Demografska slika Republike Hrvatske i dalje je izazovna. Prema podatcima Državnog zavoda za statistiku, u prvih šest mjeseci 2025. godine rođeno je 15.222 djece, a umrla je 26.151 osoba, što potvrđuje nastavak negativnog prirodnog prirasta. Sličan trend zabilježen je i u 2024. godini, kada je rođeno 32.069 djece, a umrlo 51.080 osoba. Ti podatci jasno pokazuju da je pred Republikom Hrvatskom još dug put prema demografskoj stabilnosti - kaže Natalija Havidić, ravnateljica Uprave za upravljanje javnim politikama za demografsku revitalizaciju i useljeništvo u Ministarstvu demografije i useljeništva, te dodaje:

- Međutim, unatoč negativnim statistikama, u proteklih godinu dana učinjeni su značajni institucionalni i strateški pomaci. U ožujku 2024. donesena je Strategija demografske revitalizacije Republike Hrvatske do 2033., prvi sveobuhvatni dokument koji definira dugoročne ciljeve i smjernice za demografsku obnovu. U svibnju iste godine osnovano je Ministarstvo demografije i useljeništva, čime je demografija dobila snažniju operativnu podršku. Dodatno, Vlada Republike Hrvatske je 28. studenoga 2024. osnovala Vijeće za demografsku revitalizaciju, koje okuplja predsjednika Vlade i ministre iz svih ključnih resora. Vijeće ima zadatak pratiti provedbu Strategije, davati preporuke, poticati međuresornu suradnju te predlagati zakonska rješenja i mjere koje pridonose demografskoj obnovi i uravnoteženim migracijskim kretanjima.

PROGRAMI I PROVEDBE

Kako se sa svim tim izazovima nosi Ministarstvo demografije i useljeništva, jesu li osigurana financijska sredstva, koje su i kakve mjere u fazi provede, kakvi su planovi...?

- Ministarstvo je u prvoj godini rada predstavilo paket demografskih mjera koji obuhvaća unaprjeđenje okvira za upravljanje demografskom revitalizacijom, jačanje podrške roditeljstvu, stvaranje poticajnog obiteljskog okruženja, revitalizaciju demografski ugroženih područja i poticanje povratka hrvatskih iseljenika. Za provedbu tih mjera osigurana su znatna sredstva. Proračun Ministarstva za 2025. godinu iznosi 685 milijuna eura, s planiranim povećanjem u sljedećim godinama. Mjere se provode u suradnji s lokalnim zajednicama, a posebna pažnja posvećena je dostupnosti vrtića, stambenim potporama za mlade obitelji te poticanju zapošljavanja i obrazovanja u slabije razvijenim regijama.

Nadalje, Ministarstvo demografije i useljeništva aktivno je uključeno u osmišljavanje i poticanje novih demografskih mjera na lokalnoj i regionalnoj razini, te sufinancira specifične programe. Jedan od najnovijih projekata je program "Demografska revitalizacija depopuliranih područja kroz subvenciju dijela glavnice zajma", koji se planira u suradnji s HAMAG-BICROM. Taj program ima za cilj osnažiti gospodarski razvoj u područjima koja, izuzev Zagreba, zaostaju za prosjekom EU-a, te zaustaviti daljnju depopulaciju ruralnih područja. Program također cilja na povratak i useljavanje hrvatskih iseljenika, potomaka i članova njihovih obitelji. Program je planiran do kraja 2027. godine, a njegova objava očekuje se na jesen 2025.

Planira se i provedba reformske mjere za bolje upravljanje demografskom obnovom. To uključuje donošenje krovnog zakona za reguliranje demografskih pitanja, razvoj alata, pokazatelja i metodologije za praćenje učinaka demografskih mjera na ciljane skupine, kao i izradu Nacionalnog plana za migracijske politike do 2033. godine.

Svi ti koraci pokazuju da je Republika Hrvatska svjesna svojih demografskih izazova i da sustavno pristupa rješavanju tih problema. Iako su rezultati još uvijek nezadovoljavajući, s obzirom na duboke i dugoročne trendove, postoji vidljiv napredak uz konkretne mjere i institucionalnu potporu. Ministarstvo demografije i useljeništva nastavlja intenzivno raditi na provedbi mjera koje će učiniti Republiku Hrvatsku zemljom poželjnom za život, obitelj i povratak.

POVRATAK ISELJENIKA

Koliko su Hrvati izvan Hrvatske važan demografski potencijal i kako se, kojim planovima i programima, može taj potencijal iskoristiti za bržu i efikasniju demografsku revitalizaciju i obnovu? Što se oko tog pitanja čini u Ministarstvu demografije i useljeništva?

- Hrvati izvan Republike Hrvatske čine značajan demografski potencijal, a njihov povratak i integracija u društveni i gospodarski život zemlje ključni su za ostvarivanje ciljeva demografske revitalizacije. Ministarstvo demografije i useljeništva, u suradnji sa Središnjim državnim uredom za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Ministarstvom rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike te Hrvatskim zavodom za zapošljavanje, pokrenulo je nekoliko značajnih inicijativa za iskorištavanje tog potencijala.

