Nema nikakve dvojbe da je tajming (pravovremenost) jedan od ključnih faktora uspjeha u mnogim područjima života, od donošenja važnih odluka i poslovnih poteza do treninga, međuljudskih odnosa i učenja. Pogoditi pravi trenutak povećava učinkovitost, smanjuje rizike te osigurava da se akcije poduzimaju kada su rezultati najpovoljniji. Drugim riječima, odabir pravog trenutka za lansiranje nekog proizvoda, sklapanje ugovora ili donošenje odluka ključan je za maksimalan učinak. To "zlatno pravilo" vrijedi dakako i za nakladništvo, izdavačku djelatnost kad se radi o objavljivanju knjiga koje pretendiraju biti globalni bestseleri ili to već odavno jesu, pa se svako ponovljeno tiskanje smatra kao novi poticaj i za čitatelje i za komercijalni učinak nekog od naslova.

Prema svemu sudeći, i zagrebački nakladnici Znanje i Vorto Palabra držali su se pravila tajminga kad su nedavno u hrvatskom prijevodu objavili dva kultna romana iz svjetske književne baštine. Radi se o glasovitim izdanjima koja generacije čitatelja s jednakim užitkom čitaju i danas, a koje kritika navodi kao antologijska djela. Dakle, dobili smo Orkanske visove, remek-djelo Emily Brontë iz doba romantizma, gotičku melodramu koju odnedavno prati i spektakularno novo filmsko uprizorenje redateljice Emerald Fennell s Margot Robbie i Jacob Elordijem u glavnim ulogama. Također, gotovo istovremeno dobili smo i prijevod Frankensteina, remek-djela Mary Shelley, također iz doba romantizma, i to u trenutku kad istoimeni film Guillerma del Toroa konkurira za nekoliko Oscara na predstojećoj svečanosti u Los Angelesu. U oba slučlaja - tajming je apsolutno pogođen, na radost i čitatelja i kritike, književne i filmske.

Ustupljeno

EMILY BRONTË

Orkanski visovi (Wuthering Heights):
Svojim jedinim romanom Emily Brontë rastače konvencije viktorijanskog romana i stvara tekst koji se opire tumačenju, ali ne prestaje privlačiti. Orkanski visovi nisu ljubavni roman, nego oluja koja razdire iluziju o romantičnoj ljubavi i otkriva njezino lice kao opsesiju, prokletstvo i sudbinu. Na ogoljenim vrištinama, gdje nesmiljeni vjetar briše granice između prirode i ljudske duše, Emily Brontë ispisuje priču o strasti koja ne poznaje pomirenje ni zaborav. Ljubav između Catherine Earnshaw i Heathcliffa divlja je, destruktivna i neumoljiva - sila koja nadživljava djetinjstvo, razum, pa i samu smrt. Orkanski visovi ostaju trajno nemirno djelo koje i danas svojom sirovom ljepotom i okrutnom poetikom razotkriva mračne, neukrotive slojeve ljudske prirode i nadilazi vrijeme i književne okvire... (Znanje/Prevoditelj Neda Paravić)

l Drugi o knjizi: "Emily Brontë kao da razdire sve po čemu prepoznajemo čovjeka, pa te bezimene, prozirne obrise ispuni takvim naletom života da oni nadmaše i samu zbilju", zapisala je o romanu Virginia Woolf.

l O autorici: Emily Jane Brontë (1818. - 1848.) bila je engleska književnica i pjesnikinja, najpoznatija po svom jedinom romanu, klasiku Orkanski visovi (Wuthering Heights). Živjela je povučeno u Haworthu, a pisala je pod pseudonimom Ellis Bell. Njezina poezija i proza ističu se intenzivnom strašću, mistikom i snažnim opisima prirode. Godine 1846. izdala je zbirku pjesama zajedno sa sestrama Charlotte i Anne pod pseudonimima (ona je bila Ellis Bell). Godine 1847. objavljuje svoj jedini roman Orkanski visovi, koji je isprva neshvaćen, a poslije prepoznat kao remek-djelo engleske književnosti. Umrla je od tuberkuloze u dobi od samo trideset godina.

Ustupljeno

MARY SHELLEY

Frankenstein (Frankenstein; or The Modern Prometheus):

Kad je Mary Shelley 1816. počela pisati Frankensteina, bila je tek devetnaestogodišnjakinja, kći dvoje znamenitih mislilaca, filozofa Williama Godwina i feministkinje Mary Wollstonecraft. No njezin roman, nastao gotovo slučajno u krugu pjesnika i vizionara okupljenih oko lorda Byrona, pokazao se jednim od najtrajnijih tekstova modernog doba, ubrzo nadmašio okvire gotske književnosti i postao djelo koje definira trenutak kada čovjek, opijen vlastitim otkrićima, počinje sumnjati u granice vlastite moći. Shelley je, spajajući filozofiju, znanost i poeziju, ispisala priču o stvaranju i odgovornosti, o znanju koje se pretvara u teret te samoći uma koji više ne poznaje suosjećanje.

Frankenstein ili Moderni Prometej oblikovan je u složenoj, višeglasnoj strukturi i prožet simbolikom prometejske pobune i biblijskog pada. U njemu se isprepleću snovi o napretku i slutnje o katastrofi, uz stalnu napetost između strahopoštovanja i tjeskobe pred novim dobom. Upravo u tom spoju vizionarskog nadahnuća i sumnje njegova je trajna snaga: roman je to koji je nagovijestio znanstvenu fantastiku, ali i zadržao moralnu i poetsku dubinu tragedije. Danas se Frankenstein čita kao jedno od ključnih djela zapadne književnosti, tekst koji je nadahnuo nebrojene interpretacije i ostao simbol čovjekove težnje da ovlada prirodom i neizbježnog straha od njezine osvete. Mary Shelley stvorila je roman koji pripada i prošlosti i budućnosti, priču o stvaranju koja i danas ostaje svježa, poticajna i zastrašujuće aktualna... (Vorto Palabra/Prevoditelj Martina Pranić)

Ovo se izdanje temelji na izvornom tekstu Frankensteina objavljenom 1818. godine, prvoj, autentičnoj verziji romana koja otkriva mladenačku smjelost autorice i njezinu izvornu nesputanu imaginaciju.

l O autorici: Mary Wollstonecraft Shelley engleska je književnica, kći W. Godwina i M. Wollstonecraft. U dobi od 16 godina pobjegla je s P. B. Shelleyem, za kojega se udala 1816. Nakon muževe smrti vratila se u Englesku (1823.), gdje je pisala i živjela povučeno te uređivala muževa djela za tisak. Najpoznatija je po romanu Frankenstein (1818., prerađen 1831.), a od ostalih djela ističu se roman Posljednji čovjek (The Last Man, 1826.), o uništenju ljudskoga roda kugom, te brojne kratke priče, biografije te putopisi. Priča za djecu Maurice iz 1820. otkrivena je 1997. i objavljena 1998. godine.