MAGAZIN PEXELSPHOTOI BY Ivan S
PEXELS/IVAN S
30.12.2025., 11:07
FUTURIZAM NA DJELU

Budućnost se događa danas: Zabavan sadržaj koji smo dosad poznavali prolazi kroz tektonske promjene

SMANJENA JE RAZLIKA IZMEĐU OBEĆANJA I STVARNIH MOGUĆNOSTI U PRIMJENI UMJETNE INTELIGENCIJE...

Već dvadeset petu godinu zaredom Deloitteova "Globalna predviđanja u sektoru tehnologije, medija i telekomunikacija" donose pregled glavnih svjetskih trendova u tom sektoru. U "Predviđanjima" se objašnjava kako umjetna inteligencija mijenja primjenu hardvera, softvera te poslovanje telekomunikacija i medija. Umjetna inteligencija potiče ulaganja u infrastrukturu, mijenja poslovne modele i ubrzava promjene u načinu na koji se ljudi povezuju i konzumiraju sadržaj, zbog čega će u 2026. i nadalje nastajati konkurentnije i složenije digitalno gospodarstvo.

Napredak u području umjetne inteligencije, sve veći infrastrukturni zahtjevi i sadržaj prvenstveno osmišljen za društvene mreže iz korijena mijenjaju tehnološki i komunikacijski sektor, način poslovanja, komunikaciju i ponudu zabavnog sadržaja.

Osnaživanje UI agenata: Globalno tržište UI agenata moglo bi narasti na 45 milijarde dolara do 2030. godine, ali samo pod uvjetom da se poduzeća i pružatelji usluga usklade.

Umjetna inteligencija mijenja način na koji pretražujemo: Prema predviđanjima, umjetna inteligencija će se trostruko više upotrebljavati za potrebe pretraživanja sadržaja nego kao samostalan alat.

Važnost infrastrukture:

Zaključivanje pokretanjem modela umjetne inteligencije - do 2026. godine činit će dvije trećine operacija koje umjetna inteligencija obavlja. Unatoč prognozama, većina će se donošenja zaključaka baziranih na UI-ju vjerojatno i dalje odvijati u podatkovnim centrima upotrebom skupih čipova, vrijednih više od 200 milijardi dolara, koji troše puno električne energije, a ne s pomoću povoljnih čipova ugrađenih u uređaje korisnika.

Rast upotrebe robota: Procjenjuje se da će broj instaliranih industrijskih robota na globalnoj razini dosegnuti 5,5 milijuna do 2026. godine, zahvaljujući umjerenom godišnjem rastu. Broj prodanih robota premašit će milijun godišnje, ali tek 2030. godine.

- S obzirom na to da sektor tehnologije, medija i telekomunikacija čini gotovo pola globalnog tržišta kapitala, on nipošto nije beznačajan, dapače, postaje pokretač globalnog gospodarstva. Umjetna inteligencija, podatkovni centri, infrastruktura i čipovi potrebni za podršku UI agentima potiču rast i privlače privatna ulaganja, ulaganja telekomunikacijskih kompanija te ulaganja velikih tehnoloških društava - tvrdi Sanjin Katinić, partner u Deloitteovu Odjelu za poslovno savjetovanje, te dodaje: "Stvarna moć tehnologije pokazat će se u budućnosti u raširenoj praktičnoj primjeni umjetne inteligencije i posljedično povećanju produktivnosti kojemu organizacije teže."

MAGAZIN Sanjin_Katinic DELOITTE ZAGREB

SANJIN KATINIĆ

BRZE PROMJENE

Umjetna inteligencija mijenja poslovni softver, stvara nova tržišta i redefinira način na koji ljudi traže informacije i proizvode, a ti bi se trendovi mogli dodatno ubrzati tijekom 2026. godine. UI agenti pokrenut će novu fazu integracije poslovanja. Prema procjenama, globalno tržište UI agenata moglo bi dosegnuti vrijednost od 35 milijardi dolara 2030. godine, što je znatno više od prognoziranih 8,5 milijardi u 2026. godini. Međutim, ako poduzeća bolje iskoriste UI agente i promišljenije odgovore na povezane izazove i rizike, Deloitte predviđa da bi nova prognozirana tržišna vrijednost mogla narasti i do 30 posto - ili čak 45 milijardi dolara do 2030. godine.

Umjetna inteligencija postaje intuitivno sučelje koje sažima rezultate pretraživanja te tradicionalno pretraživanje obogaćuje kontekstom. U 2026. godini svakodnevna uporaba umjetne inteligencije u okviru pretraživanja bit će trostruko veća od uporabe bilo kojeg samostalnog alata umjetne inteligencije, što će redefinirati dohvat informacija. Gotovo trećina (29 posto) odraslih osoba u razvijenim zemljama dnevno pogleda bar jedan sažetak koji je pripremila umjetna inteligencija, a deset ih posto svaki dan upotrebljava samostalne aplikacije zasnovane na umjetnoj inteligenciji. Umjesto da korisnici pregledavaju poveznice i sami sastavljaju odgovore, pretraživači već pružaju sažetke koje je izradila umjetna inteligencija te postaju vodiči koji tumače, organiziraju i objašnjavaju informacije u okviru zadanog konteksta.

