Romantika i fantastika, dva književna žanra koja se ponekad znaju isprepletati u nekim posve neočekivanim varijantama, odavno su globalnog komercijalnog učinka, a kad se još poklope krativnost i autorska kompetentnost, pojedina izdanja zasluženo dominiraju književnim top-ljesticama diljem svijeta. Stoga neka ovotjedna preporuka za čitanje budu dvije osebujne knjige iz kataloga zagrebačkog Znanja/Vorto Palabre.

SATOSHI YAGISAWA

U slučaju nadaleko poznatog i popularnog romana Morisaki Shoten No Hibi/Days at the Morisaki Bookshop (”Dani u knjižari Morisaki”), japanskog spisatelja Satoshi Yagisawe, koji je dobio pohvale kritičara i čitatelja i od 2023. kad je izvorno objavljen do danas prometnuo se u bestseler u mnogim zemljama gdje je preveden. Kako piše Mark Yon, roman je to koji odiše blagom melankolijom i određenim nostalgičnim šarmom, u kombinaciji sa složenošću ljudskih odnosa (pa, ljudi i mačka) i dubinom života. Ne događa se puno toga, ali kao sažetak nesumnjivo idealističkog japanskog načina života i kao meditacija o važnim stvarima u životu, jako mi se svidjela. Osjećaj Studija Ghibli je snažan u ovoj knjizi, a mislim da bi se i obožavateljima Harukija Murakamija trebala svidjeti, iako nije toliko složena. Sve u svemu, “Dani u knjižari Morisaki” namijenjeni su svima koji vole japansku kulturu ili književnost, ili bi to željeli. Sa samo 160 stranica, knjiga se može brzo pročitati, ali, kao i najbolji suvremeni japanski romani, ima scena koje se dugo pamte..

Ilustracija

O ČEMU SE RADI: Kad dvadesetpetogodišnjoj Takako njezin dečko Hideaki nonšalantno objavi da se ženi drugom ženom, život joj se vrtoglavo promijeni. Daje otkaz na poslu, prestane viđati prijatelje i znance te padne u duboku depresiju. Tako očajnoj stiže joj telefonski poziv od ujaka Satorua, kojeg nije vidjela od djetinjstva. On je vlasnik male knjižare u Jimbochou, predgrađu Tokija koje vrvi antikvarijatima, knjižarama i kafićima. Ujak ponudi Takako da dođe živjeti kod njega i ona nevoljko prihvati ponudu potajno se nadajući da će joj to pomoći da u miru zaliječi svoje slomljeno srce. U danima koji slijede Takako pronalazi strast prema japanskoj književnosti, postane stalna gošća u lokalnom kafiću u kojem upoznaje nove prijatelje, a naposljetku i mladog urednika iz obližnje izdavačke kuće, koji upravo prolazi kroz ružan prekid ljubavne veze. Kako ljeto prelazi u jesen, Satoru i Takako otkrivaju da imaju više zajedničkog nego što su ispočetka mislili. Knjižara Morisaki naučit će ih oboje o važnosti obitelji, ljubavi i iscjeljujućoj moći knjiga... (Prijevod: Lidija Lebinec)

DRUGI O KNJIZI: “Romansa o knjigama i knjižarama, ispričana srcem i prožeta humorom” (Kirkus Reviews). “Autor ima izvrsnu moć da podigne raspoloženje čitatelja” (Publishers Weekly). “Yagisawina proza je čista i izravna. Likovi su neodoljivi, no zapravo je sama atmosfera ono što ovaj roman čini posebnim” (Booklist).

O AUTORU: Satoshi Yagisawa rođen je u Chibi u Japanu, gdje je i diplomirao na Sveučilištu Nihon. “Dani u knjižari Morisaki”, njegov debitantski roman, osvojio je čitatelje, a 2010. prema njegovu je romanu snimljen film s Akiko Kikuchi u glavnoj ulozi.

