Svakog 25. listopada Kazahstan obilježava Dan Republike kao najvažniji datum u svojoj modernoj povijesti. Datum je to koji simbolizira početak stjecanja suvereniteta i neovisnosti, ključni trenutak 1991. godine, kada je usvojena Deklaracija o državnom suverenitetu Kazahstana te su utvrđeni politički i pravni temelji kao neovisne države.

Ove godine, 20. listopada, Kazahstan i Hrvatska slave 33. obljetnicu uspostave diplomatskih odnosa. Tijekom tih godina održani su brojni međusobni susreti te postavljeni temelji za korisnu suradnju i partnerstavo u svim područjima. Ekonomski prosperitet i aktivna vanjska politika dali su Kazahstanu status regionalne sile. Na međunarodnoj razini Kazahstan se istaknuo kao posrednik u sukobima, predsjedatelj međunarodnih foruma i kongresa i partner s ključnim međunarodnim akterima.

DINAMIČAN RAZVOJ

Kako biste ocijenili svoj rad tijekom osam mjeseci u Hrvatskoj?

- Tijekom proteklih osam mjeseci moj rad kao veleposlanika Kazahstana u Hrvatskoj vođen je jasnom vizijom - jačanjem političkog dijaloga, proširenjem gospodarske suradnje i produbljivanjem međuljudskih veza između naših dviju zemalja. Tijekom tog razdoblja postigli smo važan napredak na nekoliko fronti. Politički smo intenzivirali bilateralne kontakte i proširili suradnju unutar međunarodnih organizacija, postavljajući čvrste temelje za redoviti i otvoreni dijalog između Astane i Zagreba. U svrhu jačanja međuparlamentarnih veza između Hrvatske i Kazahstana te proširenja političke, trgovinske i gospodarske suradnje, krajem veljače Astanu je posjetila delegacija članova Hrvatskog sabora.

GOV.KZ

Tijekom travanjskog posjeta ministra vanjskih i europskih poslova, g. Gordana Grlića Radmana, Astani, održani su sastanci na visokoj razini, uključujući sastanak s predsjednikom Republike Kazahstan, Kasymom-Jomartom Tokayevim. Ovaj posjet potvrdio je dinamičan razvoj bilateralnih odnosa i spremnost Hrvatske za jačanje gospodarske suradnje, posebno s obzirom na energetski potencijal Kazahstana.

U gospodarskom smislu, moj je prioritet predstaviti Kazahstan kao pouzdanog i atraktivnog partnera za hrvatska poduzeća - posebno u područjima energetike, digitalnih tehnologija, prometa, poljoprivrede i turizma. Surađivao sam s vodećim hrvatskim tvrtkama i inovacijskim klasterima, uključujući područja umjetne inteligencije, pametnih gradova i održivog razvoja, kako bismo istražili nove putove za ulaganja i zajedničke projekte. Nedavni poslovni forum Kazahstan-Hrvatska bio je živopisan odraz našeg zajedničkog cilja da oslobodimo potencijal suradnje i ojačamo poslovne veze u ključnim sektorima kao što su energetska sigurnost, farmaceutika, promet i logistika, financije, informacijska tehnologija, sigurnost hrane i poljoprivreda, obrambene tehnologije i turizam.

Krajem svibnja ministar gospodarstva Ante Šušnjar nazočio je Međunarodnom forumu Astana (AIF), međunarodnoj platformi na visokoj razini koja okuplja globalne političke i poslovne čelnike kako bi raspravljali o glavnim globalnim pitanjima: energetskoj sigurnosti, klimatskim promjenama, geopolitičkoj stabilnosti, inovacijama itd.

Ovi prvi mjeseci potvrdili su da u našim odnosima postoji veliki neiskorišteni potencijal. Moj cilj za nadolazeće razdoblje je prevesti taj potencijal u konkretna partnerstva i rezultate koji donose obostranu korist i Kazahstanu i Hrvatskoj.

