Posljednjih desetak godina svijet neprestano teži smanjivanju carina i dvostrukog oporezivanja roba kako bi se olakšao njihov protok i osigurao podjednak ekonomski razvoj. Taj idealistički pristup u međunarodnim ekonomskim odnosima naglo je poremećen ponovnim izborom Donalda Trumpa za predsjednika SAD-a.

Svijet je suočen s novim izazovom, svojevrsnim carinskim ratom. Kako bi ublažio nejednakosti u izvozu i uvozu roba, Trump se odlučio za nametanje visokih carina onim zemljama s kojima SAD ima negativnu trgovinsku bilancu. Ali ne samo njima. To je svojevrstan pritisak na zemlje koje ugrožavaju poziciju SAD-a kao najveće ekonomske sile, prije svega na Kinu i Indiju, ali i Europsku uniju. Nakon opetovanih prijetnji s nekim je zemljama postignut dogovor o visini carinske stope (koja nije niža od 15 %), a drugima je jednostrano nametnuta izrazito visoka carina (od 60 % i više, za strateške sirovine čak 100 %). Temeljna je Trumpova ideja vratiti proizvodnju u SAD i zadržati poziciju najmoćnije države svijeta.

Svojevrsna obrana od divljanja carinskih stopa postojeći su sigurnosni i ekonomski savezi. Među značajnijima je ASEAN (Association of Southeast Asian Nations), regionalna međunarodna organizacija koja obuhvaća deset zemalja jugoistočne Azije: Brunej, Kambodžu, Indoneziju, Laos, Maleziju, Mjanmar, Filipine, Singapur, Tajland i Vijetnam. Razlog udruživanja je promicanje gospodarskog rasta, društvenog napretka, kulturnog razvoja te regionalnog mira i stabilnosti. ASEAN je utemeljen 8. kolovoza 1967. u Bangkoku, potpisivanjem deklaracije pet zemalja utemeljiteljica. Glavni cilj je ubrzan gospodarski rast i društveni napredak, bez obzira na postojeće znatne razlike između članica (razlike u veličini populacije: od manje od pola milijuna - Brunei, do 283,5 milijuna - Indonezija; razlike u BDP-u per capita: od oko 1500 USD - Mjanmar i Kambodža do 60.000 - Singapur).

Veleposlanici i partneri ASEAN-a i Ina Stašević

Poticanje gospodarske suradnje država članica ASEAN-a podrazumijeva smanjivanje trgovinskih barijera i stvaranje integriranog regionalnog gospodarstva. S obzirom na populaciju od 678 milijuna stanovnika i više od deset trilijuna dolara BDP-a (što čini 6,5 % globalnog BDP-a), ASEAN je globalno značajno tržište. Zbog toga su sporazume o suradnji s ASEAN-om potpisale velike zemlje poput Kine, Indije, Australije, Japana, Južne Koreje i Novog Zelanda. Ipak, predviđa se da će najnovije carine nametnute od SAD-a utjecati na nekoliko izvozno ovisnih gospodarstava u regiji.

Dakako, udruženje je suočeno s nekim izazovima poput različitih društveno političkih sustava i rješavanja sporova između zemalja članica. Primjerice, oko situacije u Mjanmaru i različitih interesa u Južnom kineskom moru. Bez obzira na postojeće nesuglasice, ASEAN ima ključnu ulogu u gospodarstvu, sigurnosti i razvoju cijele regije.

OBLJETNICA ASEAN-a

Savez država jugoistočne Azije slavi 58 godina postojanja: Zajedništvo u interesima, ali i suradnja sa svijetom

U povodu obilježavanja 58. obljetnice osnutka ASEAN-a u rezidenciji veleposlanice Indonezije u Zagrebu, Nj. Eksc. Suwatrini Wirte, održan je prigodni program, kojem su nazočili veleposlanici Japana, Južne Koreje i Kine te otpravnik poslova veleposlanstva Malezije, uz druge diplomate.

U razgovoru za stolom veleposlanik Republike Koreje u RH, Nj. Eksc. Seung-Buhm Lee, naglasio je da je poštena i slobodna trgovina ključna za globalni gospodarski rast i u interesu svih. Južna Koreja postigla je izvanredan gospodarski razvoj u proteklih nekoliko desetljeća unutar tog poštenog i slobodnog međunarodnog trgovinskog poretka. Južna Koreja će aktivno sudjelovati u kolektivnim naporima za uspostavljanje i unapređenje međunarodnog poretka koji podržava to načelo.

Johan Ikram Bin Ahmad Rusli, Ina Stašević, Suwartini Wirta i njen suprug

Otpravnik poslova Malezije, Johan Ikram bin Ahmad Rusli, komentirao je sljedeće:

- Kao odgovor na uvođenje carina od Sjedinjenih Američkih Država od 1. travnja 2025., Malezija je usvojila proaktivnu i otpornu strategiju zaštite svog gospodarstva, s naglaskom na konstruktivnoj diplomaciji i strateškim ulaganjima uz zaštitu nacionalnih interesa. Pregovorima je Malezija uspješno snizila svoju carinsku stopu s početne prijetnje od 25 % na 19 %, s učinkom od 8. kolovoza 2025., uskladivši je s nekoliko zemalja ASEAN-a i osiguravši izuzeća za ključne sektore poput poluvodiča i farmaceutskih proizvoda, koji su ključni za rast Malezije vođen izvozom.

Kako bi se riješila bilateralna trgovinska neravnoteža i spriječile šire posljedice, Malezija se obvezala na više od 240 milijardi dolara u poslovima, uključujući 150 milijardi dolara u nabavi poluvodiča, podatkovnih centara i zrakoplova tijekom pet godina od strane multinacionalnih tvrtki; 70 milijardi dolara ulaganja u SAD tijekom desetljeća; godišnju kupnju ugljena od 42,6 milijuna dolara od strane Tenaga Nasional (malezijska nacionalna elektroprivredna tvrtka); 3,4 milijarde dolara ukapljenog prirodnog plina od strane Petronasa i narudžbu Boeingovih zrakoplova vrijednu 19 milijardi dolara od strane Malaysia Aviation Group kao dio obnove flote. Malezija je uzajamno pristala ukinuti carine na 98,4 % američkog uvoza i ublažiti necarinske barijere, potičući uzajamnu korist bez ugrožavanja suvereniteta.