Tijekom leta u Nizozemsku, upitan kakav je njegov stav prema članku 5. Sjevernoatlantskog ugovora - obvezi kolektivne obrane, prema kojoj sve članice Saveza moraju vojno pomoći napadnutoj članici NATO-a, američki predsjednik Donald Trumpov u svom odgovoru nije bio baš jasan. "To ovisi o definiciji. A postoji bezbroj definicija članka 5.", rekao je Trump. Potom je dodao: "Ali osjećam se obveznim da im budem prijatelj. Mnogi šefovi vlada tih zemalja postali su moji prijatelji i osjećam se obveznim da im pomognem."

“Europa će morati duboko posegnuti u džep i to je pobjeda Donalda Trumpa", napisao je glavni tajnik NATO-a Mark Rutte u poruci američkom predsjedniku prije njegova slijetanja u Nizozemsku, koja je inače bila puna hvale za Trumpa. Američki predsjednik objavio je Rutteovu poruku, zbog čega se Rutte morao opravdavati. No on je samo izjavio da nema problem s tom porukom.

DOGOVOR OKO NOVCA

Uglavnom, kako se i očekivalo, glavna zvijezda NATO summita u Den Haagu bio je Donald Trump. On se intenzivno fotografirao sa svima, bio je vrlo susretljiv s novinarima, komentirao je sve i svašta, najmanje situaciju u Ukrajini, i uglavnom je dojam da je summit bio skrojen po njegovoj mjeri, dobio što je želio, njegovim saveznicima u NATO-u laknulo je što se obvezao na temeljno načelo kolektivne obrane s NATO savezom na čelu, nakon ne baš jasne izjave u utorak. Na konferenciji za novinare kojom je završio svoje sudjelovanje na sastanku na vrhu Trump je rekao da bi dodatni novac trebao biti potrošen na "vrlo ozbiljnu" vojnu opremu, a ne na birokraciju, te da bi trebao pomoći u sprječavanju ratova poput ruske invazije na Ukrajinu.

U deklaraciji od pet točaka NATO je podržao veći cilj obrambenih izdataka od 5 % BDP-a do 2035. Odgovor je to ne samo na Trumpov zahtjev nego i na strahove Europljana da je Rusija sve veća prijetnja njihovoj sigurnosti nakon invazije na Ukrajinu 2022. godine. "Ponovno potvrđujemo našu čvrstu predanost kolektivnoj obrani, kako je utvrđeno u članku 5. Sjevernoatlantskog ugovora iz Washingtona - da je napad na jednog napad na sve", rekli su čelnici NATO-a.

Da bi se dostigao cilj od 5 % BDP-a za vojne izdatke, taj će se iznos podijeliti. Članice NATO-a obvezat će se da 1,5 posto troše na tzv. obrambeno relevantne izdatke, tu spadaju, naprimjer, ulaganja u civilnu kibernetičku obranu i prometnu infrastrukturu. Preostalih 3,5 % BDP-a usmjerit će se u klasične vojne izdatke.

Sve članice NATO-a podržale su zajedničku izjavu/deklaraciju, iako su Španjolska, Portugal pa i Italija, imali rezerve oko proklamiranih 5 %. Njemačka pak nije, ona želi dostići 5 % BDP-a za obranu - do 2029. godine, i to s vojnim proračunom od oko 150 milijardi eura godišnje. Da bi ispunila nove vojne zahtjeve NATO-a, njemačka vojska morat će biti adekvatno opremljena i modernizirana - materijalno i kadrovski. Neće imati problema s 5 % niti Francuska, iako je Macron bio kritičan što se NATO u tolikoj mjeri "uvlači" Trumpu.

Što se gosta summita tiče, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij morao se zadovoljiti prisustvovanjem na večeri u utorak navečer umjesto glavnog sastanka u srijedu, iako se s Trumpom odvojeno sastao nakon završetka konferencije. Kremlj je u utorak optužio NATO da je na putu nekontrolirane militarizacije i da Rusiju prikazuje kao "zloduha pakla" kako bi opravdao veliko povećanje obrambene potrošnje.

PREDANOST HRVATSKE

Što se Hrvatske tiče, ministar obrane Ivan Anušič, jasno je dao do znanja da je Hrvatska spremna i ima svoj plan kako dosegnuti ciljane iznose izdvajanja za obranu, dogovorene u okviru NATO-a te u tome vidi priliku za jačanje svoga gospodarstva. "Obrana, modernizacija opreme i naoružanja nisu samo trošak, to je visoko dohodovna gospodarska grana i odlična prilika za Hrvatsku i druge članice da svoja gospodarstva ojačaju obrambeno-sigurnosnom industrijom", rekao je Anušić, koji je u Den Haagu skupa s predsjednikom Milanovićem i ministron Grlićem Radmanom nazočio summitu NATO-a.

Hrvatska danas proizvodi oko 200 tisuća malih borbenih dronova godišnje i najavila je ostalim članicama NATO-a da je spremna biti vodeća nacija u proizvodnji tih dronova. Anušić je rekao da je nedavno u Parizu Hrvatska potpisala ugovor s Francuskom o prodaji tih dronova njezinim oružanim snagama. “Vrlo brzo, do kraja ove godine, možemo povećati proizvodnju na pola milijuna, a ako dobijemo ulogu vodeće nacije, ta se proizvodnja može podići na nekoliko milijuna u idućih godinu, godinu i pol ili dvije godine”, rekao je Anušić. Hrvatska također razvija podvodne dronove, već su odrađena testiranja, te opremu za kibernetičku zaštitu. Pri tome će rabiti i programe EU-a ReArm i SAFE za razvoj tehnologija i industrije, rekao je ministar. n