Koliko je sadašnje hrvatsko gospodarstvo otporno na inflatorne pritiske, koje su najslabije karike - pitali smo dr. sc. Nevena Vidakovića, neovisnog ekonomskog analitičara.

- Na šok koji se sada događa hrvatska ekonomija jako je malo otporna. Značajan dio naše ekonomije dolazi od turizma, građevinarstva i državnih investicija. Turizam je najosjetljivija grana ekonomije. Cijene su izrazito fleksibilne, a potražnja jako promjenjiva. Tako da bilo kakvi šokovi znatno utječu na smanjenje turističke aktivnosti. Državna potrošnja financira nam se EU fondovima, čiji priljev nakon ove godine pada. Plan Vlade da taj priljev nadoknadi dugom sada više nije moguć zbog dva razloga. Prvi je da već imamo veliki deficit, a drugi je što će troškovi proračuna znatno narasti zbog destabilizacije ekonomije.

Trebamo li biti zabrinuti?

- Nisam demagog, pa neću govoriti floskule tipa “treba biti socijalno osjetljiv”. Istina je da sada moramo snositi posljedice svojih odluka. Vlade (množina) desetljećima se “hvale” kako su nesposobne i da nama trebaju upravljati činovnici iz Bruxellesa jer, eto, oni su pametniji od nas. Klonovi nam govore da smo turistička zemlja i da trebamo razvijati našu komparativnu prednost, a to je turizam. Evo, sada smo napravili ekonomiju koja je san svakoga prosječnoga klona, samo što su njihovi snovi noćne more za obične ljude. Nedavno smo čuli od jednoga klona: “Trebaju nam radna mjesta za ljude s prosječnim znanjima i vještinama koji će nestati primjenom umjetne inteligencije.” Zamislite poduzetništvo koje ulaže u nešto što će propasti!? Problem je što tako glupe savjete slušamo već 25 godina. Nakon ovakvih savjeta recite vi meni trebate li biti zabrinuti.

dr. sc. Neven Vidaković, neovisni ekonomski analitičar i izvršni direktor Loti Tradinga

Luka Stanzl/Pixsell

Ako dolazi kriza i ako će Hrvatska imati problema, ne treba se predavati očaju ili, da tako kažem, katastrofičarenju. Ekonomiju treba pripremiti na šok...

- Slažem se. Zato nisam pesimist i nisam katastrofičar. Ja sam sam uvijek u biti govorio istu stvar: doći će dan kao danas, kada će kamatne stope narasti, ekonomija usporiti i imat ćemo krizu. Prošli put smo imali pad BDP-a šest godina. Ovaj put ne treba biti tako. Takva ekonomska agonija nije ni za koga dobra. Uvijek ima vremena i uvijek ima poteza. Puno se stvari može napraviti, za neke trebaju hrabre odluke, ali su moguće.

Slušam, koja su rješanja?

- Hoćete rješenja. Dobit ćete i više. Prvo, ideologija: promjena narativa da će nam drugi riješiti probleme u to da mi sami sebi moramo riješiti probleme. Drugo, redefinicija ekonomije: više nismo turistička zemlja ovisna o EU fondovima. Moramo redefinirati što ćemo biti. Treće, ukidanje 500 teritorijalnih jedinica. Četvrto, novi zakonski okvir o energiji i hrani. Proizvodnja energije i hrane mora biti usmjerena na naše potrebe, uz povećanje kapaciteta. Za to treba vremena, ali se mora napraviti. Ima toga još, ali nema smisla govoriti kada se neće provesti.

Zašto se neće provesti?

- Mi jednostavno nemamo hrabrosti za takvo što. Naši političari previše se boje. Jednostavno, nemaju potrebnu snagu za promjene. Previše politike, premalo hrabrosti. Svi donose odluke iz pozicije očaja i straha. Očaja da ne izgube ono malo što imaju i straha kako će biti sutra. U mojem poduzeću funkcioniramo prema maksimi iz jedne kineske ratne knjige: ako te je strah umrijeti, onda ćeš sigurno poginuti, ali ako se pomiriš sa smrti, imaš šanse preživjeti! Zato sve što radimo za naše klijente je iz vjere i uvjerenja. Borimo se. Ništa drugo nam ne preostaje.