LOIS MCMASTER BUJOLD

U jednom razgovoru prije 15 godina (Arleyja Sorga - A Conversation with Lois McMaster Bujold) za Clarkesworld Magazine (clarkesworldmagazine.com), na pitanje da objasni navode iz svoje biografije The Bujold Nexus da je počela čitati znanstvenu fantastiku za odrasle s devet godina, Lois McMaster Bujold je kazala: “U šezdesetima svoju sam znanstvenu fantastiku uglavnom nabavljala iz Analoga te školskih i javnih knjižnica. Dakle, među piscima iz tog vremena čijih se priča s ljubavlju sjećam su Eric Frank Russell, Poul Anderson, Randall Garrett, Zenna Henderson, Anne McCaffrey, James H. Schmitz i Lloyd Biggle Jr., Roger Zelazny i izvrsni Cordwainer Smith, koji su se pojavili nešto kasnije, nakon što sam se povezala s lokalnim fanovima znanstvene fantastike u ranim studentskim godinama. Ako želite proširiti pitanje na fantasy, tu su još i Fritz Leiber, L. Sprague de Camp i Fletcher Pratt, te naravno Tolkien. Heinlein, Clarke i Asimov bili su neizbježni u tom razdoblju, posebno Heinleinove priče za mlade, koje sam čitala kada sam još bila tinejdžerica. Clarke mi je možda bio straniji u to vrijeme odrastanja, a Asimovljeve priče o robotima bile su mi najdraže.

Ilustracija

O ČEMU SE RADI: U romanu ”Opčinjenost” (Beguilement), mlada i naivna seljančica Fawn Bluefield napušta obiteljsko imanje, trudna i ostavljena, kako bi u obližnjem gradu pronašla posao i stvorila novi život, slobodan od strogih pravila i osude. No njezina će se hrabrost ubrzo naći na kušnji - u krajevima kojima prolazi pojavila se zloćudna napast, drevno zlo koje prijeti svemu živom. Kao odgovor na prijetnju pozvana je jezeranska patrola - tajanstveni red čuvara koji su život posvetili borbi protiv nemani iz davnine. Fawn, nesvjesna prave opasnosti, nastavlja svojim putem, sve dok je s ceste ne otmu robovi neljudske zlobe. Spas dolazi u obliku Daga Redwinga, iskusnog izvidnika i člana jezeranske patrole, koji je već predugo naoružan protiv tame, iznutra i izvana. U njegovu se životu sve vrti oko dužnosti: pronalaska i uništenja zloba te prenošenja svog nasljeđa budućim naraštajima. No susret s Fawn, djevojkom koju nikada nije trebao upoznati, poljuljat će njegove planove. Ono što je započelo kao obična misija uskoro će prerasti u priču o povjerenju, predrasudama i neočekivanoj povezanosti između dvoje naizgled nespojivih ljudi. Opčinjenost, prvi dio serijala Smrtni bodež, donosi uzbudljiv spoj epske fantastike, osobne drame i tihe, ali duboke ljubavne priče u svijetu gdje magija ima cijenu, a nada može niknuti i na najmračnijim mjestima. (Prijevod: Ana Briški Đurđevac)

DRUGI O KNJIZI: “Očaravajuća i veličanstvena priča o ljubavi, tajnama i magiji…” (Romantic Times Bookclub). “Savršen spoj romantike i pustolovine!” (Tor.com)

O AUTORICI: Lois McMaster Bujold jedna je od najpriznatijih spisateljica u području fantastike, a na sceni se prvi put pojavila 1986. svojim romanom “Krhotine časti”, prvim dijelom iznimno popularne sage o Vorkosiganima. Primila je niz pohvala i nagrada, uključujući dvije nagrade Nebula za najbolji roman (“Slobodni pad” i “Čuvarica duša”), četiri nagrade Hugo za najbolji roman (“Čuvarica duša”, “Vorska igra”, Barrayar i “Ples zrcala”) te istodobno i Huga i Nebulu za novelu (“Planine korote”). Zapravo, samo je Robert A. Heinlein u životu dobio više nagrada Hugo za najbolji roman. Lois McMaster Bujold ima dvoje djece i živi u Minneapolisu u državi Minnesota.