Dosadašnji poremećaj globalnih energetskih tržišta ipak nije dramatičan premda je porast cijena nafte u početku premašio 50 % u odnosu prema cijenama prije rata - kaže dr. sc. Igor Dekanić, stručnjak za energetiku i umirovljeni profesor s Rudarsko-naftno-geološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, te dodaje:

- U desetak dana poslije početka napada nafta Brent poskupjela je s oko 70 dolara za barel na oko 100 dolara. Prirodni plin poskupio je s oko 35 na oko 55 eura po MWh. Dosadašnje poskupljenje ipak je niže od onog poslije ruskog napada na Ukrajinu. Tada je nafta odmah poskupjela na više od 110 dolara, u tromjesečju poslije napada oscilirala između 110 i 120 dolara, a prirodni plin poskupio je iznad 300 eura po MWh. No, od 10. ožujka dalje nafta je pojeftinila na oko 90 dolara za barel, a prirodni plin ispod 50 €/MWh. Ako rat na Bliskom istoku potraje i dođe do dužeg poremećaja opskrbe naftom i ukapljenim prirodnim plinom (engl. LNG) kroz Hormuški tjesnac, poskupljenje bi tada moglo biti veće.

PRINTSCREEN

Što se tiče sigurnosti opskrbe, današnji energetski sustavi europskih zemalja dobro su pripremljeni za poremećaje u opskrbi jer gotovo sve zemlje uvoznice energenata raspolažu pričuvama u strateškim ili tzv. obvezatnim zalihama i nafte i plina koje su dimenzionirane na tromjesečnu opskrbu energijom. Uz to SAD je u proteklih 20-ak godina udvostručio domaću proizvodnju nafte i plina tako da sad proizvode oko 1/5 od ukupne svjetske proizvodnje nafte i oko 1/4 svjetske proizvodnje prirodnog plina. Time u slučaju potrebe mogu postati i važan opskrbljivač Europe naftom i prirodnim plinom u obliku ukapljenog prirodnog plina, odnosno LNG-a.

Kako će rat na Bliskom istoku utjecati na kretanja ne samo cijena nafte i plina nego i globalnih cijena hrane? Hoće li Hrvatska izravno ili neizravno osjetiti posljedice tog sukoba?

- Rat na Bliskom istoku, osobito ako duže potraje, mogao bi znatnije utjecati na energetska, pa i ostala globalna tržišta. Povećat će se inflatorni pritisci i tendencije porasta svih cijena u čije troškove su ugrađeni troškovi energije, osobito nafte i plina. Tu sve ovisi o trajanju te intenzitetu ratnih djelovanja. Daljnje intenziviranje borbenih djelovanja moglo bi ovaj poremećaj na energetskim tržištima i poskupljenje energenata približiti energetskoj krizi u prvoj polovini 2022., nakon ruskog napada na Ukrajinu. Tada su se cijene u drugoj polovini 2022. vratile blizu razinama od prije početka toga rata, ali je Europska unija kasnijim nizom paketa sankcija protiv Rusije kao i drugim mjerama odlučila postupno posve odustati od uvoza ruske nafte i plina.

Hrvatska će kao i ostale europske zemlje, kroz uvjete nabave te skuplje cijene nafte i plina osjetiti posljedice ovog sukoba na Bliskom istoku. Hrvatska vlada je promptno reagirala te ponovno uvela ograničavanje i subvencioniranje cijena naftnih derivata.

Što ako Hormuški tjesnac bude duže vrijeme pod iranskom blokadom, kako taj problem riješiti?

- Vrlo teško, dokle god traju intenzivna borbena djelovanja. U slučaju dužeg prekida prolaska tankera za naftu i LNG kroz Hormuški pomorski prolaz, moguće je uključivanje američkih i savezničkih pomorskih snaga u otklanjanju blokade. To bi podrazumijevalo angažman ratnih flota u borbena djelovanja kakvih dugo nije bilo u suvremenoj povijesti. Stoga se može pretpostaviti kako će se blokada prometa u Hormuzu nastojati riješiti kombinacijom političkog pritiska i djelovanja zračnih snaga, prije nego što će biti potrebno djelovanje kopnenih i pomorskih snaga na terenu.

Ako se crni scenarij ostvari, hoće li povećane cijene nafte potaknuti novi val inflacije, recesiju...?

- Sigurno je da bi trajnije poskupljenje nafte na više od 100 dolara za barel imalo za posljedicu snažne inflatorne pritiske na gospodarstvo, uz opasnost globalne recesije, što za sada nije slučaj. Ipak, ne treba zaboraviti kako su u tri godine pred zaključivanje Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama, cijene nafte već bile između 110 i 120 dolara. Uzevši u obzir prosječnu desetogodišnju globalnu inflaciju od 3 % godišnje, izlazi da su sadašnje cijene nafte, nakon poskupljenja poslije desetak dana intenzivnog rata na Bliskom istoku još uvijek znatno niže nego u godinama pred donošenje Pariškog sporazuma. Tada su politička i društvena pozornost bile fokusirane na klimatske promjene i energetsku tranziciju, a ne na geopolitiku i inflatorne pritiske zbog skupe nafte. Sve to pokazuje kako se globalni fokus prioriteta posve pomaknuo s pitanja održivosti i zajedničkih interesa na geopolitiku i interese pojedinih zemalja ili skupine zemalja.

Hormuškim tjesnacem prolazi i oko petine svjetskih isporuka LNG-a, ponajprije iz Katara... Kakva je tu sad pozicija Hrvatske?

- Hrvatska nije uvozila LNG iz Katara, pa će imati samo posredne štete od mogućeg porasta cijena, ali ne i izravne štete zbog blokade prolaza Hormuz. Hrvatska Vlada odmah je iskazala spremnost za intervenciju. To je i učinjeno već 9. ožujka ograničenjem cijena i smanjivanjem trošarina na naftne derivate. Vlada je još 5. ožujka 2026. donijela odluku o produženju primjene stope PDV-a od 5 % na promet plina, grijanje iz toplinskih stanica te promet ogrjevnog drva, peleta i sječke do kraja ožujka 2027. godine. Ovaj put Hrvatska je intervenirala među prvima u Europi. Tako je, unatoč poskupljenju nafte i još više plina, uz kapacitete za uvoz nafte i plina koji višestruko nadmašuju potrebe, pozicija Hrvatske ipak relativno povoljna.

(U međuvremenu je Međunarodna agencija za energiju (IEA) dogovorila najveće oslobađanje strateških rezervi nafte u svojoj povijesti!, op.u.)