Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) iz Ljubljane redovito analizira događaje na Bliskom istoku, Balkanu i drugdje u svijetu. Dr. sc. J. Scott Younger predsjednik je Glendale Partners i član Savjetodavnog odbora IFIMES-a. U svom tekstu "Nepredvidljiv svijet" razmatra utjecaj Trumpove politike na globalne događaje, s posebnim fokusom na ratovima u Gazi i Ukrajini. Uz neznatno skraćenje i prilagodbe u opremi, prilog prenosimo u ovotjednom Magazinu.

Podsjetimo, prije nego što je preuzeo dužnost, Trump je obećao da će okončati ratove u Gazi i Ukrajini u roku od 24 sata, dodavši kako nikada ne bi ni počeli da je on bio na vlasti. Evo, u petom smo mjesecu Trumpova boravka u Bijeloj kući, a oba rata i dalje traju, kraj nije na vidiku.

Rat u Gazi počeo je 7. listopada 2023., a Hamas je bio zadužen za palestinsku enklavu Gaza, koju su Izraelci uglavnom odvojili ogradom. Izraelci su kontrolirali zalihe energije i vode. Vatreni Hamasovi nasilnici usudili su se probiti iz enklave i izazvati kaos na izraelskoj strani. Otišli su predaleko silujući i ubijajući 1200 nevinih ljudi, uzimajući još 300 za taoce, kada su shvatili da su dirnuli u osinje gnijezdo i da je svjetsko javno mnijenje protiv njih. Izrael, naoružan i opasan, sa svijetom iza sebe, uzvratio je silom.

BLISKI ISTOK I UKRAJINA

Nakon samo 19 mjeseci situacija se pogoršava. Izraelska vojna moć zavisi od SAD-a, koji mu dostavlja oružje, iako je bilo neugodnih trenutaka, kada se činilo da je Izrael otišao predaleko u svom tretmanu Palestinaca. Trumpovo preuzimanje predsjedanja u siječnju zadovoljilo je Benjamina Netanyahua i ponovo stimuliralo izraelske poglede na Bliski istok. Netanyahu je posjetio Trumpa u njegovoj bazi na Floridi i na zajedničkoj konferenciji za novinare bio pomalo iznenađen, ali i oduševljen onim što je Trump rekao. Ukratko, Trump je rekao da će, ako Izrael uspije osigurati cijelu Gazu (na što, usput rečeno, nije imao zakonsko pravo), a i ako uspije iseliti sve Palestince na sigurnu lokaciju (bio je siguran da će susjedne zemlje to učiniti), pomoći u obnovi Gaze i izgradnji zaštićene turističke lokacije u južnom pojasu Gaze, Rivijeri Bliskog istoka.

Krajnja desnica izraelskog kabineta bila je oduševljena i pretpostavila je da je SAD dao zeleno svjetlo Izraelu da preuzme Gazu. U skladu s tim, IDF se ponovo pojačao i ušao u Gazu na velika vrata, sve vrijeme nastavljajući noćno bombardiranje, donijevši Palestincima potpunu bijedu i stalan niz smrti. Mantra koju IDF (Israel Defense Forces - Izraelske obrambene snage) širi, da su progonili operativce Hamasa, oslabjela je i malotko još u to vjeruje. No zato se priče o genocidu sve češće čuju.

U međuvremenu je Donald Trump obavio posjet obližnjim naftnim državama, počevši od Saudijske Arabije, navodno kao dio mirovne inicijative. Međutim, izbjegao je posjet Izraelcima i vratio se na Floridu, očito ostvarivši svoj plan, zajedno s iznenađujućim poklonom, zrakoplova od 400 milijuna američkih dolara, od Katara. U međuvremenu, IDF nastavlja svoj agresivni pritisak da ostvari "neizrečeni" cilj preuzimanja Gaze. Postoji nekoliko gledišta o tome. Možda je Trump tijekom svog obilaska arapskih naftnih zemalja shvatio da je IDF previše agresivan u postupanju sa stanovnicima Gaze, te nije želio biti označen kao arhitekt etničkog čišćenja koje se događa.

Hu Yousong/XINHUA

Bilo kako god, SAD predvodi novu humanitarnu akciju kako bi pomogao u dostavi hrane Gazi, gdje je situacija sve gora. Međutim, mandat te akcije nije dobro promišljen, do te mjere da je njezin vođa dao ostavku prije nego što je grupa sudjelovala u akciji, a prvi pokušaji bili su potpuno neuspješni. Izraelci kažu da su zadržavali hranu kako bi spriječili Hamas da je ukrade. Zgodan, ali vrlo upitan izgovor. Strani novinari ne smiju ulaziti u Gazu, što sugerira da Izraelci ne žele da svijet zna što rade, ali "doušnici" iz Gaze sretni su što su zaposleni i priča se ipak širi.

Kako sukob ulazi u sljedeću, i moguće završnu, fazu, postoji niz različitih scenarija koji se mogu razviti, od kojih ni jedan neće zadovoljiti sve strane. Stalno se podsjećam na rane napore lordova Balfoura i Rothschilda i stoljeće sporova koje je slijedilo. Što će donijeti sljedeće stoljeće? Većina ljudi želi mir, ali je situacija prepuštena šačici ekstremista koji su na vlasti. Čovjekova vječna dilema - rat ili mir! Na stolu je još jedna mirovna inicijativa koja uključuje prekid vatre, ali Hamas želi da sporazum, koji uključuje povratak talaca, živih i mrtvih, okonča neprijateljstva. Međutim, Netanyahu je to odbio jer ne može dopustiti da se to dogodi jer bi u suprotnom završio u zatvoru zbog optužbi za prijevaru, a da ne spominjemo optužbe s kojima bi se suočio pred Međunarodnim sudom pravde.

