O krizi političkog centra i polarizaciji u hrvatskom društvu, o tome kako joj mediji i političari pridonose, ali i o umjerenosti većine građana, podjelama spram Bleibrurga i NDH, ponekad i oko Domovinskog rata, zapostavljenosti ekonomskih i socijalnih tema u korist ideoloških i identitetskih pitanja, slučaju Thompson kao poprištu polarizacije, primjerima globalne polarizacije te je li moguće zadržati dijalog, razgovaralo se u ovotjednoj "Špici s Macanom".

Voditelj Krešimir Macan ugostio je povjesničara, diplomata i političara Miru Kovača te filozofa i političkog analitičara Žarka Puhovskog. Emisija je snimana prije no što se dogodio izgred u Splitu, kada je skupina od 50-ak ljudi odjevenih u crno spriječila održavanje Dana srpske kulture. Macan je uvodno ocijenio kako se baza političkog centra fragmentirala te birači radije potporu daju radikalno lijevim ili desnim strankama. Je li to razlog Plenkovićeva skretanja udesno, kakva je situacija u drugim europskim zemljama, a kakva u SAD-u te je li moguće zadržati dijalog među polariziranim stranama ili nam budućnost donosi samo dublje podjele, upitao je svoje goste.

Puhovski je naglasio kako polarizacija znači raspad cjeline na dva pola, pri čemu postoji svijest o pripadnosti cjelini i kohezija unutar svakog pola. Polarizacija se u politici često svodi na ljevica - desnica, ali važnija je podjela na liberalno - neliberalno, odnosno na metodu, a ne svjetonazor, naglasio je. Prema njegovim riječima, Hrvatska još uvijek živi u ostatcima socijalističkog sustava, s prevelikom ulogom države i nedovoljno razvijenim socijalnim aspektom.

MANJE MUŠKARACA

Miro Kovač rekao je da je polarizacija inherentna svakom demokratskom društvu, ali i kako je u Hrvatskoj manje izražena nego u svijetu. "Ako smo malo iskreni prema sebi i gledamo društvene procese u Hrvatskoj i drugdje, vrlo često to desno - lijevo odvraća pozornost od onoga što je bitno, a to su, smatra, ekonomske strukture i da se vuku potezi koji će dugortočno osigurati stabilnost, a ne ideološke podjele", kazao je Kovač, te dodao:

- Političke stranke bore se za vlast i da bi se mogle za to izboriti, potrebna je polarizacija i nekakvi argumenti koji se mogu iskoristiti protiv druge strane, i onda se to svodi na desno - lijevo. Prije desetak godina je u intervjuu za austrijski die Presse, kaže, rekao kako je nama u Hrvatskoj potrebna javna psihoterapeutska sesija, koja će duže trajati i koja je, naravno, uređena. Gdje ćemo svi razgovarati što nas muči u hrvatskoj povijesti. Svatko tu ima svoju priču, ali jednu stvar znamo - to je aksiom, dogma - da hrvatsku povijest ne možemo promijeniti. Oko nekih tema koje su i u prošlosti bile kontroverzne mi moramo dopustiti organiziranu raspravu i voditi se podatcima koja ćemo naći u arhivima. A ne da se šarlatanski prema nekim stvarima odnosimo. Konkretno, zašto vezano uz groznu priču o Jasenovcu ne bi jedan hrvatski povijesni ili drugi institut napravio s nekim njemačkim ili izraelskim, tko je već za to zainteresiran, međunarodnu studiju, pa neka se ljudi koj su za to kvalificirani time bave.

Sa sveučilištima, o kojima se također povela riječ, stvar je jednostavna, rekao je Puhovski, koji smatra da sveučilišta treba ukinuti u - stanoviti univerzitet:

- Sveučilište je bilo nešto što se zvalo pučko sveučilište, gdje se svašta uči, ali nema zajedničku misao. Univerzitet je institucija koja ima jedinstvenu ideju koja održava metodu kojom se bavi - znanošću, i onda poučavanjem. I to kod nas ne postoji. Pojavilo se to sveučilište koje se proširilo i samo frizeri još nemaju fakultet. To je strašna nepravda, treba hitno uvesti fakultet za frizere i frizerke. Svi drugi imaju fakultet. A događa se da pada broj muškaraca na svim studijima, što znači da su - nevažni. To nije feministička teza, to je jednostavno. Čim raste udio žena, taj dio aktivnosti je drugorazredan. I to se pokazalo čak i na medicini, a mislim i da su na elektrotehnici oko 45 %. Događa se širenje bez održane ideje što s tim dalje. Kod nas se priča da će umjetna inteligencija zamijeniti radna mjesta, što je "ludizam", da tako kažem. To je trećerazredni problem, jer enormno raste potrošnja električne energije s umjetnom inteligencijom - istaknuo je Puhovski.