U 2026. će godini aplikacije koje nude softver kao uslugu (SaaS) postati dodatno personalizirane, prilagodljive i autonomne. UI agenti mogli bi s vremenom i zamijeniti današnje SaaS alate. U 2026. godini će čak 75 posto trgovačkih društava uložiti financijska sredstva u UI agente, što će onda potaknuti potrošnju na razvoj autonomnih UI agenata na platformama koje nude softver kao uslugu.

- Umjetna inteligencija ne transformira samo poduzeća nego i pravila tržišnog natjecanja. Ulazimo u razdoblje u kojem automatizacija, inteligentni agenti i pametni softver nisu više daleka budućnost - u središtu su digitalne transformacije. Od promjene pretraživanja informacija do redefinicije platformi i modela određivanja cijena, umjetna inteligencija iz korijena mijenja način na koji tržišta funkcioniraju - kaže Anamarija Mlinarić, voditeljica Deloitteova regionalnog sektora za tehnologije, medije i telekomunikacije.

MAGAZIN Anamarija_Mlinaric DELOITTE ZAGREB

ANAMARIJA MLINARIĆ

POTRAŽNJA I RIZICI

UI agenti i automatizacija povećavaju potražnju za novim hardverom i infrastrukturom, ali u isto vrijeme jasno upućuju na nedostatke u opskrbnom lancu i rezultiraju zahtjevima za većom lokalnom kontrolom tehnologije diljem svijeta.

Kumulativni broj robota prodanih u jednoj godini mogao bi dosegnuti 5,5 milijuna 2026. godine, odnosno neće biti puno veći nego prethodnih godina. Dugoročno bi se taj rast mogao ubrzati jer će nedostatak radne snage potaknuti domaću proizvodnju na razvijenim tržištima, a poboljšanje računalne snage i multimodalne umjetne inteligencije potencijalno će povećati kapacitete robota. Takav bi napredak mogao dovesti do znatnog porasta broja prodanih robota, na više od milijun prodanih jedinica, i do prihoda od 20 milijardi dolara do 2030. godine. Dronovi su dio te promjene: njima uglavnom i dalje upravljaju ljudi, no njihove se autonomne funkcije brzo razvijaju.

U 2026. godini nove tehnologije proizvodnje čipova, kao što su alati za zajedničko pakiranje memorije visokog propusnog opsega (HBM), trodimenzionalno (3D) pakiranje čipova, plazma-jetkanje i tranzistori GAA, osigurat će da potražnja za generativnom umjetnom inteligencijom i računalstvom visokih performansi bude zadovoljena. Najmanje 30 milijardi dolara moglo bi se utrošiti na te i druge ključne tehnologije. Međutim, na lanac opskrbe poluvodiča vjerojatno će i dalje utjecati globalne tenzije, s obzirom na to da se ove tehnologije oslanjaju na šačicu specijaliziranih dobavljača u koncentriranim regijama.

Deloitte predviđa da će se 2026. godine na globalnoj razini uložiti gotovo 100 milijardi dolara u neovisnu računalnu infrastrukturu za umjetnu inteligenciju. Očekuje se da će trgovačka društva izvan SAD-a i Kine udvostručiti svoju domaću infrastrukturu za umjetnu inteligenciju do 2030. godine, kao odgovor na korake koje je EU poduzeo prema ostvarivanju neovisne računalne infrastrukture. Zbog globalne nesigurnosti EU i druge regije ubrzavaju ulaganja kako bi povratili kontrolu nad važnom digitalnom infrastrukturom, uključujući hardver i softver za umjetnu inteligenciju, napredne čipove i mreže satelita.

TELEKOMI I INOVACIJE

Sateliti će možda ostvariti globalni pristup, a telekomi će prijeći s "prodaje brzine" na "prodaju pogodnosti i dodataka" za poboljšanje životnog stila korisnika. Segment niskoorbitnih satelita rast će i u 2026. godini, njegov će očekivani godišnji prihod iznositi otprilike 15 milijardi dolara, a broj njegovih globalnih korisnika premašivat će 15 milijuna. Usto, predviđa se da će broj niskoorbitnih komunikacijskih satelita u pet najvećih mreža ukupno iznositi 18.000 do kraja godine, što će vjerojatno redefinirati globalnu povezanost i tržišno natjecanje.

