William De Baets: Postizanje trajnog mira na europskom kontinentu mora nam svima biti prioritet
William De Baets, veleposlanik Kraljevine Belgije u Republici Hrvatskoj
Ove godine, 13. studenoga, veleposlanik Kraljevine Belgije, Njegova Ekscelencija William De Baets, priredio je prijam na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu u čast Dana belgijskog kralja. Ovaj dan ima dugu tradiciju koja datira od 15. studenoga 1886. godine, imendana Leopolda i Alberta. Blagdan je prvi put proslavljen u čast kralja Leopolda I. (1790.-1865.), koji je bio prvi kralj Belgije nakon što je stekla neovisnost od Nizozemske 1831. godine.
Dan kralja prilika je da se njeguje jedinstvo Belgije u njezinoj multikulturalnoj raznolikosti. To je ujedno i trenutak koji slavi prijateljstvo, jača postojeća i stvara nova. Proslava je bila izložba živahne kreativnosti belgijske kulture, ali i prava gozba. Bilo je klasičnih belgijskih delicija, uključujući ukusne krumpiriće, čokoladu i izvrsna piva, te posebne belgijske gošće - Štrumfette (ili Schtroumpfette).
Belgija je dugo bila raskrižje u Europi, mjesto susreta i integracije između sjevera i juga, atlantske obale i prostranog zaleđa, mjesto susreta vojski, trgovaca i umjetnika. Na relativno malom području Belgija je dom povijesnih gradova i bivših kneževina, poput Brugesa i Antwerpena, koje su služile kao središta trgovine i kulturne razmjene. Nažalost, zemlja je često bila i bojno polje u borbama za moć na kontinentu. Ovaj povijesni kontekst iznjedrio je snažnu tradiciju slobode i vladavine prava - ukorijenjenu u tradiciji srednjovjekovnih gradskih povelja.
U povodu Dana kralja razgovaram s Nj. Eksc. Williamom De Baetsom, veleposlanikom Kraljevine Belgije.
Izazovna vremena
Tijekom posljednjih nekoliko desetljeća Belgija je bila mjesto koje je okupljalo europske narode na ideji zajedništva, suradnje i politike mira i prosperiteta. Vidite li svoju zemlju kao graditelja mostova među europskim narodima?
- Apsolutno! Ova gotovo prirodna uloga graditelja mostova ima povijesna i geografska objašnjenja. Belgija se nalazi na mjestu susreta germanske i latinske Europe. Stoga je imala koristi od bogatog međusobnog oplođivanja ovih glavnih europskih kultura, istovremeno neprestano tražeći ravnotežu i kompromise između vizija koje se ne podudaraju uvijek zbog tih kulturnih razlika.
Prije neovisnosti, teritorij današnje Belgije stoljećima su okupirali ili njime upravljali strani vladari. Također je dugo bila bojno polje između jakih europskih sila, čak i nakon stjecanja neovisnosti, što je ostavilo traga u memoriji stanovništva. Međutim, od kraja Drugog svjetskog rata nastojimo biti posrednik u raspravama između naroda, gradeći na našim domaćim iskustvima okupljanja ljudi s različitim mišljenjima kako bismo pronašli kompromise prihvatljive svima.
Belgija doista njeguje kulturu kompromisa koja nam omogućuje traženje inventivnih rješenja i održavanje komunikacijskih kanala otvorenima čak i u teškim razdobljima. Nije bez razloga što držimo svjetski rekord za najduže razdoblje bez vlade, no uspjeli smo zadržati zajednički cilj i prebroditi izazovne krize.
Vjerujem da naši europski partneri prepoznaju našu sposobnost za kompromis te da je Belgija pridonijela izgradnji mostova od osnutka Europske unije, sljednice tadašnje Europske zajednice za ugljen i čelik 1951. godine. U ovim vrlo izazovnim vremenima nastavit ćemo igrati ovu ulogu među europskim narodima.
Da se malo dotaknemo i uvijek aktualne klimatske problematike. Od Pariškog sporazuma iz 2015. godine globalni napori za rješavanje klimatske krize nisu ispunili očekivanja. Svaka zemlja suočava se sa svojim vlastitim izazovima, sa složenim domaćim problemima. Prema vašem mišljenju, s kojim se izazovima Europa trenutno suočava u poboljšanju upravljanja klimom? Je li još uvijek moguće da Europa prevlada te probleme?
