ABU DHABI: RAZGOVORI (NE)UGODNI...
Energija za teritorij: Rusko-ukrajinski pregovori pod patronatom SAD-a
Gospodari novca sa svjetskom reputacijom bit će glavni dionici u obnovi Ukrajine nakon rata
Sukob SAD-a i zapadnih saveznika izazvan krizom oko Grenlanda i Ukrajine u fazi je privremenog primirja. Trump je ekstremnim pritiskom od Europe i Danske vjerojatno dobio što je htio u svojoj hemisferi, pa su se opet svjetla reflektora okrenula Ukrajini.
SVI MLATE EUROPU
Za govornicom Svjetskog ekonomskog foruma Trump je ponovio američki stav o toj nesretnoj zemlji. “Mi smo tisućama kilometara udaljeni, razdvojeni golemim oceanom, to je rat koji nikada nije trebao početi i ne bi ni počeo da američki predsjednički izbori 2020. nisu bili namješteni. SAD nije imao ništa od zaštite Europe od Sovjetskog Saveza, a sada od Rusije. Pomagali smo im toliko godina, a nikada nismo ništa dobili zauzvrat”, kazao je, te još istaknuo da je imao “dobrih” razgovora s ukrajinskim predsjednikom Zelenskim u Davosu.
Isti taj Zelenski, oklijevajući doći na Svjetski ekonomski forum, dodvoravajući se Trumpu, tamo je javno razotkrivao europske slabosti molećivo tražeći od Amerikanaca sigurnosna jamstva. Još je kritizirao europske čelnike jer ne žele uzeti zamrznutu rusku imovinu. “Kada je došlo vrijeme da se ta odluka provede, blokirana je. Putin je, nažalost, uspio zaustaviti Europu. Što nedostaje, vrijeme ili politička volja” pita se Zelenski. Kaže kako “Europa voli raspravljati o budućnosti, ali izbjegava poduzimanje akcija odmah”. Usput je prozvao mađarskog predsjednika Orbana. “Svaki Viktor koji živi od europskog novca, a istovremeno pokušava rasprodati europske interese, zaslužuje jedan šamar”, poručio je ukrajinski predsjednik ciljajući na mađarskog premijera. Neki taj šamar tumače kao metak!
Mimo tog glumatanja američki izaslanik za Ukrajinu Steve Witkoff rekao je u Davosu da je postignut velik napredak u mirovnim pregovorima Rusije i Ukrajine te da su pregovori svedeni na samo jedno pitanje. Odgovor na to pitanje pokušala je dati i velika ruska delegacija, koja je u Davos došla prvi puta od napada na Ukrajinu. Predvodio ju je izvršni direktor Ruskog fonda za izravna ulaganja (RDIF) i čovjek od najvećeg Putinova povjerenja - Kiril Dmitrijev.
Osim što ga smatraju sukreatorom plana Donalda Trumpa od 28 točaka za mir u Ukrajini, o Dmitrijevu se izvan Rusije malo zna. Daklem, Kiril Dmitrijev sin je poznatog biologa Aleksandra Dmitrijeva, rođen u Kijevu. Javno inzistira da nije rođen u Ukrajini, nego u Sovjetskom Savezu. U Rusiji je jedan od njegovih prvih ključnih položaja bio mjesto supredsjedatelja rusko-američke tvrtke Delta Private Equity Partners, teške 500 milijuna dolara. Zanimljivo, u Ukrajini je Dmitrijev upravljao fondom koji pripada oligarhu Viktoru Pinčuku, zetu drugog ukrajinskog predsjednika, Leonida Kučme, i članu tzv. Dnipropetrovskog klana. Ilja Šumanov, bivši šef protukorupcijske nevladine organizacije Transparency International Russia, izjavio je za Deutsche Welle da je Dmitrijeva veza sa zetom drugog predsjednika Ukrajine možda otvorila vrata ruskoj političkoj i poslovnoj eliti.
