U Hrvatsku su stigle takozvane digitalne cijene, odnosno digitalne etikete, a riječ je o elektroničkim etiketama na kojima su ispisane cijene, a ne na papiru. Takav način označavanja cijena već godinama imaju Španjolska, Italija i Nizozemska, a posljednjih sedam dana i Hrvatska.

No nije sva novina u tome što su cijene ispisane digitalno, a ne otisnute na etiketi, nego u tome što takve cijene određuje umjetna inteligencija, i to na temelju ponude i potražnje, u koje potrošači nemaju nikakav uvid, niti bi ga trebali imati, čime se širom otvaraju vrata manipulaciji cijenama, upozoravaju udruge za zaštitu potrošača, jer ne postoji ni zakon ni mehanizam koji bi kontrolirao trgovce u tom znanstvenofantastičnom načinu određivanja cijena.

Iako su veliki trgovački lanci uporabu digitalnih cijena počeli tek nedavno, to je bilo sasvim dovoljno vremena da potrošačima počmu zadavati glavobolje, jer se takve cijene, koje određuje umjetna inteligencija, mijenjaju i nekoliko puta na dan. I ne samo što se mijenjaju nekoliko puta u danu nego se mogu promijeniti i u roku od nekoliko minuta, odnosno od trenutka kada ste proizvod uzeli s police dok ne dođete do blagajne, na što su građani već upozorili udruge za zaštitu potrošača. I dok se trgovci kunu da je sve transparentno, ostaje činjenica da ih nitko ne kontrolira.

Ovako moramo vjerovati trgovcima koji su nas pod krinkom inflacije dobro preveslali posljednjih godina, što dokazuju i podatci Državnog zavoda za statistiku, prema kojima su cijene hrane i pića počele galopirati brže od cijena usluga, i to usred turističke sezone. Dodatni je problem što će cijene nastaviti rasti i kad završi sezona i što Vladina odluka o zamrzavanju cijena za 70 proizvoda očito nije dala rezultata, a kamoli djelovala antiinflacijski.

A hoće li uvođenje digitalnih cijena smanjiti potrebe za radnicima u trgovini? Iako će tzv. elektroničke, ili digitalne, cijene rasteretiti zaposlene u trgovinama s jedne strane, s druge pak više neće biti potrebe za dijelom radnika. Naime, digitalnim cijenama, koje ovise o ponudi i potražnji, zbog čega se cijena može mijenjati i nekoliko puta u danu, upravlja umjetna inteligencija, pa možemo zaključiti da su zaposleni u trgovini prvi čije će poslove zamijeniti računalni algoritmi. Najave da će umjetna inteligencija istisnuti ljudski faktor iz pojedinih djelatnosti polako postaju naša stvarnost, a na udaru su se našli oni s gotovo najnižim primanjima u gospodarstvu. No, na njihovu sreću, potražnja za radnicima u trgovini je tolika da je ne može nadomjestiti ni umjetna inteligencija.