Krajem siječnja Plenković je upozorio članove stranke kako je kampanja već počela i da će trajati dvije i pol godine te naglasio da lijeva oporba nastoji pridobiti birače političkog centra... Kako to komentira, je li ljevica doista ozbiljna prijetnja HDZ-u ili su joj ambicije veće od mogućnosti, je li predizborna kampanja za parlamentarne izbore 2028. već počela, pitali smo Matu Mijića, konzervativnog komentatora i političkog konzultanta iz Zagreba.

- Promatramo li kampanju samo kroz intenziviranje retoričkih bravura i određeno političko grupiranje, onda je počela. Retorika je zapaljiva, optužbe pljušte na sve strane, a i više-manje je jasno tko s kime može koalirati. Kaos je među liberalima i na dijelu desnice, a ostali odnosi djeluju zadani. Ali kampanja je više od toga - dizanje terena, potenciranje programa i ključnih poruka te promoviranje glavnih ljudi koji će nositi liste. Toga zasad nema. Na ljevici su najvidljiviji oni koji su najglasniji i najotrovniji, a to teško može biti dobitna taktika za pridobivanje birača centra. Svaka stranka, koalicija i lista trebaju “udarače”, ali ne u prvim redovima ako žele pobijediti na izborima. Ljevica trenutno ima dobru poziciju, anketno stoji dobro, ali sama sebe upucava u nogu radikalizacijom.

USTUPLJENA

Jedna od vrućih tema svakako je i vijest da bi se za parlamentarne izbore 2028. mogla pojaviti i lista Zorana Milanovića... Što bi to značilo za SDP i Možemo!, koji ionako planiraju zajednički izlazak na izbore, što bi to značilo za Milanovića, planira li biti premijer? Ili ćemo ponovo imati kršenje Ustava...?

- Nisam siguran da je to realan scenarij, ali ako se i bude išlo u tom smjeru, to je zato što je Milanović svjestan da ljevici za pobjedu treba ili teški posrtaj HDZ-a ili manji dio tradicionalno desnih glasova koje on računa da može privući. Milanović je u dva navrata na predsjedničkim izborima dobivao i desne glasove, tako da bi jedini cilj ovakvog manevra bio da glasovima desnice na vlast dovede ljevicu. Da je ljevica spremna na takve kompromise da bi konačno došla na vlast, vidjeli smo po njihovu snubljenju Domovinskog pokreta nakon posljednjih parlamentarnih izbora. Ove koje danas nazivaju najpogrdnijim imenima, vrlo su otvoreno pozivali da im se pridruže.

Što se desnicom, koliko je ona danas jak politički faktor? Mario Radić, predsjednik stranke Dom i nacionalno okupljanje (DOMiNO), krajem prošle godine predstavio je novu desnu koaliciju, a sad se nudi HDZ-u kao novi koalicijski partner uvjetujući to dobivanjem Ministarstva kulture...

- Desnica je tradicionalno razjedinjena, a dodatni je problem i to što su mnogi akteri na tom spektru neautentični i vlastohlepni. Mi danas vidimo da ljudi koji su prozivali Domovinski pokret za izdaju zbog koalicije s HDZ-om ili sami lokalno koaliraju s HDZ-om, dok su se u Saboru pritajili, ili se otvoreno nude za ulazak u vlast. Dok na desnici traje natjecanje tko će prvi skočiti u krilo HDZ-u, a u toj se utrci koriste sredstva i metode međusobne difamacije ispod svake razine, dotle neće biti velike podrške birača. Pristojnim se ljudima gadi to međusobno vrijeđanje i blaćenje, pogotovo kad u podlozi svega vide isključivo borbu za sitne osobne interese. DP se tu nametnuo kao korektiv HDZ-a, vlada je uz njihovo sudjelovanje vidljivo skrenula udesno, a na kritičarima iz desne oporbe je da uvjere birače da bi oni bolje. Jer alternativa koaliciji s HDZ-om je dolazak ljevice na vlast, što desnim biračima teško može biti preferirani scenarij, pogotovo kad posljednjih mjeseci čuju poruke Dalije Orešković i članova Možemo! iz Sabora. Što se tiče Ministarstva kulture, njegova je politika problematična najvećem broju desnih birača - i onima koji su više nacionalisti, kao i onima koji su kršćanski konzervativci. No za “uzimanje” HDZ-u tog ministarstva potreban je sjajan izborni rezultat kojega neće biti bez zajedništva i ozbiljnosti.

Ponovno se govori i o mogućnosti formiranja nove liberalne koalicije, za što se zauzima IDS pozivom na formiranje liberalno-građanskog bloka. No već smo imali jedan takav liberalni savez za izbore 2024. koji, međutim, nije uspio pobijediti HDZ... Kakve su šanse nove liberalne koalicije?

- Okupljanje na centru služi isključivo tome kako bi manje stranke mogle okrupniti svoj rezultat i onda licitirati mandatima. Oni mogu i s HDZ-om i sa SDP-om, a zajedničkim nastupom nadaju se doći do većeg izbornog kapitala. Problem je što je tu manje zajedništva i kohezije nego na desnici. Svatko gleda svoje interese, a kako se radi uglavnom o strankama s regionalnim uporištima, svima je važno da ostanu gazde u svom dvorištu i da što više koristi donesu svome kraju. Bez vrijednosne kohezije i ozbiljnih nacionalnih ambicija, koje nitko od njih nema, lako ih je razbiti, a vidimo i ovih dana da neki od tih aktera već negoduju i napuštaju tu priču.

Kad se sve uzme u obzir, bez obzira na to što sadašnja koalicija ima saborsku većinu, koliko je realna mogućnost prijevremenih parlamentarnih izbora? O čemu bi to ovisilo, o (ne)stabilnosti vladajuće koalicije (DP, slučaj Dabro...) ili možda nekih drugih faktora...?

- Iznenadilo bi me da ova vladajuća koalicija dočeka kraj mandata. Malo to ima veze s pojedinim incidentnim situacijama, a više sa širom slikom koja se slaže, tako da bismo doista ranije mogli na izbore.