Osim toga, Dmitrijev ima razgranatu mrežu prijatelja u svijetu, uključujući povjerenike investicijske banke Goldman Sachs i konzultantske tvrtke McKinsey & Company, gdje je nakon diplome na Sveučilištu Stanford i započeo karijeru. Od 2011. glavni je izvršni direktor Ruskog fonda za izravna ulaganja (RDIF). Član je poslovnih vijeća BRICS-a i APEC-a, nadzornog odbora ruske tvrtke za iskapanje dijamanata ALROSA, upravnih odbora Transnefta, Rostelecoma, Gazprombanka, Motherand Child MDMG-a i Ruskih željeznica, upravnih odbora Marijinskog kazališta i Moskovskog državnog sveučilišta, Ruskog instituta za kazališnu umjetnost GITIS i Nacionalnog povijesnog fonda. Potpredsjednik je Ruskog saveza industrijalaca i poduzetnika. Osim raznih ruskih odlikovanja Dmitrijev je nositelj i najvišeg francuskog ordena Vitez Nacionalnog reda Legije. Zatim Ordena za zasluge drugog stupnja kralja Abdulaziza za doprinos jačanju suradnje Rusije i Saudijske Arabije, pa ordena Zapovjednik Reda talijanske zvijezde za posebna postignuća u razvoju prijateljskih odnosa i suradnje Italije i Rusije. Ima i Orden prijateljstva za posebna postignuća u razvoju prijateljskih odnosa i suradnje Kazahstana i Rusije.
Podsjećamo i na to kako je Svjetski ekonomski forum Dmitrijeva još davne 2009. proglasio mladim globalnim liderom. Iako je zbog rata u Ukrajini Dmitrijev završio na američkoj i europskoj listi sankcija u prosincu 2023., dvije godine nakon početka velikog rata u Ukrajini, postaje nezamjenjiva figura u ruskoj vanjskoj politici, navodi za Deutsche Welle politički analitičar i bivši pisac Putinovih govora Abas Galjamov. “Nakon početka rata Putin gotovo da nije mogao nikamo putovati (zbog ICC-ova naloga za uhićenje)”, podsjeća Galjamov, te dodaje: “Taj osjećaj izolacije duboko ga je zabrinjavao, kao i cijelu Rusiju. Tada je Kiril Dmitrijev preuzeo ulogu glavnog organizatora njegova putovanja u Saudijsku Arabiju i UAE.”
GLOBALNI LIDER
Osim što je organizirao samo putovanje, Dmitrijev i njegov suvereni investicijski fond uspjeli su privući investicije iz tih država, što je bio impresivan uspjeh unatoč bijegu i odljevu zapadnog kapitala. “Drugim riječima, pokazao se izuzetno učinkovitim na međunarodnoj sceni”, kaže Galjamov.
Deutsche Welle piše i da je Dmitrijev posredovao i tijekom prvog Trumpova mandata. Antitrumpovski The Daily Beast 2020. opisao ga je kao “Putinov novčanik”, koji ima tajne veze s Jaredom Kushnerom. Jared Kushner, Trumpov zet, suprug Ivanke Trump, bio je zadužen za najpovjerljivije predsjednikove vanjskopolitičke zadatke. Iako u drugom mandatu nije toliko javno prisutan, Kushner je sudjelovao u izradi Trumpova mirovnog plana za Gazu i u svim pregovorima o miru u Ukrajini, uključujući recentne u Ujedinjenim Arapskim Emiratima.
Kushner i Steve Witkoff nakon razgovora sa Zelenskim iz Davosa su odletjeli u Moskvu, gdje su se sastali s Putinom, a onda su uz posredovanje UAE-a u Abu Dhabiju započeli moderirati prve licem u lice mirovne pregovore Rusije i Ukrajine. U prvoj rundi pregovora sudjelovali su vojni obavještajci. Raspravljali su o pitanjima proisteklim iz američkog prijedloga plana za mir, uključujući upotrebu energije iz nuklearne elektrane Zaporižja, koja je pod ruskom kontrolom. Pregovori nemaju velik odjek u zapadnim medijima. Zastupnik ukrajinske političke stranke Europska solidarnost Oleksij Gončarenko u svezi s tim tvrdi kako je bivši šef predsjedničkog ureda Zelenskog Andrij Jermak prethodno redovito odavao informacije o pregovorima zapadnim medijima. Nakon njegove smjene i isključenja iz delegacije takva su curenja prestala.
