Sedmi put zaredom festival Music - Mission - Vision i ove će godine okupiti glazbenike, skladatelje i publiku otvorenu suvremenoj glazbi. Od 13. do 22. studenoga u Zagrebu u prostoru Centra kulture na Peščenici očekuje nas šest koncerata, uz čak 15 praizvedbi, brojni domaći i inozemni gosti te raznolik program koji povezuje suvremenost s tradicijom, eksperiment s virtuozitetom. Ovogodišnji program, čiju umjetničku selekciju potpisuje osnivačica festivala Gaia Vukelić, dosljedno slijedi principe stvaranja interakcije između publike i glazbenika, s posebnim naglaskom na radove mlađe generacije.

SVJETSKI UGLED

Što je zapravo Festival Music - Mission - Vision (MMV) i po čemu se izdvaja, po čemu se razlikuje od drugih glazbenih festivala kakvih je i u Hrvatskoj puno tijekom godine? S tim u vezi, kako je i zašto sve krenulo prije sedam godina, kakva su dosadašnja iskustva...? Na ova i neka druga pitanja za Magazin Glasa Slavonije ekskluzivno odgovara Gaia Vukelić.

- Festival Music - Mission - Vision međunarodna je manifestacija posvećena promicanju suvremene glazbe, koja nastoji približiti novu glazbu široj publici na suvremen i privlačan način. Ono što nas izdvaja od drugih festivala jest fokus na aktivno uključivanje mladih izvođača i skladatelja te interdisciplinarni pristup koji spaja eksperiment i tradiciju, čime stvaramo prostor za novu publiku izvan uskog stručnog kruga.

Festival sam utemeljila 2019. godine u suradnji s kolegama glazbenicima, pri čemu posebno želim istaknuti doprinos pijanistice Mije Elezović, kao i podršku brojnih izvođača koji su sudjelovali iz čistog entuzijazma i predanosti promociji suvremene, osobito hrvatske glazbe, i to bez ikakve financijske naknade. Prvo izdanje festivala imalo je karakter pilot-projekta, osmišljenog kako bi se ispitali potencijali i mogućnosti njegova daljnjeg razvoja. Iako je održano bez institucionalne potpore, pokazalo se vrlo uspješnim, što je dalo snažan poticaj za nastavak. Već sljedeće godine festival je dobio institucionalnu podršku te je, unatoč izazovima pandemije, zahvaljujući međunarodnim suradnjama uspio očuvati kontinuitet i dodatno se razvijati.

Od 2022. festival se vratio u punom opsegu i nastavlja rasti. Ugostili smo brojne domaće i inozemne ansamble i soliste, poput Papandopulo kvarteta, ansambla Synchronos, Kalamos kvinteta, Serious Ensemblea Zagreb, Kamus kvarteta iz Finske, njemačkog ansambla Else, pijanista Rolfa Hinda i violončelista Matthewa Barleya iz Velike Britanije, ukrajinsko-njemačke saksofonistice Asye Fateyeve, dobitnice nagrade ECHO Klassik u kategoriji najboljeg novog izvođača i drugih. Danas je MMV prepoznat kao jedno od važnijih kulturnih događanja u Zagrebu i regiji, što potvrđuje i kontinuirani interes glazbenika koji se rado vraćaju te brojni upiti za buduće suradnje.

S obzirom na to da se radi o festivalu suvremene glazbe, dakle događaju izvan uobičajenih mainstream spektakla vezanih uz masovnu popularnu glazbu, kako domaća publika percipira takvu formu i takav glazbeni sadržaj kakav pruža MMV Festival? Drugim riječima, koliko je zanimanje za takvu vrstu glazbe u Hrvatskoj?

- Ovo je pitanje prilično složeno i višeslojno. Ovom prilikom ne bih ulazila u detaljniju raspravu o tome u kojoj mjeri glazbena edukacija unutar obrazovnog sustava - ne samo u Hrvatskoj - utječe na percepciju suvremene glazbe, već ću pokušati odgovoriti iz perspektive organizatorice.

Kao organizatorica festivala Music - Mission - Vision i viša stručna suradnica u Centru kulture na Peščenici, a zahvaljujući i dvadesetogodišnjem iskustvu u organizaciji kulturno-umjetničkih događanja različitog opsega, imala sam priliku paralelno razvijati brojne glazbene projekte, što mi je omogućilo dobar uvid u percepciju publike prema različitim glazbenim žanrovima.

Često se pogrešno misli da suvremena glazba privlači tek uzak krug slušatelja i da se nalazi “na rubu” interesa publike, što nažalost može negativno utjecati na njezino financiranje i prisutnost u medijima, a time i na mogućnost da dopre do šire publike. Iskustvo festivala MMV pokazuje suprotno, iako izvan komercijalnog mainstreama, suvremena glazba uspješno pronalazi svoj put do slušatelja, ne samo kao alternativa nego i kao zahtjevno, poticajno i iznimno bogato umjetničko iskustvo. Ona potiče aktivno slušanje, razmišljanje i stvaranje novih značenja, a ne samo pasivno konzumiranje.

