O tome kakva je bila turistička 2025. u Špici s Macanom s Krešimirom Macanom razgovarali su hrvatski ministar turizma i sporta Tonči Glavina te predsjednica Udruženja ugostiteljskih djelatnosti Hrvatske gospodarske komore (HGK) Jelena Tabak.

U uvodnom dijelu Tabak je, na pitanje kakva je bila ova turistička sezona, kazala - poučna, ali sa smanjenom profitabilnošću. Kaže kako se "razvodnjava" pritisak na špicu sezone, što je, kaže, dobro jer se promet prebacio na predsezonu i na posezonu. Smatra da su strahovi zašto nema rasta broja gostiju u srpnju i kolovozu neka nova stvarnost i da treba promišljati o turističkoj godini na bazi cjelogodišnjeg poslovanja te na temelju toga napraviti financijske planove.

- Sezona je bila dobra, ali što se tiče nekih rezultata, u padu smo i sad treba razmišljati o idućoj sezoni, kako ćemo se postaviti, kako ćemo tretirati gosta, kako ćemo ga ugostiti, ali i kako ćemo izvući najbolje za ugostiteljsku djelatnost iz ovih zakonodavnih i poreznih okvira u kojima trenutačno jesmo - kazala je Tabak dodajući kako je profit ugostitelja manji.

Iznijela je podatke iz 2024., koja je već pokazala na trend smanjenja profitabilnosti.

- Pravo je vrijeme stati na loptu, vidjeti što se događa, vidjeti kakve uvjete rada imamo i izvući najbolje od svega. Mislim da bi ugostitelji trebali shvatiti da se ne mogu s gostima poigravati, da doista moraju nuditi maksimalnu kvalitetu koju mogu postići. I, jasno, da cijena mora biti opravdana - istaknula je Tabak.

Crvene zastavice

Ministar Glavina, komentirajući sezonu, kazao je kako se unatoč izazovima uspjelo odraditi jako dobru turističku godinu. Registrirani su rekordni rezultati, što se tiče fizičkog prometa, isto tako što se tiče prihoda. Međutim, upozorio je na nekoliko "crvenih zastavica":

- Dobro je da smo imali rekordne rezultate što se tiče dolazaka i noćenja. I dobro je što prvi put rast na razini godine nije generiran u dva ljetna mjeseca, nego je generiran u predsezoni i posezoni. To pokazuje da Hrvatska postiže jedan od ključnih strateških ciljeva, a to je da postaje cjelogodišnja turistička destinacija - kaže resorni ministar. Cilj je razvoj održive turističke destinacije, a tu održivost i Hrvatsku kao zemlju održivog turizma stvara se ne zato što je to nekakav hir ili luksuz, nego preduvjet turističke opstojnosti.

U takvim okvirima u glavnom dijelu sezone i ne treba težiti povećanju.

- Zašto? Zato što bi cijeli niz naših velikih turističkih destinacija došao u situaciju da imamo izazove s prekomjernim turizmom. Prekomjerni turizam stvara cijeli negativni niz, dapače, usudio bih se reći, spiralu negativnih posljedica koje je onda jako teško iskorijeniti. Ne treba nam veći broj gostiju u glavnom dijelu sezone. Činjenica je da smo u glavnom dijelu sezone imali pad od otprilike 1 posto. Ali može to biti i poruka ljudima, to je to, to je taj optimum, odnosno maksimum koji ćemo imati - kazao je Glavina.

Dodao je i da to znači kako već sada u špici sezone imamo prazne sobe, pa ne treba očekivati da će se pojaviti novi gosti i popuniti višak kapaciteta, a što je pokazala već i lanjska godina.

- Sjećate se kad sam predstavljao reformu i cijeli paket zakona da sam upravo tumačio nužnost i potrebu te reforme zato što imamo pokazatelje koji su nas upozoravali na to da imamo neodrživu smještajnu strukturu, dakle puno kapaciteta koji nisu popunjeni; a slično je i s ugostiteljstvom. Dakle, moramo biti svjesni da smo kao zemlja ograničeni prostorom, resursima, kao i radnom snagom. Moramo pokazati odgovornost prema sektoru i postaviti određene granice, limite nosivosti kapaciteta naših destinacija, a kako bismo stvarali dodanu vrijednost, a ne da bi stvarali masovnost. Ona možda i ima kratkoročne pozitivne učinke danas, ali za 3 - 5 godina imat će devastirajuće posljedice nakon kojih slijedi devalvacija i destinacije i industrije. Te stagnacija, upozorio je resorni ministar.

Komentirao je i pad izvoza roba i usluga u trećem, najdominantnijem turističkom kvartalu, a što je, između ostalog, posljedica pada dolazaka i noćenja u srpnju i kolovozu. Podsjetio je kako cijene u srpnju i kolovozu nisu iste kao cijene u travnju ili svibnju, pa se jedno noćenje izgubljeno u špici sezone u prihodovnom smislu ne može mjeriti s noćenjem u travnju ili svibnju.