Strateški razvoj infrastrukture, atraktivna strana ulaganja i inicijative za diverzifikaciju transformirali su Kazahstan iz agrarne zemlje u vodeću gospodarsku silu u srednjoazijskoj regiji. Kakva je dinamika naše bilateralne trgovine? Što biste željeli istaknuti?

- Do kraja 2023. godine, međusobni trgovinski promet između Kazahstana i Hrvatske dosegao je oko 432 milijuna američkih dolara. U 2024. godini taj se volumen smanjio na oko 282 milijuna američkih dolara. Istovremeno, želio bih istaknuti porast broja hrvatskih tvrtki koje posluju u Kazahstanu s 18 u 2023. na 32 u 2025. godini, što pokazuje rastući interes Hrvatske za suradnju s Kazahstanom. Pad ukupnog prometa u 2024. godini sugerira određenu volatilnost ili osjetljivost na vanjske uvjete (cijene roba, potražnja za energijom, moguće prometna/logistička ograničenja).

Izvoz energije dominantan je izvoz iz Kazahstana u Hrvatsku. Nedavni razvoj uključuje korištenje hrvatske infrastrukture (luka, naftovoda) za pretovar i tranzit kazahstanske nafte do drugih europskih odredišta. Korištenje luka poput Omišlja i naftovoda Adria, uz potencijalni rast prometnih koridora, važne su točke utjecaja. S obzirom na rastući interes EU-a za diverzificiranu opskrbu energijom, uloga Hrvatske kao ulazne/tranzitne zemlje i lučkog operatera daje joj važnost. Spremnost Kazahstana da koristi alternativne rute i izvoz izvan svojih tradicionalnih tržišta usklađena je s širim trendovima energetske sigurnosti u Europi. Možda bi bilo mudro promovirati sektore koji nisu robe, ulagati u robu s dodanom vrijednošću, poticati zajednička ulaganja i povećati trgovinu tehnologijom, poljoprivredom, zelenom energijom, digitalnom robom, itd. To bi smanjilo izloženost ciklusima roba i donijelo stabilniji, diverzificiraniji rast.

VEZE S HRVATSKOM

Tijekom proteklih nekoliko godina Kazahstan je prošao kroz niz progresivnih reformi osmišljenih za jačanje državnih institucija, ubrzanje gospodarskog rasta i diverzifikaciju vanjske politike. Planiraju li Kazahstan i Hrvatska produbiti svoje partnerstvo?

- Hrvatski ministar vanjskih poslova, Gordan Grlić-Radman, potvrdio je hrvatsku predanost “proširenju suradnje” s Kazahstanom. Kazahstanski čelnici također su naglasili međusobno povjerenje, konstruktivan dijalog i rast trgovine, ulaganja i političkih veza. Primjerice, predsjednik Tokajev pozdravio je povećani interes hrvatskih poduzeća za energetiku, infrastrukturu, farmaceutsku i prehrambenu industriju. Program suradnje između ministarstava vanjskih poslova Kazahstana i Hrvatske uspostavljen je za razdoblje 2025.-2027. Potpisan je Memorandum o suradnji između Instituta za diplomaciju, Akademije za javnu upravu Kazahstana i Hrvatske diplomatske akademije.

PEXELS

Međuvladina komisija za trgovinu i gospodarsku suradnju trebala bi se održati u Astani sljedeće godine. Poslovno vijeće osnovano je 2024. godine i već su organizirana njegova dva sastanka. Pripremaju se memorandumi o razumijevanju u raznim područjima kako bi se potaknula trgovina, ulaganja i suradnja. Prioritetni sektori su relativno široki i usmjereni na budućnost (energija, zeleno/digitalno gospodarstvo, inovacije, logistika), što je dobar znak za dugoročno strateško partnerstvo. Kazahstan Hrvatsku vidi kao ulaz u regiju EU/Balkan (za tranzit, izvoz, infrastrukturu), što Hrvatskoj daje prednost, dok Kazahstan nudi resurse i geostrateški položaj, što znači da obje imaju komplementarne interese.

Kako promovirate kazahstansku kulturu, gastronomiju i turizam?