Jedan od ključnih projekata uključuje inicijativu za certificirano učenje hrvatskog jezika s pomoću vouchera. Taj program omogućava onima koji još nisu stigli u Hrvatsku a imaju se namjeru useliti da već u inozemstvu počnu učiti osnove hrvatskog jezika, dok su za visokoobrazovane i regulirane profesije omogućeni napredni tečajevi. Ministarstvo je također preko javnog poziva dodijelilo 500 stipendija za učenje hrvatskog jezika, a 300 je stipendista već počelo program učenja na fakultetima u šest gradova: Zagrebu, Splitu, Rijeci, Osijeku, Puli i Zadru. Ukupna vrijednost tog programa za akademsku godinu 2024./2025. iznosi 917.500 eura.

Osim toga, kako bi dodatno integriralo iseljenike, Ministarstvo je potpisalo Aneks I Sporazuma o izvođenju nastave hrvatskog jezika i kulture, osiguravši dodatnu financijsku potporu za organizaciju terenske nastave, edukacija, tribina, konferencija, izleta, posjeta muzejima, kazalištima i drugim manifestacijama od interesa za iseljenike i njihove potomke. Na taj način stipendisti ne samo što stječu jezične kompetencije nego se i bolje upoznaju s hrvatskom kulturnom baštinom, čime se dodatno osnažuje njihov identitet i povezanost s domovinom.

Osim toga, Ministarstvo je osiguralo i financijsku potporu za projekte od interesa za hrvatsko iseljeništvo. Preko javnih poziva dodijeljeno je 94.150 eura institucijama, udrugama i pojedincima koji se bave poslovima integracije povratnika iz dijaspore. Za poticanje povratka Ministarstvo provodi posebne upisne kvote za studente iz hrvatskog iseljeništva. U akademskoj 2024./2025. godini 21 student iseljenik iskoristio je te kvote za izravan upis na više od 130 fakulteta u Hrvatskoj.

Iako su postignuti značajni pomaci, pred nama je još puno posla na unaprjeđenju administrativnih postupaka, koordinacije s nacionalnim i lokalnim vlastima te implementaciji daljnjih mjera. Prema Strategiji demografske revitalizacije Republike Hrvatske do 2033. godine, planira se osnivanje Povjerenstva za provedbu i praćenje povratka/useljavanja i integracije povratnika/useljenika iz hrvatskog iseljeništva, kao i radne skupine (SDUHIRH-a) koja će razviti individualne planove povratka za iseljenike i njihove obitelji.

Te mjere i programi dio su širih napora za poticanje povratka hrvatskih iseljenika, jačanje njihove integracije i osiguranje dugoročne demografske revitalizacije Republike Hrvatske.

PODRŠKA RODITELJSTVU

Važan aspekt demografske revitalizacije i obnove svakako je i podrška roditeljstvu. Kako tu pomaže Ministarstvo demografije i useljeništva, što taj aspekt obuhvaća, što se provodi i što je u planu provedbe u bližoj i daljoj budućnosti?

- Podrška roditeljstvu ključan je element Strategije demografske revitalizacije Republike Hrvatske, a Ministarstvo demografije i useljeništva ima značajnu ulogu u provedbi mjera koje omogućuju bolji život obiteljima i potiču obiteljsku i demografsku obnovu. U tom kontekstu, Ministarstvo provodi niz mjera, koje uključuju i zakonodavne izmjene te financijsku podršku.

Jedna od ključnih mjera koja je već provedena jest izmjena i dopuna Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama, koja se odnosi na povećanje roditeljskih potpora i naknada. Konkretno, podigla se gornja granica iznosa naknade plaće za roditeljski dopust do navršene prve godine djeteta. Osim toga, povećana je naknada za zaposlene i samozaposlene roditelje, uključujući povećanje naknada za očinski dopust, koji će trajati 20 radnih dana za jedno dijete (umjesto dosadašnjih 10), a za obitelji s rođenim blizancima ili više djece bit će povećan na 30 radnih dana (umjesto dosadašnjih 15). Također, jednokratna novčana potpora za novorođeno dijete bit će povećana s 309,01 eura na 618,02 eura, što dodatno osnažuje roditeljsku funkciju i podržava obiteljsku stabilnost. Te izmjene Zakona, koje će stupiti na snagu 1. ožujka 2025. godine, imaju za cilj pružiti konkretnu financijsku podršku roditeljima te olakšati usklađivanje obiteljskog i profesionalnog života. Planira se povećanje materijalnih prava za djecu i obitelj izmjenom Zakona o doplatku za djecu.

