Promatrajući kroz povijest kretanje broja stanovnika na različitim prostornim razinama vidljivo je da su ratovi, različite prirodne katastrofe, bolesti i migracije bili čimbenici koji su dovodili do njegova smanjenja. Oni su i danas čimbenici koji oblikuju broj stanovnika - kaže znanstvena savjetnica dr. sc. Sanja Klempić Bogadi, voditeljica Znanstvenog odjela za migracijska i demografska istraživanja sa Instituta za istraživanje migracija u Zagrebu, te dodaje:

- Međutim, njima se u velikom broju zemlja pridružio i smanjeni fertilitet. Dvije trećine stanovnika planete Zemlja živi u područjima gdje je totalna stopa fertiliteta ispod razine potrebne za zamjenu generacija (prosječno 2,1 dijete po ženi) što je čimbenik koji je potaknuo ponovnu zabrinutost vezanu za smanjenje broja stanovnika i mogući kolaps civilizacije. No na ukupno kretanje broja stanovnika u određenoj državi ne utječe samo fertilitet već mortalitet i migracije. Brojne su države koje već desetljećima bilježe TFR (totalna stopa fertiliteta) ispod 2,1 a imaju porast broja stanovnika zbog pozitivnog migracijskog salda, tj. imigracije.

Kakva je situacija u Europskoj uniji, prijeti li doista ozbiljan pad broja stanovnika...? Mediji u katastrofičnom tonu najavljuju "veliko izumiranje"...

- Ako se osvrnemo na stanovništvo EU-a, porast broja stanovnika je do 2000-ih bio većinom generiran pozitivnim prirodnim kretanjem tj. većim brojem rođenih od umrlih.

Sanja Klempić Bogadi

Godine 2012. po prvi put je zabilježen veći broj umrlih od rođenih, čime je započeo trend negativnog prirodnog prirasta koji se nastavio i u sljedećim godinama. Očekuje se nastavak smanjenja broja živorođenih, a starenje stanovništva generira veći broj umrlih usprkos produženju očekivanog trajanja života, što će i dalje rezultirati negativnom prirodnom promjenom. Smanjivanje broja živorođenih u EU rezultat je dugog razdoblja niskog fertiliteta. Ukupan porast broja stanovnika EU-a u posljednjem desetljeću bio je rezultat pozitivne neto-migracije tj. većeg broja doseljenih od broja odseljenih. Međutim, očekuje se da će Europska unija uskoro zabilježiti pad ukupnog broja stanovnika, budući da će negativni prirodni prirast nadmašiti pozitivan migracijski saldo

S obzirom da na Zemlji živi više od 8 milijardi ljudi i da se u posljednjih 50 godina više nego udvostručio broj stanovnika teško da možemo govoriti o izumiranju ljudi zato jer europske zemlje bilježe negativne demografske trendove. Očekuje se da će se nastavit populacijski rast na Zemlji te će se vrhunac doseći tijekom 2080-ih kada se predviđa da će biti oko 10,3 milijarde stanovnika, nakon čega će uslijediti lagano smanjenje.

Danas je pitanje broja stanovnika ponovno aktualizirano i zbog sigurnosne situacije u svijetu. Sve veći broj ratova i ubrzano naoružavanje ponovno otvaraju rasprave o stanovništvu kao vojnom resursu. U tom kontekstu, ojačani su narativi o depopulaciji kao čimbeniku koji slabi vojnu moć države i ugrožava nacionalnu sigurnost.

Pojedina izvješća, koja prenose mediji, navode kako broj rođenih pada u cijelom svijetu, bez obzira na rasu, religiju i ideologiju...?

- Ako analiziramo stope fertiliteta na globalnoj razini, onda je lako uočiti kontinuirano snižavanje. Godine 1990. totalna stopa fertiliteta je iznosila 3,31, a danas je globalni TFR nešto iznad razine potrebne za zamjenu generacija i iznosi 2,25. Očekuje se nastavak smanjivanja te će do kraja 2040-ih globalna totalna stopa fertiliteta pasti do razine 2,1. Trenutno više od polovice država u svijetu ima TFR ispod razine zamjene generacija (2,1 živorođene djece po ženi). Nemogućnost ostvarenja planova oko namjeravanog broja djece, odgoda rađanja, troškovi odgoja djece, ekonomska nesigurnost, otežano usklađivanje profesionalne karijere i obiteljskog života, rodna neravnopravnost u kućanstvu, razlozi su koji dovode do pada fertiliteta daleko ispod razine zamjene generacija. U Europskoj uniji sve države članice bilježe fertilitet značajno ispod te granice. Što se tiče Kine i Indije, premda su dvije najmnogoljudnije države na svijetu, obje također imaju totalnu stopu fertiliteta ispod razine zamjene generacija. Istovremeno države subsaharske Afrike bilježe porast broja stanovnika, a stope nataliteta su i dalje visoke...

Da se vratimo u Hrvatsku. U čemu je zapravo glavni problem što demografska obnova i revitalizacija kod nas ide sporo...?

- U Hrvatskoj se uglavnom, kada se govori o demografskoj obnovi i revitalizaciji, misli na pronatalitetnu politiku. Niske stope fertiliteta su sve značajnija tema i u drugim državama članicama Europske unije. Dosadašnja istraživanja pokazala su da postoji značajan jaz između željenog i ostvarenog broja djece i tu se vide mogućnost za djelovanje populacijskih politika. Mjere se uglavnom usmjeravaju na poboljšanje usklađivanja obiteljskih i poslovnih obveza, primjerice kroz osiguravanje kvalitetnije skrbi za djecu, roditeljskog dopusta i podrške pri povratku na tržište rada nakon rođenja djeteta. U Hrvatskoj su mjere uglavnom bile usmjerene na različite financijske poticaje.

Hrvatska je još u drugoj polovici 1960-ih zabilježila totalnu stopu fertiliteta nižu od 2,1 (neophodnu za zamjenu generacija), a 2023. ona iznosi 1,47. Za usporedbu prosječna totalna stopa fertiliteta u EU je 2023. bila 1,38. Za očekivati je nastavak smanjenja broja živorođenih u Hrvatskoj i u narednim godinama zbog dugog razdoblja niskih stopa fertiliteta. Demografski momentum u Hrvatskoj je negativan, te su današnje generacije malobrojnije u odnosu na prijašnje i čak uz iste stope fertiliteta generiraju manji broj djece. Osim toga i pojačano iseljavanje nakon ulaska u EU dodatno je ubrzalo negativne demografske procese. Mjere usmjerene na povećanje kvalitete života i zadržavanje sadašnjeg stanovništvo tj. zaustavljanje emigracije, poticanje povratnih migracija i stvaranje atraktivnog okruženja za ostanak imigranata mogle bi biti učinkovitije u usporavanju smanjenja broja stanovnika na kratki rok nego politike usmjerene na povećanje razine fertiliteta.

Projekcije UN-a i Eurostata za Hrvatsku, ali i za druge države članice srednje i istočne Europe predviđaju najveće smanjenje broja stanovnika u EU zbog kombinacije niskih stopa fertiliteta, migracija i negativnog populacijskog momentuma. Za članice EU-a, za koje se očekuje demografski porast, migracija će biti najvažniji čimbenik u ukupnom povećanju broja stanovnika.