- Vrijeme za ovu raspravu ne može biti bolje, budući da se COP30 trenutno održava u Belému u Brazilu. Globalno, napori za rješavanje klimatske krize doista su usporeni. Također i u Europskoj uniji, koja se suočava s višestrukim izazovima koji otežavaju klimatske napore. Rat u Ukrajini prisilio je Europu da smanji ovisnost o ruskim fosilnim gorivima i da prioritet kratkoročnoj energetskoj sigurnosti, što ima svoju cijenu i može biti u sukobu s dugoročnim ciljevima klimatske neutralnosti. Tradicionalna europska industrijska baza pod pritiskom je globalne konkurencije, a prebrza zelena tranzicija riskira ubrzanje deindustrijalizacije u svijetu u kojem konkurenti ne ulažu nužno iste napore. Tranzicija također mora biti pravedna prema građanima, koji u konačnici snose troškove. I, naravno, donošenje odluka među 27 država članica nije uvijek jednostavno.
Ipak, Europa ne stoji loše. Pridonosi s oko 7 % globalnih emisija ugljika, usporedivo s Indijom, ali mnogo manje od SAD-a (14 %) i Kine (30 %). Nadalje, EU je na putu da ostvari svoj cilj do 2030., a to je smanjenje netoemisija stakleničkih plinova za najmanje 55 % u usporedbi s razinama iz 1990. Tek nedavno europski čelnici dogovorili su ambiciozne nove ciljeve: smanjenje emisija za 90 % do 2040. i ugljičnu neutralnost do 2050. S tim ambicijama Europa i dalje predvodi globalnu tranziciju.
Sigurnost Europe/Europske unije također je ključno pitanje s obzirom na niz ugroza kojih je sve više uključujući i kibernetički aspekt. Kako povećati otpornost kibernetičke sigurnosti te kako ublažiti rizike?
- Ovo je složeno pitanje, ali u pravu ste: Europu testiraju sve sofisticiraniji kibernetički napadi koji su dio širih hibridnih prijetnji. Samo koordiniran i sveobuhvatan pristup može osigurati učinkovitu obranu, uključujući alate obrane, policije, diplomacije, tvrtki i tehnologije. Protiv kibernetičkih kriminalaca koji djeluju na međunarodnoj razini i neograničeni granicama, obrana zahtijeva zajednički europski pristup i, gdje je to moguće, globalnu suradnju. EU na tome radi već nekoliko godina i ima snažan zakonodavni skup alata za borbu protiv kibernetičkog kriminala i jačanje kibernetičke sigurnosti u svim svojim državama članicama.
Direktiva o napadima na informacijske sustave jača suradnju između nacionalnih i Europolovog Europskog centra za kibernetički kriminal. Direktiva o sigurnosti mreža i informacija 2 zahtijeva od svih zemalja da usvoje nacionalnu kibernetičku strategiju i postavlja strože sigurnosne zahtjeve unutar jedinstvenog pravnog okvira diljem EU.
Zakon o kibernetičkoj solidarnosti i Zakon o kibernetičkoj otpornosti jačaju spremnost, otkrivanje i odgovor na velike kibernetičke incidente te zahtijevaju od proizvođača da osiguraju kibernetičku sigurnost za svoje proizvode. Paralelno s tim, Zakon EU o kibernetičkoj sigurnosti uveo je europski okvir za certifikaciju, sa shemama kao što su Zajednički kriteriji EU za ICT proizvode i nadolazeća shema za upravljane sigurnosne usluge, pružajući jasne i usklađene kriterije koji pomažu u prevođenju tih zakonodavnih ciljeva u praktične i provjerljive sigurnosne standarde.
Postoje dodatni propisi i alati za određene sektore, poput financija, a financiranje podržava centre za kompetencije u kibernetičkoj sigurnosti. U biti, EU radi na svom digitalnom suverenitetu jačanjem svoje kibernetičke otpornosti kombinacijom tehnoloških inovacija, pouzdane certifikacije, operativnih kapaciteta i sveobuhvatnog zakonodavstva.
Europske sankcije
Američki predsjednik Donald Trump nedavno je nametnuo prvi značajan paket sankcija Rusiji, usmjeren na dva vodeća naftna diva, Lukoil i Rosneft. Ovi potezi dolaze u vrijeme kada su mirovni napori za okončanje rata zastali, unatoč diplomatskim aktivnostima. Kakav je vaš stav o tome?
- Kao što svi možemo vidjeti svakodnevno, situacija je nestabilna: prošli tjedan belgijski zračni prostor morao je biti nekoliko puta zatvoren zbog dronova koji su letjeli iznad vojnih i civilnih zračnih luka. Letovi su otkazani, a zračni promet paraliziran, uz znatne ekonomske troškove. To pokazuje da je korištenje hibridnih prijetnji u porastu i da naši neprijatelji neće oklijevati destabilizirati naša društva bez korištenja skupih vojnih sredstava.