Zašto je inflacija u Hrvatskoj posljednjih mjeseci znatno porasla? Koji su uzroci i posljedice?

- Rast inflacije proizlazi iz strukture ekonomije koja je podložna šokovima. Kada dođe do ekonomskoga šoka, naša ekonomija ima puno veću inflaciju od drugih zemalja. Drugi problem je što smo mi kao ekonomija ovisni o inflaciji. Zamislite da inflacija sutra ujutro ode na 0 %. Proračunski deficit narastao bi na 7 % ili više. Mi moramo imati inflaciju da bismo mogli funkcionirati. Sada je samo pitanje do kada i kako će ekonomija izgledati jednom kada inflacija postane prirodno stanje.

Državni intervencionizam i inflacija? Koliko zapravo krizne mjere Vlade (kontrola cijene energenata, hrane...) mogu trajati, čini se da ih mnogi već uzimaju zdravo za gotovo...?

- To i jest problem. Državni intervencionizam nešto je čemu se uglavnom protivim. Država mora stvoriti regulatorni okvir za ekonomiju, a ne uvoditi centralno planiranje kao Bruxelles. Drugi problem je, kao što sam već rekao, demagogija. Vlada je uvela mjere za smanjenje inflacije koje nisu učinkovite, ali jako dobro zvuče iz PR perspektive. Kada tako vodite politiku, onda u jednom trenutku imate velik problem. Ekonomske odluke su upravljanje strukturom ekonomije, a ne PR potezi.

Koliko može pomoći “plivajući PDV” na gorivo, proteklog tjedna izglasan u Saboru...?

- Ovo je jako ozbiljan intervju. Ja se smatram ozbiljnim čovjekom. Predlažem da ne počnemo sada s vicevima...

Inflacija i turistička sezona? Što u tom kontekstu očekivati, koje i kakve probleme, je li turistička sezona ugrožena rastom inflatornih pritisaka?

- Sezona je jako ugrožena. Prvi rast inflacije, posebno cijena goriva, smanjit će potrošnju na drugim mjestima. Ako ekonomski šok potraje, ljudi će jednostavno odlučiti da neće ići na odmor u Hrvatsku, što će dovesti do znatnoga pada prihoda. Rast cijena dovodi do onoga što se zove uništenje potražnje. Jednostavno, kada su stvari skupe, ljudi ih ne kupuju. Znatan pad turizma može dovesti do pada BDP-a i onda imamo problem. Opet, to je stvar izbora. Krivo smo izabrali strukturu ekonomije za ovaj trenutak.

Očekuje se rast cijena u cijelom svijetu. Kako će centralne banke reagirati na to?

- Ovaj put je za centralne banke sve drukčije. Prošli put kada se pojavila inflacija, centralne banke iza sebe su imale desetljeće niske inflacije i/ili deflacije. Zato su mogle reagirati jako sporo. Ovaj put inflacija dolazi nakon samo tri godine. Sada će reakcija biti puno brža i jača. Kako bi stabilizirale sustav, centralne banke morat će brzo dići kamatnu stopu i to će prouzročiti povećanje recesijskoga šoka i još veće usporavanje ekonomije. Ustvari, situacija je jako predvidljiva i jednostavna. Loše ekonomsko stanje postat će gorim.

I najvažnije pitanje: Kako zaustaviti inflaciju ili je staviti u prihvatljive okvire? To je pitanje i za RH i za cijelu EU, ali pravog odgovora, čini se, nema... Vaš završni komentar?

- Naravno da postoji pravi odgovor. Dao sam ga, ali sam i rekao zašto neće biti proveden.