KLJUČ JE ENERGIJA
“Jeste li primijetili da, čim je Jermak prestao sudjelovati u pregovorima, više nije bilo curenja informacija u medije? Nije tajna da je Jermak stalno odavao informacije o pregovorima i prijedlozima medijima. To je jako iritiralo Amerikance i velik dio neprijateljstva prema Jermaku proistekao je iz toga”, napisao je Gončarenko na svom Telegram kanalu.
Unatoč medijskoj nepropusnosti Politico zagovara narativ prema kojem Kremlj želi da Ukrajina i Rusija zajednički distribuiraju električnu energiju proizvedenu u nuklearnoj elektrani Zaporižja. U tom smislu navodno američki anonimni dužnosnici izjavljuju da je znatan dio pregovora bio usredotočen na gospodarstvo i na to tko kontrolira nuklearnu elektranu Zaporižja. “Sporazum nije postignut, ali postoji pritisak, koji favorizira Moskva, da Ukrajina i Rusija dijele električnu energiju iz te elektrane, koja je najveća u Europi”, ispričao je za Politico taj navodno anonimni izvor.
Usporedno s pregovorima Rusija je krenula u izolaciju “posljednjih” izvora ukrajinske energije, nuklearnih elektrana. Odnosno raketni su udari usmjereni na uništenje trafostanica koje pretvaraju nuklearnu energiju u niži napon. Te se trafostanice obično nalaze u neposrednoj blizini samih nuklearnih elektrana ili kao stanice za prihvat i redistribuciju električne energije potrošačima. Prema nevladinim organizacijama, prvo je pogođena glavna trafostanica, od 750 kV, koja povezuje nuklearnu elektranu Rivne s Kijevom. Oprema od 750 kV ruski je standard i mnogo ju je teže i skuplje nabaviti i zamijeniti u usporedbi s transformatorima trafostanica od 110/330 kV, što će dugoročno smanjiti potencijal za obnovu Ukrajine i prilagodbu na europsku energetsku mrežu.
Inače, Ukrajina je prije rata proizvodila nezamislive količine električne energije. Ima nekoliko desetaka termoelektrana, koje su do sada sve pogođene, uništene ili onesposobljene do određene mjere. No do sredine siječnja ove godine tri nuklearne elektrane i prateća infrastruktura nisu napadane. To su nuklearke Rivne, Hmelnicki i Južna Ukrajina, a nuklearna elektrana Zaporižja pod ruskom je kontrolom.
Maksim Timčenko, direktor najveće ukrajinske energetske tvrtke DTEK Group, kaže da je do sada izgubljeno do 70 % ukupnih kapaciteta te da bi se cijela ukrajinska energetska mreža morala obnoviti iz temelja: “Blizu smo humanitarne katastrofe”, rekao je Timčenko, te dodao: “Ljudi dobivaju struju tri-četiri sata, a zatim imaju prekid od 10 do 15 sati. Već tjednima imamo stambene komplekse bez grijanja.” Timčenko je također izjavio da bi obnova energetskog sektora koštala 65 do 70 milijardi dolara, pozivajući se na procjene Svjetske banke, a u mnogim bi slučajevima zahtijevala potpuno novu infrastrukturu.
Stoga će “gospodari novca” sa svjetskom reputacijom, poput Kirila Dmitrijeva, i oni s rodbinskim vezama, poput Jareda Kushnera, biti glavni dionici u obnovi poharanih ukrajinskih prostora. No preduvjet je da akteri poput Zelenskog prestanu prodavati javnosti lake fantazije i algoritamske emocije radi izvlačenja kratkoročnih političkih profita. Jučer od Europske unije, danas od SAD-a, a sutra opet možda od Rusije, čija su ionako “organska krajina” na rubu patetičnog Zapada.
Što se nove runde pregovora tiče, u Abu Dhabiju slijedi nastavak u nedjelju 1. veljače...
