Donald Trump u posljednje vrijeme kratkim porukama na 'Truth Social' izaziva oluje na burzama i tržištu energenata. Kad je nedavno zaprijetio Iranu uništavanjem njegove elektrane ako ne oslobodi promet Hormuškim tjesnacem, cijena nafte odletjela je nebu pod oblake. Kad je poručio kako "razgovara" s Iranom i kako će odgoditi ultimatum za pet dana, burze su ugledale tračak nade i cijena nafte se spustila čak i ispod 100 dolara za barel. O tome za DW piše Bernd Riegert, čiji prilog prenosimo uz neznatno skraćenje i prilagodbu u opremi.

Tu nije samo riječ o cijeni nafte i plina nego o ukupno 15 robnih skupina, analizira njemački list Handelsblatt. Bura zahvaća isto tako tržište sirovina za kemijsku industriju, gnojiva, plastične proizvode, plemenite plinove i neke metale koji su poskupjeli barem za 10, a neki i za cijelih 50 posto. "Poskupljenja će se osjetiti u cijelom proizvodnom lancu industrije", sažima Matthias Zachert, direktor kemijskog koncerna Lanxess.

Manjak gnojiva

Jer u regiji Perzijskog zaljeva proizvode se i osnovne sirovine za gnojiva - sumpor, amonijak i urea, a prijetnja nestašice odmah diže cijenu na svjetskom tržištu. Qatar Energy, primjerice, obustavio je proizvodnju uree. U Indiji, Pakistanu i Brazilu tvornice gnojiva moraju smanjiti proizvodnju. I u SAD-u urea već nedostaje u veleprodaji. Isto vrijedi i za plemeniti plin helij. Četrdeset posto svjetske proizvodnje tog plina koji je nužan u proizvodnji poluvodiča, dobiva se iz prirodnog plina u Perzijskom zaljevu. Ako to ne može doći na tržište, doći će do zastoja i u proizvodnji čipova u Aziji.

“Helij je doista problem", rekao je Julian Hinz, stručnjak za trgovinu u Institutu za svjetsko gospodarstvo u Kielu. On smatra da se trenutačno još ne radi o fizičkoj nestašici sirovina, ali već i sama očekivanja nestašice izazivaju rast cijena: "Tržište nije sigurno što se tiče onoga što bi se moglo dogoditi. Nije toliko presudno što se doista dogodilo." U svemu tome nisu osobito korisne ni paušalne poruke koje stižu iz Bijele kuće.

Hinz, doduše, još ne očekuje nekakve ozbiljne probleme za njemačku trgovinu. Devedeset posto razmjene odvija se unutar Europske unije, a trgovina s državama u zaljevu prilično je mala. Ipak, u Njemačkoj bi se lako mogao nastaviti rast cijene hrane već zbog zbog viših troškova prijevoza i viših cijena gnojiva. Na to upozoravaju zastupnik SPD-a Esra Limbacher i predsjednik Udruge poljoprivrednika Joachim Rukwied. Brojne gospodarske grane računaju s porastom troškova i mogućim povećanjem cijena za potrošače. To bi pak moglo podići trenutačno nisku stopu inflacije i zakočiti ionako skroman gospodarski rast.

No dok razvijene zemlje još mogu i platiti veće cijene sirovina, rat protiv Irana prijeti katastrofom u siromašnim područjima kao što je Afrika, upozorava evangelička humanitarna organizacija Brot für die Welt. Cijene umjetnog gnojiva drastično su porasle već nakon početka ruskog napada na Ukrajinu 2022., a sad prijeti i novo poskupljenje jer su pogođene zemlje Perzijskog zaljeva. Bez dovoljno gnojiva u nekim bi afričkim državama i urod bio lošiji, što znači da stanovništu prijeti glad, strahuju stručnjaci organizacije Brot für die Welt.

Tu je onda i nafta: neke države Afrike imaju vlastita nalazišta nafte i plina, ali nemaju dovoljno rafinerija. To znači da ipak moraju kupovati benzin, dizel i kerozin. Ako države subvencioniraju cijene goriva, to će značiti i praznu državnu blagajnu, rast državnog duga i inflaciju, sažima humanitarna organizacija. Po njihovoj procjeni, ova kriza će najteže pogoditi države kao što su Senegal, Benin, Eritreja, Burkina Faso i Zambija.

Direktor Međunarodne agencije za energiju (IEA) Fatih Birol također upozorava na "veliku prijetnju" svjetskom gospodarstvu. Ni jedna zemlja, ni u Africi, ni u Aziji, ni u Europi, neće biti pošteđena posljedica krize ako se ona i dalje bude razvijala ovim smjerom. Scenarij je gori od dviju naftnih kriza 1970-ih zajedno. No budući da je i sam SAD pogođen golemim rastom cijena goriva za vozače i za logistički sektor, u IAE-u neki nagađaju kako bi rat mogao ipak brzo završiti.

Prometni kolaps

Države Perzijskog zaljeva sustavno su se razvijale u čvorište zračnog prometa i sponu Europe i Dalekog istoka. Od koristi im je bilo i što je praktično prekinut zračni promet preko Rusije, ali sad je golem problem što su ugrožena i njihova čvorišta u Dubaiju i Dohi, kako za putnike tako i za teret. Iz Lufthanse se čuje kako se sad hitno traže karte za izravnu vezu iz Europe u Aziju bez presjedanja, bez obzira na cijenu, a već i zbog cijene kerozina su sad one postale doista paprene. Cijena kerozina poskupljuje i avionske karte u cijelom svijetu.

Loše je i s pomorskim prometom: oko 2000 brodova bilo je blokirano u Perzijskom zaljevu, a brodovlasnici moraju vidjeti kako da nadoknade taj gubitak. Jer čitavi transportni lanci su ugroženi ili čak potpuno prekinuti, a premije za osiguranje brodova također rastu zbog ratne opasnosti.