Prije dvije godine o temi migracija razgovarali smo s dr. sc. Dragom Župarić-Iljićem, izv. prof. s Odsjeka za sociologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, između ostalog potaknuti i istraživanjem "Medijske reprezentacije migracija: Diskurzivne konstrukcije migranata, izbjeglica i tražitelja azila u hrvatskim medijima", provedenom s Helenom Popović i Krunom Kardovom...

Što se u međuvremenu dogodilo, koliko je situacija bolja ili lošija u odnosu prema vremenu kada ste provodili spomenuto istraživanje? - pitali smo izv. prof. Župarić-Iljića.

- Istraživanje koje navodite obuhvaćalo je razdoblje prije korone, prije rata u Ukrajini i prije ulaska Hrvatske u Schengen. Od tada su se zasigurno promijenila diskurzivna oblikovanja kategorija migranta, čije je značenje primarno odskliznulo u prikaz osobe u neregularnom pokušaju prelaska državne granice, jednako kao što je i termin izbjeglice sada pozitivnije konotiran jer obuhvaća i raseljene Ukrajince. Danas je fokus prebačen na medijske prikaze stranih radnika iz azijskih zemalja, ali još uvijek čekamo na neko ozbiljnije istraživanje o ovoj temi. Neka druga istraživanja pokazuju kako se tijekom desetak godina smanjio pozitivan stav građana spram različitosti koje postoje u hrvatskom društvu sukladno s novim imigrantskim skupinama i prema tradicionalno prisutnim nacionalnim manjinama. Otuda ne čudi ni povećanje prijava činova nasilja prema stranim radnicima, tako da je društvena klima za useljenike ponešto lošija nego prije nekoliko godina.

Kako se problem migracija, regularnih i neregularnih, percepira u javnosti danas u odnosu prema percepciji od prije deset godina? Njemački kancelar Merz kaže da se Europljani boje javnih prostora zbog čestih napada migrantskih ekstremista...

- I danas kao da živimo u doba neke kontinuirane krize i kriznosti - političke, ekonomske, sigurnosne, klimatske. Istraživanje koje sam u 2024. proveo sa Sarom Lalić o stavovima građana upozorava na povećane razine doživljaja prijetnje koja kao da dolazi ponajviše od četiri skupine: Arapa, muslimana (generalno), tražitelj azila i Palestinaca. Ovdje je, dakle, vidljiva jedna jasna tendencija da možemo govoriti o pojavnosti oblika islamofobije, nešto što prije nekoliko godina i nije bilo toliko izraženo u hrvatskom društvu. Izjava kancelara Merza dodatno podcrtava te dimenzije straha i ugroze koji mogu jednako osjećati svi - i domaći Europljani, i generacije starijih i ranijih useljeničkih skupina, kao i onih novopridošlih, spram terora koji provode radikalne ekstremističke skupine. Ekstremizam šteti svima, i domaćima i strancima. Stoga su programi deradikalizacije nužni, posebice među mladima s imigrantskim podrijetlom ili iskustvom, no ovakva vrsta nužnog sekuritiziranja ipak ne smije biti opravdanje za stihijske deportacije i prisilne povratke migranata u države podrijetla ili države prvog ulaska.

YOUTUBE

Često se ističe kako je Europa podijeljena između potrebe za zaštitom granica i demografske nužnosti uključivanja migranata. Kako taj problem riješiti? EU poduzima neke mjere, Europski parlament podržao je strožu viznu politiku, pojedine članice suspendiraju Schengen...

- Europska politika je oduvijek pokušavala balansirati na klackalici između sigurnosnog i humanitarnog pristupa. EU su ubrzano priprema za primjenu Pakta o migracijama i azilu, od lipnja 2026., što donosi novih deset zakonodavnih akata (uredbi i direktiva) s ciljem reforme sustava azila i migracija u EU. No Pakt ne samo da ne rješava postojeće boljke sadašnjeg Dublinskog sustava nego će potencijalno još više ugroziti potencijalne tražitelje međunarodne zaštite jer će povećani migracijski volumen kod novih dolazaka značiti i pritvaranje i koncentraciju tisuća ljudi u detencijskim i deportacijskim centrima na vanjskim granicama EU-a. Danas se i mnoge zapadne države članice utječu privremenoj suspenziji Schengena iz razloga onoga što one doživljavaju kao kontinuiranu ozbiljnu prijetnju javnom redu uzrokovanu visokim brojem zahtjeva za azil, neregularnim kretanjima, krijumčarenjem migranata i sekundarnim kretanjem, što dovodi do preopterećenja sustava azila. Za neke zemlje poput Austrije očekivani migracijski pritisak preko balkanske rute povezuje se i ruskom agresijom protiv Ukrajine te sa sigurnosnom situacijom na Bliskom istoku. Istovremeno, ne mislim da ni jedna europska država još uvijek ima ikakve ozbiljnije planove i očekivanja od toga da bi liberalna politika useljavanja mogla riješiti strukturni problem depopulacije i starenja europskog stanovništva. Čitav europski sustav upravljanja migracijama ulazi u jednu novu fazu koju će obilježiti vrlo selektivan pristup useljavanju i lov na talente i kapital, kao i restriktivizacija svih onih načina dolaska koji su označeni kao nepoželjni i neautorizirani dolasci globalne sirotinje.