ČEMU DOKTORAT?

Kovač smatra i kako je danas potrebno voditi računa o potrebama tržišta rada, a ne inzistirati da svi moraju imati akademske titule. Dodaje i kako se premalo u Hrvatskoj govori koja su to zanimanja nama zapravo potrebna. Treba li nam medicinskih sestara i braće, tokara i bravara ili čega već ne...

- U Hrvatskoj imate tendenciju da baš svi naknadno moraju imati doktorat ili magisterij. Čekaj, ako si se 20 godina afirmirao u nečemu i od toga dobro živiš, što će ti doktorat ili magisterij? Mladi su u drugom filmu i to treba razumjeti. No treba voditi računa da smo posve zapostavili povijest ekonomske misli i ekonomskih kretanja u Hrvatskoj - kazao je Kovač. Ocijenio je i kako mladi ljudi često ne razumiju važnost nekih povijesnih tema, fokusirajući se na druge teme, poput LGBT prava.

Prema Macanovim riječima, mediji pridonose polarizaciji, ali gube utjecaj zbog društvenih mreža, a primjer rasprave o Thompsonu pokazuje kako i popularna kultura može postati poprište polarizacije. Prema njemu, postoji određeni konsenzus oko granica prihvatljivog, što većina građana zna prepoznati, ali i dalje postoje podjele.

- Ja navijam za jako ujedinjenje desnice jer jako ujedinjenje desnice toliko bi oslabilo HDZ da bi vjerojatno natjeralo HDZ i SDP da idu na veliku koaliciju. A ja mislim da oni nikada nisu bili sličniji nego danas, ali danas se mrze - što je malo nezgodno. Ali ideologijski, svjetonazorski i faktično nisu nikada bili sličniji nego sada. Mislim da ja to mogu reći jer sam dugo tu, izvana sam, a opet ih sve znam - rekao je Puhovski.

VEĆ OPREDIJELJENI

Puhovski smatra i kako su ljudi koji gledaju emisiju poput ove već opredijeljeni, pa možeš pričati štogod hoćeš i ne treba ništa cenzurirati:

- To neće gledati gotovo nitko tko već nije opredijeljen. Ako i nisu, onda su u manjini. Jedostavan dokaz - HDZ katastrofalno stoji u medijima, s jednim ili dva manja izuzetka. I ništa mu ne smeta. SDP također gotovo katastrofalno stoji u medijima i ništa mu ne smeta. Njihovi rejtinzi stoje "kano klisurune", po staroj jugoslavenskoj himni, štogod tko rekao, jednostavno je tako. Skandal za skandalom u HDZ-u – ništa, SDP "rasturi" svoje najjače organizacije, dovede se u situaciju da prije nekoliko dana dovede na HTV, na taj okrugli stol o temi ključnoj za njih, ženu koja je bila gradonačelnica grada za koji je toga dana objavljeno da je imao najviše korupcijskih afera u izvješću državne revizije. I njihov postotak se neće promijeniti, unaprijed se kladim. Dakle, posve im je svejedno što mediji govore, mediji im ništa ne mogu, a istovremeno svi se histerično boje medija - to je jedino čega se boje. A mediji im više ništa ne mogu. To je potpuno nevjerojatno - rekao je Puhovski.

Kovač je ocijenio kako mediji ipak dijelom utječu na dio onih koji to gleda. "I ova emisija će djelovati na ljude na određeni način, pa će reći ili da pričamo gluposti ili da ipak nešto ima smisla. Time ipak utječemo na javno mnijenje", kazao je.

Neprijeporno je stoga rečeno kako tenzije povremeno eskaliraju i polarizacija u hrvatskom društvu postoji, ali ona nije toliko izražena kao u nekim drugim zemljama, poput SAD-a. No mediji i politički akteri često tome pridonose, koristeći se populističkom i radikalnom retorikom, a većina građana pokazuje umjerenost i toleranciju. Pitanja poput Domovinskog rata, Bleiburga i NDH izazivaju ponekad oštre podjele, no ključna je poruka kako, unatoč postojećoj polarizaciji, postoji prostor za konstruktivan dijalog i pronalaženje zajedničkih rješenja, uz uvjet da se nadilaze ideološke podjele i fokusira na stvarne probleme građana. Pitanje Izraela/Palestine, primjerice, vide primjerom duboke polarizacije, gdje je teško naći zajednički jezik, ali dijalog i kompromis opet se čine jedinim rješenjem.

Ključno je promicati kulturu tolerancije, obrazovanja i argumentiranog razgovora, umjesto polarizacije i radikalizacije, potrebno je pronaći načine da se o kontroverznim temama iz prošlosti razgovara otvoreno i konstruktivno, uz uvažavanje različitih perspektiva i stavova, zaključeno je. n