Tako se to radi u Kazahstanu: Digitalizacija i umjetna inteligencija strateški su prioriteti
Govor predsjednika Kazahstana Kasima-Žomarta Tokajeva na sjednici Nacionalnog kongresa u Kyzylordu, gradu u južnom središnjem Kazahstanu, 20. siječnja 2026. označio je početak nove faze političkog, institucionalnog i strateškog razvoja zemlje. Predsjednik je predstavio sveobuhvatan paket ustavnih reformi, redefinirao vanjskopolitičke prioritete Kazahstana u uvjetima dubokih globalnih promjena te naglasio stratešku važnost digitalizacije, umjetne inteligencije i kulturnog identiteta za dugoročnu nacionalnu konkurentnost.
Tokajev je svoj govor smjestio u kontekst sve nestabilnijih međunarodnih odnosa, obilježenih padom povjerenja, slabljenjem međunarodnog prava i rastućom militarizacijom. U takvom okruženju, naglasio je, Kazahstan će nastaviti voditi uravnoteženu, suzdržanu i interesima vođenu vanjsku politiku.
REFORME
Diplomaciju je opisao kao alat kompromisa, a ne konfrontacije, istaknuvši ambiciju Kazahstana da ostane predvidljiv i odgovoran međunarodni akter. Posebno je naglasio da vanjskopolitičke odluke imaju dugoročne posljedice, te moraju biti donesene profesionalno i bez impulzivnosti, poruka je to od posebnog značenja za europske i američke partnere.
Što se tiče vladavine prava, uključujući i ljudska, predsjednik Tokajev potvrdio je nastavak prema jačanju pravne države. Podsjetio je na bitne ustavne reforme iz 2022. godine, uključujući osnivanje Ustavnog suda, kasacijskih sudova i davanje ustavnog statusa povjereniku za ljudska prava. Reforme upravnog pravosuđa, prema njegovim riječima, već su poboljšale sposobnost građana i poduzetnika da učinkovito štite svoja prava. Načelo "zakona i reda", naglasio je, primjenjuje se jednako na sve, uz jasnu obvezu države da štiti dostojanstvo, slobode i sigurnost svojih građana.
Govoreći o Rusiji i prostoru ZND-a, Tokajev je potvrdio predanost Kazahstana ekonomskoj integraciji, ali uz čvrstu obranu nacionalnih interesa. Kao predsjedatelj Euroazijske ekonomske unije (EAEU) u 2026. godini, Kazahstan će se zauzimati za uklanjanje trgovinskih barijera, borbu protiv neopravdanog protekcionizma i širu primjenu umjetne inteligencije u integracijskim procesima.
Posebnu zabrinutost izrazio je zbog pritiska subvencioniranog uvoza na domaću poljoprivrednu preradu, označivši to pitanjem sigurnosti hrane i pozvavši na odlučnije mjere zaštite domaćih proizvođača.
U vezi s prometom, energijom i vodama kao strateškim resursima, Kazahstan želi dodatno učvrstiti svoju ulogu ključnog prometnog i logističkog čvorišta koje povezuje Istok i Zapad te Sjever i Jug. Najavljeni su veliki infrastrukturni projekti autocesta i željeznica, uključujući ubrzanje izgradnje autoceste Beineu - Sekseuil, čime bi se Srednji koridor skratio za oko 900 kilometara.
Tokajev je vodu identificirao kao strateški nacionalni i regionalni resurs, naglasivši potrebu prekogranične suradnje i predloživši jačanje međunarodnog upravljanja vodama preko UN-a. U tom je kontekstu najavio međunarodni ekološki skup o Aralskom jezeru u Astani te izradu nacionalne karte vodnih i energetskih resursa. Energetska politika uključuje i ugljen, čije se rezerve procjenjuju na 33 milijarde tona. Predsjednik je naložio da se razvoj proizvodnje energije iz ugljena proglasi nacionalnim projektom, uz primjenu modernih tehnologija za smanjenje ekološkog utjecaja.
U vezi s novim ustavnim modelom središnji politički dio govora bio je posvećen prijedlogu temeljne rekonstrukcije ustavnog poretka. Tokajev je predložio uvođenje funkcije potpredsjednika, kojeg bi imenovao predsjednik uz suglasnost parlamenta, s jasno definiranim ustavnim ovlastima. Posebno je naglasio potrebu jasnog i nedvosmislenog ustavnog reguliranja predsjedničkog nasljeđivanja. U slučaju prijevremenog prestanka mandata izbori bi se morali održati u roku od dva mjeseca, čime se, prema njegovim riječima, osigurava izborna legitimnost i politička predvidljivost. Najavljene reforme, koje bi bile potvrđene nacionalnim referendumom, označavaju prelazak s ustavnog modela iz 1995. na temeljno novi politički sustav, uz jačanje sustava kontrola i ravnoteže između grana vlasti.
PRIORITETI
Predložena je i duboka reforma zakonodavne vlasti, uključujući prelazak na jednodomni parlament pod nazivom Kurultai. Novi parlament imao bi 145 zastupnika, biranih isključivo proporcionalnim sustavom, čime bi se ojačala uloga političkih stranaka. Istodobno bi se osnovao Khalyk Kenesi (Narodno vijeće), koje bi preuzelo ključne funkcije Skupštine naroda Kazahstana u području međuetničkog i međuvjerskog sklada, uz pravo zakonodavne inicijative i organizaciju važnih međunarodnih foruma.
Tokajev je digitalizaciju i umjetnu inteligenciju označio strateškim prioritetima, istaknuvši da one smanjuju značenje demografske veličine i daju prednost zemljama koje se brzo prilagođavaju. Upozorio je, međutim, da tehnologija ne može nadomjestiti loše upravljanje. Predložio je ugradnju institucionalnih i pravnih temelja digitalizacije u sam Ustav te ranu identifikaciju zona za podatkovne centre velikog kapaciteta. Poseban naglasak stavljen je na stvaranje nacionalnog digitalnog repozitorija kulturne i znanstvene baštine.
Kulturni i duhovni razvoj, zaključio je predsjednik, ostaje strateški prioritet: od modernizacije kulturne infrastrukture do međunarodne promocije kazahstanske baštine i produbljivanja znanstvenih istraživanja nacionalne povijesti. Prema Tokajevu, samo države koje uspješno integriraju svoju kulturu u globalni digitalni prostor mogu dugoročno zadržati utjecaj.