- To je ta crvena zastavica o kojoj govorim, a koja nas upozorava da moramo napraviti nove značajne iskorake, kako eventualno ne bismo stvorili neke nove i puno veće brojke, nego da zadržimo ono što imamo. I moja poruka, između ostalog, vezana je uz cjenovnu konkurentnost, a pokušavam to objasniti svima u turističkom sektoru, ali i u širem smislu našem gospodarstvu, da ako planiramo zadržati cijene, a ne ponudimo bolju vrijednost, odnosno ne popravimo ili uslugu ili uložimo u imovinu ili u neku vrstu naše usluge, nećemo ponoviti brojke koje smo imali ove godine - upozorio je Glavina.

Naveo je i kako se korekcija cijena dogodila mnogim našim konkurentima, pa je izvjesno da će i Hrvatskoj.

- Ili ćemo sada svjesno smanjiti svoje apetite, malo smanjiti marže, kao i volumen svega onoga što radimo, naći nekakvu ekonomiju razmjera u svemu onome što radimo, ili ćemo s druge strane reći "idemo probati koliko ovako ide dalje". Međutim, u tom slučaju dogodit će nam se da će tržište samo odgovoriti tako da ćemo imati pad. I to pad koji će se itekako osjetiti, a onda kao posljedica toga će se opet dogoditi korekcija te će svi biti spremni raditi s nižim maržama i s manjim brojkama - upozorio je resorni ministar.

Negativna percepcija

Glavina i Tabak osvrnuli su se i na natpise stranih medija o skupoći u Hrvatskoj kao destinaciji. Ministar Glavina kazao je tako kako su im Nijemci otvoreno rekli kako njihova službena politika, koju promovira njihovo ministarstvo turizma i organizacije koje se brinu za turizam, ima za apsolutni cilj zadržati svoje državljane u svojoj zemlji. Kao i kako su dali, uvjetno rečeno, signal i nalog svima u tom sustavu da realno prikažu stanje u drugim zemljama, a to konkretno znači da nađu načina da pričaju, između ostaloga i negativno, ne samo u Hrvatskoj nego i o svim destinacijama kamo u velikoj mjeri njihovi građani putuju. I sada je već oko 30 posto prosjek ostanka državljana tih velikih zemalja na odmoru u vlastitoj zemlji. Upozorio je i na negativnu percepciju Hrvatske u dijelu stranih medija, u kojima se sve češće problematizira skupoća destinacije - od priča o "cvjetanju mora" i morskim psima do cijena kuglice sladoleda od pet eura. Takvi se narativi, rekao je, dijelom i svjesno fabriciraju, a Hrvatska na njih teško može izravno odgovoriti jer su proračuni za promociju, osobito u usporedbi s velikim emitivnim tržištima, znatno skromniji.

- Jednu negativnu kampanju praktički je nemoguće demantirati, možemo se samo baviti vlastitom promocijom, zbog čega smo stalno u obrambenoj poziciji - istaknuo je Glavina. Dodao je kako se na takvu percepciju nadovezao i snažan rast cijena, koji je prisutan u cijeloj Europi, ali je u Hrvatskoj bio posebno izražen. Prema službenim podacima Eurostata, cijene su u manje od dvije godine porasle za oko 50 posto. Dio tog rasta, naglasio je, rezultat je ulaganja u kvalitetu i podizanje standarda, no dio nije opravdan.

- Bez obzira na razloge, stvorili smo reputaciju destinacije koja je snažno poskupjela. Kada se morate boriti s percepcijom, tada u marketinškom smislu igrate obranu - rekao je Glavina, dodavši kako se to već odrazilo na rezultate, padom dolazaka i noćenja u srpnju i kolovozu od oko jedan posto, upravo u mjesecima kada se ostvaruju najveći prihodi.

Ako se cjenovnu konkurentnost ne podigne, a to između ostaloga znači i korigiranje cijena, taj će se trend nastaviti, upozorava ministar turizma. "Moramo biti svjesni da moramo napraviti iskorake na svaki mogući način, a to znači ne samo ugostitelji, nego svi naši trgovci, proizvođači, dobavljači, logistika, distribucija... Svi koji su u tom lancu moraju biti svjesni da moramo napraviti iskorak", zaključio je Glavina.

Manji porezi

Tabak je upozorila i kako bi ugostiteljima pomoglo snižavanje stope PDV-a u ugostiteljstvu na 10 posto. Kaže kako se radi o radno intenzivnoj djelatnosti koja teško trpi stopu poreza od 25 posto plus porez na potrošnju. Dodala je i kako u destinacijama koje su vezane uz aviopromet nakon 15. listopada nema gostiju, tako da se kafići i restorani koncentriraju da do tada odrade što uspiju kako bi preživjeli zimu. Međutim, i neće nitko doći ako je sve zatvoreno.

- I ne možeš više plaćati kuhara kao neurokirurga jer ta osoba radi četiri ili pet mjeseci, a ostatak godine ne radi. To ne ide. I puno ljudi u ugostiteljstvu i ne želi raditi duže od pet do šest mjeseci u godini. Tu dolazimo do problema. To nije nigdje realno i ugostiteljstvo je u situaciji da mora razmišljati cjelogodišnje ako se želi izboriti za manje poreze - navela je Tabak.