Iako je organizacija ovakvog festivala zahtjevna, osobito u vremenu kada prevladavaju površni i brzo potrošni sadržaji, ohrabruju nas iznimno pozitivne reakcije publike - osobito onih koji možda prvi put dolaze na ovakav tip koncerta - često iznenađene kvalitetom i dubinom programa. Upravo nas takvi dojmovi motiviraju da nastavimo dalje. Zanimljivo je i da suvremena glazba, zbog svoje otvorenosti i inovativnosti, često lakše dopire do djece i mladih nego tradicionalna klasična glazba, jer ih potiče na razmišljanje i kreativnost. Svaki novi član publike za nas je važan, a ta postojana zainteresiranost jamči dugoročnu održivost i razvoj festivala.

S prethodnim pitanjem u svezi: Što se pod pojmom “suvremena glazba” inače podrazumijeva? Je li suvremena glazba umjetnička glazba, pojednostavljeno kazano? Postoji li kakva relevantna definicija toga pojma?

- Teško je precizno definirati pojam “suvremena glazba”, kao što je uopće teško odrediti što je “glazba”. Upravo zbog toga ne bih se upuštala u konkretne definicije, ali vrijedi spomenuti možda najširu moguću - onu Johna Cagea, koji kaže da je glazba sve ono što umjetnik ili skladatelj nazove umjetničkim djelom.

U najširem smislu, pod pojmom suvremena glazba podrazumijeva se sve što nastaje u današnjem vremenu, neovisno o žanru. To uključuje ne samo umjetničku nego i popularnu, tradicijsku, filmsku, pa i tzv. world music. Dakle, “suvremeno” je ponajprije vremenski kriterij - pridjev koji opisuje vrijeme nastanka, a ne vrstu glazbe. U tom smislu npr. Beethoveni kvarteti su isto bili suvremena glazba svojeg doba.

Suvremena glazba, koja čini temelj programa festivala Music - Mission - Vision, ponajprije je umjetnička glazba nastala od sredine 20. stoljeća do danas. Obuhvaća različite stilove, od avangardne i eksperimentalne do elektroakustične i minimalističke glazbe. Kao programska voditeljica nastojim održati ravnotežu između tradicionalnih oblika suvremene glazbe i inovativnih pravaca kojima se sve više okreću mlađe generacije, a kojima u programu festivala nastojim dati što više prostora. Na taj način želim izbjeći preusku specijalizaciju i omogućiti raznovrstan, pristupačan i poticajan program - u skladu s misijom Centra kulture na Peščenici (KNAP), gdje je festival osnovan i gdje se i danas održava.

KLJUČNA JE EDUKACIJA

Kakvo je stanje sa suvremenom glazbom u svijetu danas, a kakvo u Hrvatskoj? Tko zapravo sluša, koja i kakva publika suvremenu glazbu danas u svijetu prenapučenom trivijalnim vrijednostima i površnim senzacijama društva spektakla u kakvom se konzumira sve i svašta?

- Publika suvremene glazbe, i u svijetu i u Hrvatskoj, čini specifičnu skupinu angažiranih i znatiželjnih slušatelja. Najčešće su to mladi ljudi - studenti ili profesionalci povezani s umjetnošću - ali i oni koji traže iskustva izvan mainstreama i masovne kulture. U vremenu obilježenom površnošću i senzacionalizmom, suvremena glazba pruža prostor za promišljanje, eksperiment i dublji umjetnički doživljaj.

U Hrvatskoj, iako scena nije brojna, postoji snažna zajednica profesionalaca i entuzijasta koji aktivno promoviraju ovaj žanr. Festivali poput Music - Mission - Vision postaju važne platforme za razvoj te zajednice i širenje interesa za suvremenu glazbu te upoznavanje šire publike s istom. Suvremena glazba i suvremena umjetnost općenito bliske su pojedincu i današnjem dobu, što ih čini privlačnima raznim tipovima publike. Nažalost, ponekad postoji predrasuda da je riječ o nečemu “nerazumljivom” i namijenjenom isključivo užoj publici. No postoji značajan prostor za proširenje publike, pri čemu ključnu ulogu igra edukacija i sustavno oblikovanje novih generacija slušatelja.

Iskustva iz svijeta pokazuju da ulaganja u suvremenu umjetničku glazbu rastu s razinom društvenog i gospodarskog razvoja. Mnoge zemlje kontinuirano potiču odgoj mlade publike kroz koncerte, radionice i edukativne programe, čime suvremena glazba postaje pristupačnija mladim slušateljima izvan okvira formalnog obrazovanja. To je važno jer obrazovni sustav još donedavno (a ponegdje i danas) često nije pratio suvremene trendove, već je glazbu prikazivao kroz okvire prve polovine 20. stoljeća. U Hrvatskoj postoje izvrsni primjeri edukativnih inicijativa, a Muzički biennale Zagreb aktivno doprinosi razvoju publike, primjerice postavljanjem opera za djecu i bebe.