U tom kontekstu sukob u Ukrajini, nakon nezakonite invazije Rusije u punom opsegu, zahtijeva pristup temeljen na jedinstvu EU-a i nepokolebljivoj podršci Ukrajini. Najnoviji paket sankcija EU šalje dodatni signal Rusiji i onima koji joj pomažu u zaobilaženju sankcija.
Nedavne američke sankcije pokazuju spremnost SAD-a da također poveća pritisak na Rusiju da pregovara o trenutnom prekidu vatre. To je vrlo važan korak prema rješavanju ovog strašnog sukoba i možemo ga samo pozdraviti jer trajni mir na europskom kontinentu također ovisi o tome.
Da se vratimo ipak ljepšim temama. Bruxelles je glavni grad Europske unije, a belgijski proizvodi poput čokolade Neuhaus i piva Hoegaarden popularni su diljem svijeta. Također ste vodeća zemlja u visokoj tehnologiji, inovacijama, visokom obrazovanju i istraživanju, farmaceutskoj i kemijskoj proizvodnji, energiji vjetra i vodika te kreativnim industrijama, od filma do mode. U kojim će se područjima Belgija nastaviti razvijati?
- Kao što spominjete, Belgija je vrlo inovativna zemlja: na Globalnom indeksu inovacija, koji je 2025. objavila Svjetska organizacija za intelektualno vlasništvo, Belgija je zauzela 21. mjesto. Nije to ništa novo. Belgija ima stoljetnu tradiciju inovacija i kreativnosti, u znanosti, umjetnosti, pa čak i politici. To se zatim prevodi u globalne vodeće pozicije u industrijskim sektorima poput farmacije, nanotehnologija, kemikalija i obnovljivih izvora energije. Ovi sektori su vitalni za naše gospodarstvo, a stoga i za naš prosperitet.
Čak i u našoj tradicionalnijoj prehrambenoj industriji postoji mnogo inovacija, u širem smislu, uključujući i naše tradicionalne belgijske delicije, poput onih koje ste spomenuli, održivost i zdravstvenu svijest. Razmislimo samo o poboljšanju energetski učinkovitog kuhanja i širenju asortimana piva s niskim udjelom alkohola i bezalkoholnih piva. Ili u industriji čokolade, praćenju etičkog nabavljanja održivijeg kakaa i proizvodnja čokolada sa smanjenim udjelom šećera.
Moja zemlja ima izvrstan obrazovni sustav i izvanredna sveučilišta dostupna svima, što osigurava dostupnost talenata. Nadalje, s ulaganjima od 3,32 % BDP-a Belgija je lider u potrošnji za istraživanje i razvoj. Tvrtke su pridonijele s gotovo 74 % ove potrošnje na istraživanje i razvoj, pokazujući snažno vodstvo privatnog sektora u inovacijama, što objašnjava našu snagu u toliko područja. Stoga bi bilo teško identificirati ograničen broj područja na koja će se Belgija usredotočiti, ali...
Odnosi s hrvatskom
Gledajući unaprijed, kako vidite razvoj belgijsko-hrvatskih odnosa i koji su izazovi i prilike za tvrtke u obje zemlje? Kolika je vrijednost trgovine između naših zemalja i možemo li očekivati napredak u međusobnoj trgovini?
- Trgovina između naših zemalja stalno se razvija. Od početka 2025. (podaci su do srpnja), uvoz iz Belgije u Hrvatsku porastao je za 6 % u usporedbi s 2024. godinom, na 427 milijuna eura; u međuvremenu je izvoz iz Hrvatske u Belgiju neznatno smanjen na 139 milijuna eura.
Međutim, postoje mnoga potencijalna partnerstva u području prometa i infrastrukture, novih tehnologija, ali i u obrambenoj industriji, gdje sinergije još nisu potpuno iskorištene. Oba gospodarstva su tranzitna čvorišta s jakim potencijalom za ulaganja u nove tehnologije, što će potaknuti dvostruku tranziciju. Kao male zemlje, investitori u naša gospodarstva suočavaju se s istim izazovima glede veličine naših tržišta i opsega potencijalnih ulaganja. Partnerstvo preko EU-a, posebno uklanjanjem preostalih trgovinskih barijera na jedinstvenom tržištu, koristilo bi objema našim zemljama.
Osim trgovine neosporno je da su naše zemlje razvile uspješne odnose na političkoj razini i u kulturi. Naše se vlade slažu po mnogim pitanjima na europskoj i međunarodnoj sceni. I drago mi je vidjeti belgijske filmove i umjetnike kako dolaze u Hrvatsku, iako znam da postoji mnogo više razmjena za koje nisam svjestan. Proslava Dana kralja u Zagrebu pruža nam priliku da istaknemo snagu naših bilateralnih odnosa i da njegujemo naše prijateljstvo.