- Kulturnu diplomaciju vidim kao jedan od najučinkovitijih načina za izgradnju razumijevanja i prijateljstva između naših naroda. Promoviramo kazahstanske proizvođače hrane i proizvode - organski med, meso, brašno i pića - europskim distributerima, podržavajući ideju “Okusi Kazahstana” kao brenda. Turizam je prirodna veza između naših naroda - obje poznate po gostoprimstvu i prirodnim ljepotama. Potičemo izravne turističke tokove u oba smjera - upoznajemo Hrvate s modernim gradovima i stepskim krajolicima Kazahstana, a istovremeno pozivamo više kazahstanskih posjetitelja da istraže hrvatsku jadransku obalu i kulturnu baštinu.

Kombinirajući kulturu, gastronomiju i turizam, predstavljamo ne samo sliku zemlje već i dušu nacije - otvorenu, modernu i ukorijenjenu u dubokim tradicijama. Svaki događaj, svaki zajednički obrok, svaki novi posjetitelj pomaže zbližiti Kazahstan i Hrvatsku - ne samo kao partnere već i kao prijatelje.

Što Hrvatsku čini privlačnom devetoj najvećoj zemlji na svijetu?

- Vaša zemlja jedna je od najstabilnijih demokracija jugoistočne Europe, s uređenim zakonodavstvom, standardima EU-a i snažnom predanošću vladavini prava. Za kazahstanske investitore to znači pravnu sigurnost i zaštitu ulaganja prema pravu EU-a. Kazahstan također nudi konkurentne poticaje za strane investitore, posebno u tehnologiji, obnovljivim izvorima energije i turističkoj infrastrukturi.

Naše zemlje imaju komplementarne ekonomske snage: Kazahstan je bogat prirodnim resursima, energijom i poljoprivrednim potencijalom. Hrvatska nudi napredno znanje u energetskoj infrastrukturi, pomorskoj logistici, farmaceutici, IT-u, preradi hrane i zelenim tehnologijama. To stvara prirodnu sinergiju - Hrvatska donosi iskustvo i tehnologiju, Kazahstan donosi opseg i resurse. Kazahstan je sve više zainteresiran za hrvatsku stručnost u upravljanju turizmom, obrazovanju u ugostiteljstvu i održivom razvoju obale. Jadranska obala, mjesta UNESCO-ve baštine i snažna kulturna privlačnost stvaraju prilike za zajedničku promociju turizma i ulaganja.

Obje zemlje cijene diplomaciju, multilateralizam i miroljubiv međunarodni angažman te su aktivne članice UN-a, OESS-a i drugih međunarodnih organizacija te surađuju na pitanjima kao što su energetska sigurnost, zaštita okoliša i održivi razvoj. Naša suradnja nije samo trgovina - već i povezivanje srednje Azije i jugoistočne Europe kroz zajedničke ciljeve: održivi rast, inovacije i prijateljstvo između naših naroda.

TRADICIJA GOSTOPRIMSTVA

Tijekom boravka u Astani gostoprimstvo i otvorenost lokalnog stanovništva pružili su mi dublje razumijevanje kulturnih vrijednosti, poput važnosti obiteljskih i rodbinskih veza, poštovanja prema starijima. Koliko je to važno u turističkom sektoru?

- Obiteljske vrijednosti i poštovanje starijih središnji su elementi kazahstanske kulture - i igraju važnu ulogu u oblikovanju pristupa zemlje turizmu, gostoprimstvu i iskustvu posjetitelja.

U srži kazahstanskog identiteta leži koncept “qonaqzhailyq” - svete tradicije gostoprimstva. Svaki gost tretira se kao dio obitelji, a taj se način razmišljanja prirodno proteže i na turistički sektor. Za kazahstanske domaćine doček putnika nije samo usluga - to je kulturna dužnost i gesta časti. Kroz ove tradicije Kazahstan posjetiteljima nudi više od same destinacije - nudi ljudsku vezu koja traje dugo nakon završetka putovanja.