Razvoju nove publike pridonosi i sve češća uporaba novih medija - elektronike, videa i digitalnih tehnologija - zahvaljujući čemu suvremena glazba postaje dostupnija, osobito mlađim generacijama. Time se postupno razbija predrasuda da je suvremena glazba pretjerano intelektualizirana, a pojava djela koja su bliža svakodnevnom slušatelju i otvorena različitim estetičkim pristupima dodatno potiče taj proces.

Osim umjetničke, suvremena glazba ima i značajnu društvenu i terapijsku vrijednost - njezin potencijal da potiče dublje emocionalno i kognitivno iskustvo otvara široke mogućnosti, primjerice u muzikoterapiji. Upravo zato važno je ulagati u njezinu promociju, razvoj i dostupnost, kako bi se iskoristile sve njezine prednosti - ne samo na umjetničkom nego i na društvenom planu.

Kada je riječ o razvoju publike, osobito mlađe, neizostavna je tema financijske potpore. Institucije poput Gradskog ureda za kulturu i civilno društvo Grada Zagreba, Ministarstva kulture i medija te Hrvatskog društva skladatelja već pružaju važnu podršku, a bilo bi poticajno kada bi se razvoj projekata mogao pratiti odgovarajućim rastom potpora. To je, međutim, tema koja zaslužuje zasebnu, detaljniju raspravu.

PETNAEST PRAIZVEDBI

Na kraju nešto i o ovogodišnjem festivalu, koji se otvara 13. studenoga. Vi ste izbornica, da se tako izrazim, kojim ste se principima vodili u odabiru autora i izvođača koji će nastupati u Zagrebu? U infomaterijalima navodi se da je festival otvoren mladim skladateljima... Vaš završni komentar?

- Kao izbornica festivala vodila sam se principom predstavljanja suvremene glazbe u njezinoj raznolikosti i aktualnosti. Posebno sam željela pružiti priliku mladim skladateljima i izvođačima koji donose svježe i inovativne pristupe, ali i uspostaviti ravnotežu s etabliranim umjetnicima. Važno mi je bilo da program bude međunarodno relevantan, a istovremeno zadrži snažan lokalni pečat kroz promociju domaćih autora. Također sam imala na umu publiku i prostor, nastojeći ponuditi sadržaj koji je izazovan, ali pristupačan, potičući dijalog i produbljivanje glazbenog iskustva.

Drago mi je što ste istaknuli mlade skladatelje, odnosno mlade umjetnike općenito, jer smatram da upravo oni čine srce i temelj festivala Music - Mission - Vision. Helena Skljarov, muzikologinja i skladateljica s kojom surađujem već dugi niz godina, osnovala je (2023.) pri MMV-u ansambl nove glazbe Serious Ensemble Zagreb. Ansambl je svoje prve nastupe ostvario na petom izdanju festivala, a od tada djeluje kao njegov rezidencijalni sastav. Svake godine njihov koncert donosi gotovo isključivo premijerne izvedbe djela najistaknutijih hrvatskih skladatelja mlađe generacije, a publiku redovito oduševljavaju svježim idejama i inovativnim pristupima u prenošenju umjetničke misli kroz zvuk i scenski doživljaj. Ove će godine njihov koncert biti dio programa manifestacije Noć kazališta.

Festival će 13. studenoga otvoriti izvrsni gudački kvartet iz New Yorka - Calidore String Quartet - čije su interpretacije hvalili The New York Times, Los Angeles Times i časopis Gramophone. Brojni suvremeni skladatelji, među njima i Caroline Shaw, posvetili su im svoja djela. Slijedi nastup spomenutog ansambla Serious Ensemble Zagreb, 15. studenoga, koji će ove godine ugostiti uglednog nizozemskog virtuoza na tereminu, Thorwalda Jørgensena. Dana 19. studenoga na pozornicu festivala dolazi londonski trio Balthasar, sastavljen od iskusnih britanskih glazbenika koji su već osvojili priznanja publike i kritike diljem Europe. Na festivalu će izvesti svjetsku praizvedbu djela mladog skladatelja Petera Longwortha - Dufy Sketches. Percussion Club, međunarodno nagrađivani sastav udaraljkaša, nastupit će 21. studenoga, dok će posljednji dan festivala, 22. studenoga, donijeti čak dva koncerta - recital pijanista Viktora Čižića te koncert jednog od najcjenjenijih i najnagrađivanijih hrvatskih komornih sastava, Papandopulo kvarteta.

Posebno bih željela istaknuti da ovogodišnje izdanje festivala donosi čak petnaest praizvedbi, među kojima su i djela stranih skladatelja, što dodatno potvrđuje otvorenost i međunarodni karakter festivala.