U međuvremenu, rat u Ukrajini nastavlja se već četvrtu godinu. Kad je Trump preuzeo vodstvo SAD-a od Bidena, zabrinuo je zapadne saveznika zbog svog otvorenog prijateljstva s Vladimirom Putinom. Od prvog dana u Bijeloj kući bilo je jasno da Trump nije dobro napravio svoj domaći zadatak optuživši Zelenskog da je započeo rat s Rusijom, iako svi znaju da je Rusija počinila agresiju na Ukrajinu i započela rat koji još traje. Naravo, Trump nije uspio zaustaviti rat u 24 sata, kako je najavljivao.

Zabrinjavajući znak za NATO savez, između ostalog, jest i činjenica da mnogi sadašnji dužnosnici Bijele kuće i ne znaju zašto postoji Savez i koje je njegovo značenje za Ameriku, a ne samo za Europu. Istovremeno Donald Trump i Vladimir Putin vodili su dva duga telefonska razgovora, za koja se tvrdilo da su prijateljska, a koja su trebala početi okončavati rat. Dovoljno je reći da Putin dobro razumije Trumpa i njegovu otvorenost za laskanje. On načelno priznaje američko inzistiranje na 30-dnevnom prekidu vatre kao prvoj fazi za okončanje rata i postizanje dugoročnog mirovnog sporazuma, na koji je ukrajinski predsjednik pristao.

Međutim, Putin je postavio niz teških preduvjeta i odugovlači s pregovorima, u međuvremenu pojačavajući ratno djelovanje u Ukrajini i intenzivirajući napade dronovima tijekom noći na ukrajinske gradove. Čini se da će doći do zastoja oko prekida vatre dok se čeka sljedeći potez SAD-a; rekli su da će uvesti daljnje sankcije Rusiji, ali to vjerojatno neće zaustaviti Putinove ratne planove, a to je prisvajanje što više teritorija od Ukrajine prije kraja rata i inzistiranje na njezinu zadržavanju u mirovnom sporazumu - ako se to ikada postigne na zadovoljavajući način, jer će Ukrajina pokušati vratiti sva okupirana područja ili bar što više njih. Teško je sad predvidjeti kako će se sve to završiti...

Što se Europe tiče, ona je zabrinuta za budućnost. Između povlačenja SAD-a iz NATO-a i ponovnog uspostavljanja dominacije Rusije, morala je hitno razmisliti o tome šta mora učiniti za vlastitu sigurnost. SAD je bio u pravu kada je procjenjivao troškove NATO-a tijekom godina i nerazmjeran iznos koji je morao platiti u usporebi s europskim doprinosom. Europske zemlje, Francuska i Njemačka na prvom mjestu te Velika Britanija, ozbiljno su shvatile to pitanje i europski čelnici sve se češće sastaju kako bi razgovarali o sigurnosnim i odbrambenim pitanjima. Razmatra se i situacija što bi moglo biti ako i kada se SAD doista povuče iz NATO-a.

Na Dalekom istoku američki ministar odbrane Pete Hegseth nedavno je izjavio da SAD sada smatra Kinu većom prijetnjom američkim interesima u budućnosti i da će SAD morati posvetiti više pažnje Pacifiku. Pritom treba istaknuti kako Australija i Velika Britanija imaju trostrani sporazum sa SAD-om, potpisan u kolovozu 2024., sporazum AUKUS o pomorskom nuklearnom pogonu, iako se pažnja posvećuje unapređenju pomorskih sposobnosti općenito, uključujući i trgovinske. S druge je pak strane Tajvan, koji ovisi o pomoći SAD-a, i dalje je pod prijetnjom Kine, koja ga smatra dijelom svog teritorija.

KONKURENCIJA SAD-u

Šangajska organizacija za saradnju (SCO), ideja Kine, osnovana 1996. godine, održala je svoj godišnji sastanak nedavno u Šangaju, nakon što je prethodno obišla glavne gradove članica. U početku je SCO formiralo pet članica: Kina, Rusija, Tadžikistan, Kazahstan i Kirgistan, ali sada obuhvaća mnoge euroazijske zemlje, sa 42 % svjetske populacije i 65 % kopnene površine. Bjelorusija se pridružila prije nekoliko mjeseci. SCO je povezan s nekoliko različitih blokova, uključujući UN-ov ESCAP i ASEAN, te je promatrač u Općoj skupštini UN-a. ASEAN, Udruženje jugoistočnih azijskih zemalja, nedavno je održao svoj redoviti sastanak u Maleziji i složio se da treba poraditi oko bliže i brže sarađuje, posebno zato što Kina traži druga tržišta osim SAD-a kako bi se suprotstavila Trumpovim carinskim mjerama.

Šangajska organizacija za suradnju, zajedno s blokom zemalja BRICS (na čelu s Rusijom, osnovanom u lipnju 2009.), pokriva mnoge zemlje diljem svijeta, no BRICS je ipak rašireniji jer uključuje Brazil i Južnu Afriku. U širem smislu, svaki od tih blokova pravi je izazov SAD-u na duži rok. Oni će s vremenom preuzeti veći udio u svjetskoj ekonomiji. Možda je poanta koju treba izvući iz ovoga da dobar broj zemalja postaje svjestan svijeta izvan svoje uobičajene sfere utjecaja. Da, svijet je nepredvidljiv. (Tekst iznosi stav autora i ne odražava nužno stav IFIMES-a.)