovine pod upravljanjem rudarskih ETF-ova (AUM) više nego udvostručio, na 87,4 milijarde dolara, u protekloj godini, a gotovo sav priljev dogodio se u prvom tromjesečju 2026. Više od osam milijardi dolara netopriljeva u tri mjeseca najbrža je institucionalna rotacija u rudarstvo od superciklusa roba 2000-tih.

Evy Hambro iz BlackRocka to je eksplicitno opisao kao “ranu fazu” novog superciklusa, s potražnjom diverzificiranom na infrastrukturu umjetne inteligencije, elektrifikaciju i obranu.

Kako se današnji politički i gospodarski univerzum vrti oko ponude i potražnje, mešetarenja i što većih profita, treba pratiti što će poduzeti društveni korektori koji izgleda nemaju volje ni snage nametnuti jasne međunarodne sporazume, dobre prakse i propise koji će utišati pohlepu za kritičnim sirovinama, uključujući rijetke zemne elemente.