Ključno pitanje rata u Ukrajini globalne su posljedice koje će nastupiti u slučaju ruske pobjede. To bi bila poruka da je pokretanje ratova radi osvajanja teritorija isplativo i da Zapad nije sposoban zaustaviti takav razvoj događaja - navodi doc. dr. sc. Robert Barić, vojnopolitički analitičar s Fakulteta političkih znanosti iz Zagreba, te u nastavku svoga priloga piše:

- Rezultat će biti ubrzano rastakanje liberalnog međunarodnog poretka, te njegovih ključnih komponenti - poštovanja međunarodnih pravnih normi i pravila. To će dovesti do izbijanja niza međudržavnih i unutardržavnih sukoba diljem svijeta, pa i u Europi. S druge strane, ako Ukrajina izdrži ruske napade tijekom 2026. godine uz vojnu i ekonomsku potporu Europe, bit će poslana snažna poruka da su države zapadnog svijeta i bez vodstva SAD-a sposobne zaustaviti agresivne države, da savezi i dalje imaju značaj i da nisu izgubljene sve šanse da bi sadašnji međunarodni poredak mogao dugoročno preživjeti.

Dugo trajanje

- Rat u Ukrajini pretvorio se u dugotrajni sukob iscrpljivanjem. Ruska strana više nema vojne sposobnosti za vođenje manevarskog ratovanja, što nastoji nadoknaditi polaganim napredovanjem (infiltracijska taktika, korištenje malim skupinama vojnika koje se uvlače u prostor koji ukrajinska snaga ne može kontrolirati zbog nedostatka ljudstva), koje plaća ogromnim žrtvama. Napredovanje je izuzetno sporo (od 50 do nekoliko stotina metara dnevno), te je Rusija u posljednje dvije godine osvojila samo 1,7 % ukrajinskog teritorija. Ruski gubitci procjenjuju se na 1,4 milijuna mrtvih i ranjenih vojnika, a zalihe oružja iz sovjetskog razdoblja gotovo su potrošene. Velike pobjede svode se na zauzimanje prostora koji ukrajinska strana prepušta jer ga ne može obraniti. Moskva je svjesna da ne može u kratkom roku vojno slomiti Ukrajinu, a pitanje je hoće li nakon 2026. ruska ekonomija moći plaćati cijenu rata i hoće li biti moguće i dalje nadoknađivati ljudske gubitke bez provođenja opće mobilizacije. Zato Moskva intenzivnim napadima na civilnu i energetsku infrastrukturu Ukrajine želi slomiti volju Ukrajinaca za otporom, a metodama hibridnog ratovanja podijeliti Europu i zaustaviti europsku vojnu i ekonomsku pomoć Kijevu.

Patricija Flikac/Pixsell

Ukrajina se zapravo bolje držala protekle negoli 2024. godine. Situacija je ozbiljna, ali ne očajna. Na bojištu je Ukrajina izgubila velik dio prednosti u upotrebi dronova. Pitanje popune ljudstvom i obuke vojnika i dalje je ozbiljan problem, kao i problemi u zapovijedanju. Prvo u 2024. odgađanje, a zatim i potpuni prekid američke vojne pomoći u 2025. godini otežali su ukrajinski položaj. Ipak, Ukrajina uspijeva održati obrambenu liniju u Donbasu. Ukrajinske postrojbe pokazale su se sposobnima i za poduzimanje uspješnih lokalnih protuudara, a upotreba dronova djelomično nadomješta nedovoljni broj vojnika.

Kijev će nastaviti sa strategijom minimiziranja teritorijalnih gubitaka uz nanošenje velikih ljudskih i materijalnih gubitaka ruskoj strani te duboke udare po ruskoj energetskoj infrastrukturi. Cilj je nanijeti Rusiji takve ljudske gubitke koji se više neće moći nadomjestiti (izgleda da se to dogodilo u protekla dva mjeseca), a udarom po energetskoj infrastrukturi dovesti u pitanje ruske sposobnosti daljnjeg financiranja rata. Time bi se ruski gubitci podignuli na takvu razinu da bi Rusija morala prekinuti rat i odustati od maksimalističkih zahtjeva.

Mir je daleko

- Da bi se postigli ti ciljevi, Kijev treba stabilizirati liniju bojišta, obnoviti sposobnosti izvođenja udara na rusku logistiku na operativnoj razini (ruska strana je sada tu u prednosti), ojačati protuzračnu obranu kako bi zaustavila ruske udare po gradovima i intenzivirati napade na rusku energetsku infrastrukturu.

Rat će se nastaviti i u 2026. godini. To je sada rat iscrpljivanja. Teritorijalni dobitci i gubitci od sekundarnog su značenja jer je glavni cilj obiju strana nanošenje maksimalnih ljudskih i materijalnih gubitaka protivniku. Iako je Rusija naizgled u prednosti, ni njezini ljudski i materijalni resursi nisu neiscrpni. Ako se u ruskoj ljetnoj ofenzivi intenzitet napada smanji, to će biti znak da se ruska strana približava kulminacijskoj točki, nakon koje će morati zaustaviti borbena djelovanja. Ukrajina je također iscrpljena, ali uz nastavak europske vojne i ekonomske pomoći te sređivanje stanja u obrambenom sustavu (što je zadaća novog ministra obrane Fedorova) može nastaviti s uspješnim otporom.

Mirovni pregovori neće dati nikakve rezultate jer se Putin i dalje nada kako će ove godine ostvariti dva cilja koja nije uspjeo postići 2025.: izazvati kolaps ukrajinske obrane i prekinuti potporu Zapada Kijevu. Ukrajinska strana ne može pristati na ruske maksimalističke uvjete. Iako je vidljiva iscrpljenost Ukrajinaca, većina i dalje podržava nastavljanje borbe jer su ruski uvjeti za mir neprihvatljivi.

Zato će obje strane nastaviti s borbenim djelovanjima u nadi da će poboljšati svoje pregovaračke pozicije. Ni jednoj strani ne prijeti kolaps, ali nemogućnost postizanja pobjede na bojištu obje će strane potaknuti na zamrzavanje sukoba. Moskva i Kijev će ovu stanku iskoristiti za daljnju pripremu vođenja rata jer će mirovni pregovori i dalje biti bez rezultata.