Europski povjerenik za unutarnje poslove i migracije Magnus Brunner u BiH je sudjelovao u inauguraciji nove misije Europske agencije za graničnu i obalnu stražu (Frontex)... Zašto je BiH podatna lokacija za ilegalne migrante, svojevrsna "odskočna daska" na putu prema EU-u, pa i kroz Hrvatsku?

- Ne bih rekao da je BiH odskočna daska velikog dometa na putu prema EU-u, mnogi zapnu već na granici s Hrvatskom. Ruta je skrenula iz Srbije prema BiH dijelom i poradi aktualne situacije nestabilnosti u Srbiji, pojačanih mjera kontrole na srbijanskim granicama i zbog inertnosti samih krijumčarskih mreža, za koje je i bez obzira na članstvo Hrvatske u Schengenu upravo prostor Unsko-sanskog kantona i dalje onaj koji je geofizički najbliži Sloveniji kao jednoj od stanica u tom lancu dolaska do Austrije, Italije i dalje. Osim toga pitanje nadzora migracija i kontrole granica jedno je od važnih tema kod procesa pregovora oko pridruživanja u EU, s bilo kojom zemljom kandidatkinjom. Stoga je nedavni Brunnerov posjet potvrdio orijentaciju Komisije u pregovaračkom procesu da se područje BiH kao mekog trbuha Balkana za tranzite i mreže raznih vrsta pokuša sustavnije i efikasnije kontrolirati, pa i uz pomoć peer-lerning i peer-monitoring modela, kakve donose misije FRONTEX-a. Život bosanskohercegovačkih seljaka koji uz granicu švercaju škiju nikada više neće biti isti, odumiru i oni polako, ostat će zabilježeno dronom. I inače je svaka nova misija Frontexa poligon za testiranje high-tech gadgeta, no sad ću prestati s anglizmima.

U suzbijanju nezakonitih migracija i krijumčarenja ljudi do 2030. RH je postavila pet strateških ciljeva. Jedan od strateških ciljeva iz Plana upravljanja migracijama i azilom jest i održivo upravljanje migracijama... Vaš završni komentar?

- Strateški ciljevi Plana upravljanja migracijama i azilom su održivo upravljanje migracijama i sprječavanje nezakonitih kretanja, osiguranje učinkovitog i pravednog sustava međunarodne zaštite i prihvata, poticanje zakonitih migracija i zakonitih načina dolazaka, unaprjeđenje politike integracije i socijalne uključenosti osoba s odobrenom međunarodnom zaštitom, razvoj partnerskih odnosa s trećim zemljama i jačanje suradnje na bilateralnoj i regionalnoj razini. Prvi je cilj već pojašnjen u prijašnjim odgovorima, održivost se tiče održivosti sprječavanja kretanja. Za drugi cilj kritičari kažu da iako naizgled pozitivno intoniran, također nosi rizik daljnjeg urušavanja prava na pristup teritoriju, proceduri odlučivanja o azilu, kao i o možebitnom snižavanju standarda prihvata i kvalitete međunarodne zaštite.

Živo me zanima kako Vlada planira poticati zakonite migracije i zakonite načine dolaska, tj. hoće li se na većoj skali nastaviti događati već današnje prakse selekcijskih i regrutacijskih misija vabljenja novih stranih radnika na tržištima rada u Filipinima, Uzbekistanu, Egiptu i u drugim državama porijekla. Možemo li očekivati da će budući strani radnici morati pohađati i polagati neke od predintegracijskih mjera poput učenja jezika i prije samog dolaska u Hrvatsku? Je li i to uloga spomenutih partnerskih odnosa i bilateralnih suradnji?

Za strateški cilj o unaprjeđenje politike integracije i socijalne uključenosti nemam više iluzije kako će to biti najslabije ili bolje rečeno najmanje financirani zbroj aktivnosti unutar prijedloga plana, zbog jednostavnog razloga jer Europska komisija u svojim fondovima o kojima ovise i nacionalni sustavi mora negdje srezati sredstva kako bi se ona prelila u visokosofisticiranu tehnološku opremu nadzora granica i u daljnje naoružavanje i sve ono što slijedi. Što god da slijedi.