Izrael troši rekordne svote na ratove u Gazi, Libanonu i Iranu - državni izdatci veći su 21 %, porezi rastu, gospodarstvo je pod pritiskom. Može li država dugoročno financirati rat na više fronti? Na ta i neka druga pitanja pokušava pronaći odgovore Timothy Rooks, čiji prilog za DW, uz neznatne prilagodbe u opremi, prenosimo u cijelosti.

Rat je skup. Uz razaranja, osobnih tragedija i poginulih, on iziskuje golema sredstva za kupnju i mobilizaciju opreme. Gubi se i radna snaga, što Izrael - i njegovo gospodarstvo - osjećaju na više strana.

Od napada militantne islamističke skupine Hamas na Izrael 7. listopada 2023. izraelska vojska intenzivno ratuje u Pojasu Gaze. Nakon toga slijedili su izraelski zračni napadi na Libanon kao odgovor na prekogranične napade raketama i dronovima koje je izvela skupina Hezbolah. Prošla dva tjedna Izrael je izveo napade duboko u unutrašnjost Irana s ciljem onesposobljavanja njegovih nuklearnih kapaciteta.

Zbog svega toga izraelsko gospodarstvo trpi ozbiljan pritisak. Mnogi pripadnici pričuve pozvani su u vojsku i morali su privremeno napustiti svoja radna mjesta. Istodobno su poništene radne dozvole brojnim Palestincima, a prelazak granica postaje im sve teži. Zbog toga je sve teže popuniti radna mjesta. U travnju je nezaposlenost u zemlji iznosila 3 %, što je znatno manje u odnosu prema 4,8 % u 2021.

GOLEMI TROŠKOVI

U isto vrijeme vojni su izdatci snažno porasli. Prema izvješću Stockholmskog međunarodnog instituta za mirovna istraživanja (SIPRI) iz travnja 2024., izraelski vojni izdatci porasli su za 65 % i dosegnuli oko 40,4 milijarde eura. Time vojni izdatci čine 8,8 % BDP-a, najviše na svijetu nakon Ukrajine.

Proračun za 2025. predviđa ukupnu državnu potrošnju od 756 milijardi izraelskih šekela (oko 187 milijardi eura), što je 21 % više nego prethodne godine. Bit će to najveći proračun u izraelskoj povijesti i uključuje oko 33,5 milijardi eura za obranu, navodi The Times of Israel.

Itai Ater, profesor ekonomije na Sveučilištu u Tel Avivu, kaže da je rat trenutno "vrlo skup" i da postoji "velika neizvjesnost oko bliske i daleke budućnosti". "Vojni troškovi, i u ofenzivi i u defenzivi, iznimno su visoki. To će zasigurno utjecati na proračun, deficit, BDP i izraelski dug", rekao je Ater za DW.

Troškovi su doista visoki. U posljednjih 20 mjeseci mnogi su Izraelci proveli stotine dana u pričuvnim jedinicama. Drugi su morali napustiti domove uz granicu, što je drastično poremetilo njihov život. I socijalne službe su pod pritiskom.

Od početka napada na Iran mnogi nisu radili, uključujući one zaposlene u industriji, trgovini, tehnologiji i obrazovanju, kaže Ater. Redoviti komercijalni letovi iz Izraela i prema njemu trenutačno su obustavljeni. Zrakoplovne kompanije povukle su svoje avione, a zatvoren je zračni prostor iznad većeg dijela Bliskog istoka.

Kako bi ublažila financijski teret, izraelska vlada povećala je poreze. Porez na dodanu vrijednost (PDV) za većinu roba i usluga porastao je sa 17 % na 18 % početkom godine. Povećani su i zdravstveni doprinos, koji se odbija od plaća zaposlenika, kao i doprinosi za nacionalno osiguranje.

Izraelsko je gospodarstvo proteklih godinu i pol dana trpjelo, no pokazalo se "iznenađujuće otpornim", kaže Benjamin Bental, profesor emeritus ekonomije sa Sveučilišta u Haifi. I dok su turizam, industrijska proizvodnja, građevinarstvo i poljoprivreda pretrpjeli gubitke, sektori poput visoke tehnologije, obrane i trgovine hranom ostali su stabilni. U 2024. izraelsko je gospodarstvo ostvarilo prihode veće od 470 milijardi eura, nadmašivši prethodne godine. Bental ističe stalni uspjeh sektora visoke tehnologije i čvrstoću tržišta rada, koje je "najnapetije dosad". Nisu se dosad ostvarile ni prijetnje kako bi Hezbolah ili Iran mogao napasti ključnu energetsku i internetsku infrastrukturu, pa su i poslovne aktivnosti uglavnom neometane.

Nije slučajno što se Izrael smatra tehnološkom silom. Taj sektor zapošljava 12 % ukupne radne snage i sudjeluje s oko 25 % u ukupnom porezu na dohodak zahvaljujući visokim plaćama u tom sektoru, navodi američka investicijska banka Jefferies. Tehnološki proizvodi i usluge čine 64 % izraelskog izvoza i oko 20 % BDP-a. No prema izvješću Izraelske agencije za inovacije iz travnja, broj zaposlenih u tom sektoru stagnira od 2022. godine.

Godine 2024. broj domaćih zaposlenika u visokoj tehnologiji smanjio se prvi put u desetljeću, a istodobno je porastao broj onih koji se sele u inozemstvo na duže razdoblje. Trenutačno te tvrtke još uvijek zapošljavaju oko 390.000 ljudi unutar Izraela i dodatnih 440.000 izvan zemlje. Tu je i bojazan kako bi viši porezi mogli natjerati takve tvrtke i njihove zaposlenike da odu iz Izraela.

ŠTO ĆE BITI SUTRA?

Najveća nepoznanica trenutačno je osjećaj goleme neizvjesnosti što donosi budućnost u Izraelu i regiji. To utječe na radnike, poslodavce i ulagače. "Ipak, ako pogledate burzu i tečaj, čini se da su ulagači optimistični - vjerojatno očekuju skori kraj rata, uklanjanje iranske nuklearne prijetnje i oporavak gospodarstva", kaže Ater. Za investitore su kratkoročni rizici porasli, no stvarni učinak ovisi o tome koliko će vojni sukobi trajati i kako će završiti. "Alternativni scenarij, u kojem ulazimo u dugotrajni iscrpljujući rat s Iranom, također je moguć", rekao je Ater, te dodao: "U tom slučaju izraelsko gospodarstvo vjerojatno neće napredovati."

Gledajući unaprijed, Ater smatra da sigurnosna situacija općenito, a izraelsko-palestinski sukob posebno, ostaje jedan od najvećih dugoročnih ekonomskih izazova za zemlju. Uz te napetosti, upozorava i na važnost praćenja unutarnjih društvenih podjela te reforme pravosuđa i njezina utjecaja na demokratske institucije.

(U međuvremenu dogodilo se ono što se i očekivalo - američke zrakoplovne snage pogodile su tri iranska nuklearna postrojenja u "iznimno uspješnom napadu", izjavio je američki predsjednik Donald Trump, dodavši da više nema Fordowa, "dragulja u kruni" Teheranova nuklearnog programa. Nakon višednevnih razmatranja Trumpova odluka da se pridruži izraelskom vojnom pohodu protiv Irana zaoštrila je sukob... H/DJ)) n