Prijenos podataka s uređaja na uređaj (D2D) nova je vrsta usluge, koja nudi izravnu vezu satelita i mobitela ili drugog uređaja te omogućuje pokrivenost na mjestima koja odašiljači ne pokrivaju. Očekuje se da će ulaganja narasti na šest do osam milijardi dolara do 2026. godine te će se u orbiti nalaziti više od 1000 satelita za prijenos podataka s uređaja na uređaj koji će pružati osnovnu vezu (slanje SOS poruka, tekstualnih poruka i glasovnih poruka). Cilj je da satelitski internet sljedeće generacije - zahvaljujući satelitima u niskoj Zemljinoj orbiti - u budućnosti pruža više od osnovnih usluga i na taj način osigura veću povezivost izvan okvira današnjih mreža.

MAGAZIN PEXELSPHOTO BY Ivan S
PEXELS/IVAN S

Velik je broj korisnika već zadovoljan brzinom i pouzdanosti mreže, stoga telekomi pokušavaju pridobiti nove pretplatnike svojom ponudom pogodnosti i poklona. Takve ponude, od prioritetnog pristupa preko ulaznica za koncerte do nagradnih igara, mogu privući više korisnika nego brzina mreže. Do kraja 2026. godine nagradni bi programi mogli postati jednako važni, ako ne i važniji, kao učinkovitost mreže, te će bar trećina potrošača na razvijenim tržištima prednost davati pogodnostima, a ne najvećim brzinama.

STREAMING I MREŽE

Granice između televizije, streaminga i sadržaja koji pripremaju korisnici polako se gube. Od videozapisa koji priprema generativna umjetna inteligencija i kratkih mikrodrama do podcasta s videom te odvažnih suradnji javnih medijskih servisa i autora, novi oblici storytellinga mijenjaju načine na koji publika konzumira sadržaj i sudjeluje u njemu.

Mikrodrame - kratke serijale s napetim zapletom snimljene za gledanje na pametnom telefonu, a koji objedinjuju kratke videozapise i serijski storytelling - godišnje gleda više od pola milijardi gledatelja. Njihova je globalna popularnost sve veća: prihodi unutar aplikacija dosegnut će 3,8 milijardi dolara 2025. godine, a Deloitte predviđa da će u 2026. godini prihodi biti i više nego dvostruki, odnosno da će dosegnuti 7,8 milijardi dolara. Iako će SAD ostvariti pola navedenih godišnjih prihoda u 2025. godini, taj će tržišni udjel vjerojatno pasti na 40 posto jer će i druga tržišta kapitalizirati taj trend.

Takvi se videozapisi kvalitetom približavaju holivudskoj produkciji te omogućuju dodatnu kreativnost - otvaraju vrata nezavisnim autorima, potiču veće sudjelovanje publike i nove vrste prihoda. Istodobno, njihov globalni odjek i realizam dovode do važnih pitanja o autentičnosti, povjerenju publike i odgovornoj uporabi. Platforme će morati strože moderirati sadržaj, uložiti u alate za obilježavanje digitalnim vodenim žigom te postupati u skladu s novim propisima o označavanju sadržaja i provjeri dobi gledatelja. Kvaliteta reakcije platformi na regulatorne zahtjeve mogla bi odrediti može li ta vrsta sadržaja potaknuti rast a da ne ugrozi povjerenje njihovih klijenata.

Europski javni televizijski servisi suočavaju se s istim pritiscima kao i komercijalne televizije. Novonastaloj se situaciji prilagođavaju tako da sa streaming platformama produciraju sadržaj, promoviraju ga na svojim društvenim mrežama, licenciraju sadržaj i pomno tempiraju objave. Takve strategije povećavaju doseg, privlače mlađu publiku i osiguravaju postojanje lokalnog sadržaja na globalnim platformama. Partnerstva bi mogla proizvesti desetke tisuća dodatnih sati sadržaja na streaming platformama i društvenim mrežama u 2026. godini, što znači milijarde pregleda, stotine milijuna sati gledanja i prihode u vrijednosti od milijuna dolara. To je vrijedna lekcija za američke televizije i male filmske studije.

Podcasti polako prelaze iz zvučnih zapisa u videozapise, a vodeća platforma sada nudi videozapise 60 posto svojih najpopularnijih podcasta od 2022. godine do danas. Do 2026. godine podcasti će popraćeni videozapisom postati još zastupljeniji jer publika traži bogatija, sveobuhvatna iskustva. Deloitte predviđa da će globalni godišnji prihodi od oglašavanja u podcastima sa samo zvučnim zapisom i u podcastima s videozapisom dosegnuti otprilike pet milijardi dolara u 2026. godini - porast od gotovo 20 posto u godinu dana, što upućuje na sve brži rast i sve veće prilike.

- Zabavan sadržaj koji smo dosad poznavali prolazi kroz tektonske promjene. Danas publika serije gleda na streaming platformama, prati njihove autore na društvenim mrežama, uživa u mikrodramama na ekranu svojeg pametnog telefona te sluša i gleda podcaste koji izgledaju kao televizijske emisije. Videozapisi koji nastaju s pomoću umjetne inteligencije ubrzavaju te promjene, brišu granice između studija, autora i platformi te redefiniraju značenje riječi zabava - zaključuje Katinić.