Srednji koridor, službeno poznat kao Transkaspijska međunarodna prometna ruta (TITR), ima znatan potencijal za jačanje veza u bliskoj budućnosti. Kao trgovačka ruta koja povezuje Europu i Kinu preko Kazahstana, Kavkaza i Balkana, on sve više dobiva na važnosti unutar globalnog geopolitičkog krajolika. Postoji li potencijal za učinkovito širenje, s obzirom na to da imamo lučku i željezničku infrastrukturu?

- Modernizacija luke i željezničke infrastrukture Hrvatske daje joj stratešku ulogu europskih vrata za Srednji koridor. Geografski položaj zemlje - povezivanje Jadranskog mora sa srednjom i jugoistočnom Europom - čini je prirodnom krajnjom točkom za teret koji dolazi iz srednje Azije preko Kaspijskog i Crnog mora. Najveća i najdublja luka u Hrvatskoj, Rijeka, prolazi kroz veliku modernizaciju u okviru projekta Rijeka Gateway, koji podržavaju Svjetska banka i EU. Izgradnja novog kontejnerskog terminala (Zagrebački terminal za duboko more) i pristupne ceste D403 omogućit će Rijeci rukovanje većim brodovima i većim količinama tereta. Nakon što bude u cijelosti operativna, Rijeka može poslužiti kao ulazna točka na Jadranu za robu koja se prevozi Srednjim koridorom, povezujući srednju Aziju s EU-om.

Ohrabrujuće je vidjeti da su zemlje srednje Azije posljednjih godina počele surađivati ​​u rješavanju gorućih ekoloških i klimatskih izazova. U kojoj je mjeri Kazahstan zainteresiran za proširenje svog angažmana s drugim zemljama na Balkanu - na primjer, u područjima energetike ili obrazovanja?

- Kazahstan je vrlo zainteresiran za proširenje svog angažmana s Hrvatskom i širom balkanskom regijom - i u energetici i u obrazovanju, što vidimo kao dva strateška stupa naše dugoročne suradnje. U energetskom sektoru Kazahstan donosi desetljeća iskustva kao jedan od glavnih svjetskih proizvođača nafte, plina i urana, a istovremeno unapređuje ambiciozan prijelaz na obnovljive i niskougljične izvore energije, razvoj zelenog vodika, energetsku učinkovitost i digitalna rješenja. Vjerujemo da bi Hrvatska mogla poslužiti kao vrijedan partner i ulazna točka za kazahstanske energetske tvrtke koje žele proširiti svoje poslovanje u Europskoj uniji, dok kazahstanski resursi i stručnost mogu pridonijeti diverzifikaciji opskrbe energijom u Europi.

Istovremeno, obrazovanje i akademska razmjena čine još jednu ključnu dimenziju naše diplomacije u Hrvatskoj i na Balkanu. Želimo stvoriti nova partnerstva između kazahstanskih i hrvatskih sveučilišta - u inženjerstvu, informacijskoj i komunikacijskoj tehnologiji, energetskim studijama i upravljanju turizmom.

IZAZOVI BUDUĆNOSTI

Kakva je pozicija malih i srednjih država o okolnostima sadašnje napete geopolitičke situacije, odnosno konteksta novog međunarodnog poretka...?

- Trenutno geopolitičko okruženje - obilježeno globalnom fragmentacijom, tehnološkom transformacijom i redefinicijom tradicionalnih saveza - predstavlja i izazove i jedinstvene prilike za male i srednje države. U ovom nastajućem međunarodnom poretku moć više nije definirana isključivo vojnom snagom ili veličinom teritorija. Agilnost, povezanost i kredibilitet postaju jednako važni. Države koje mogu djelovati kao mostovi između regija, kultura i gospodarskih sustava - poput onih u Srednjoj Aziji ili na Balkanu - mogu pojačati svoj utjecaj pametnom diplomacijom, regionalnom integracijom i inovacijama.

U biti novi međunarodni poredak daje malim i srednjim državama priliku da djeluju kao poveznice, a ne kao konkurenti, da ostvaruju pametan utjecaj preko diplomacije i da definiraju svoj suverenitet ne izolacijom, već kvalitetom svojih partnerstava i vrijednošću koju dodaju globalnoj stabilnosti.