Uz te zakonske izmjene Ministarstvo demografije i useljeništva pokrenulo je i poziv za dodjelu financijskih sredstava "Projekti organizacija civilnog društva usmjerenih podršci roditeljstvu u 2025. godini", koji ima za cilj pridonijeti stvaranju poticajnog okruženja za obitelji s djecom. Taj poziv usmjeren je na unapređenje dostupnih i kvalitetnih izvaninstitucionalnih usluga aktivne podrške roditeljstvu u urbanim, prigradskim i ruralnim područjima, a uključuje i pružanje podrške u planiranju obitelji, reproduktivnom zdravlju, zdravlju trudnica i novorođenčadi te osnaživanje roditeljskih kompetencija za skrb o djeci. Također, poziv će omogućiti promicanje ravnopravnog roditeljstva, podršku ravnoteži obiteljskog i profesionalnog života te unapređenje mentalnog zdravlja roditelja i djece. Ukupni iznos financijskih sredstava za taj poziv je 830.000 eura.

Koliko vidim između niza mjera aktualni su i javni pozivi kojima se financira opremanje i uređenje dječjih vrtića te dječjih igrališta... Što nam o tome možete reći?

- Ministarstvo demografije i useljeništva pruža snažnu podršku roditeljstvu i ulaganjima u poboljšanje uvjeta za rani i predškolski odgoj djece. U sklopu toga provode se javni pozivi kojima se financira opremanje i uređenje dječjih vrtića te dječjih igrališta s ciljem osiguravanja kvalitetnih, sigurnih i poticajnih sadržaja za djecu. Javnim pozivom "Dostupnost kvalitetne skrbi za djecu u lokalnim zajednicama kroz poboljšanje materijalnih uvjeta u dječjim vrtićima" osigurano je gotovo devet milijuna eura za 285 projekata, a više od 4,5 milijuna eura dodijeljeno je jedinicama lokalne samouprave na potpomognutim područjima.

U drugom pozivu, "Dostupnost kvalitetnih i priuštivih sadržaja za djecu u lokalnim zajednicama kroz opremanje i uređenje igrališta za djecu", dodijeljeno je više od 13,3 milijuna eura za 353 projekta, pri čemu je više od osam milijuna eura usmjereno potpomognutim sredinama.

Kako bi se djeci osigurao dostupan, kvalitetan i siguran sadržaj za slobodno vrijeme tijekom školske godine, osobito u razdobljima kada su redoviti obrazovni i odgojni programi obustavljeni, a roditelji imaju radne obveze, Ministarstvo planira raspisati javni poziv za provedbu sportskih, edukativnih i kulturno-umjetničkih aktivnosti za djecu predškolske dobi te učenike od 1. do 4. razreda osnovne škole. Program bi se provodio od početka školske godine 2025./2026. do početka školske godine 2026./2027. Cilj tog poziva je pružiti kontinuiranu podršku roditeljima u brizi za djecu, olakšati usklađivanje obiteljskog i profesionalnog života te poticati tjelesni, intelektualni i emocionalni razvoj djece. Poseban naglasak stavlja se na dostupnost aktivnosti u svim dijelovima zemlje (urbanim, prigradskim i ruralnim sredinama) kako bi svako dijete imalo priliku sudjelovati u kvalitetnim programima izvan redovitog školskog okruženja.

Te aktivnosti izravno pridonose demografskoj revitalizaciji jer stvaraju bolje uvjete za djecu i obitelji, posebno na područjima s izraženijim razvojnim izazovima, te potiču ostanak i povratak mladih obitelji u lokalne zajednice. U planu je i nastavak takvih ulaganja u budućnosti.

U idućim godinama Ministarstvo će nastaviti raditi na provedbi mjera koje podupiru roditeljstvo i obiteljsku politiku, a sve s ciljem povećanja kvalitete života roditelja i djece te stvaranja povoljnijeg okruženja za obiteljski život.

SURADNJA S HGK-om

Ministarstvo demografije i useljeništva i HGK potpisali su Sporazum o suradnji. Što taj dokument znači, što donosi, kakva su očekivanja...?

- Taj dokument omogućava učinkovitu koordinaciju gospodarskog sektora i državnih institucija s ciljem stvaranja povoljnog okruženja za povratak iseljenika, uz naglasak na zapošljavanju, pokretanju poslovanja i integraciji povratnika. U suradnji, HGK će organizirati informativne događaje i pružati podršku u vezi s mogućnostima zapošljavanja, pokretanja vlastitih poduzeća i korištenja državnim potporama i olakšicama. Sporazum ima važnu ulogu u poticanju povratka iseljenika sa znanjem, iskustvom i kapitalom kako bi se ojačalo hrvatsko gospodarstvo i smanjila potreba za stranom radnom snagom. Usto, pridonosi lakšoj integraciji povratnika i njihovih obitelji te demografskoj obnovi zemlje. Također, suradnja HGK-a i Ministarstva demografije i useljeništva bit će usmjerena na organizaciju domaćih i međunarodnih događaja na kojima će hrvatski iseljenici moći dobiti informacije o mogućnostima zapošljavanja, obrazovanja i državnim potporama.

Sporazum je usklađen s ciljevima Strategije demografske revitalizacije Republike Hrvatske do 2033. godine, kao i s Nacionalnom razvojnom strategijom do 2030. godine, u kojima je povratak hrvatskih iseljenika postavljen kao jedan od ključnih prioriteta. n