Prema tumačenju administracije predsjednika Trumpa, Sjedinjene Države trenutno se suočavaju s više izvanrednih situacija odjednom. Na južnoj granici vlada nacionalna izvanredna situacija, zatim je tu i energetska izvanredna situacija, kao i ekonomska izvanredna situacija, zatim aktualna izvanredna situacija u Kaliforniji (prosvjedi), da spomenemo samo neke, a predsjednik ih je iskoristio za provođenje nekih od svojih najopsežnijih politika, od poticanja proizvodnje fosilnih goriva do nastojanja da se dovrši granični zid s Meksikom i uvođenja većih i sveobuhvatnih carina - piše Kat Lonsdorf, čiji prilog za NPR - National Public Radio iz Washintgona, uz neznatne prilagodbe u opremi prenosimo u nešto kraćoj verziji.

Iako je korištenje izvanrednim ovlastima predsjednika SAD-a u porastu u novijim administracijama, Trump ih je primijenio osam puta u prvih 100 dana na dužnosti, više nego što je to učinio bilo koji drugi moderni predsjednik u istom razdoblju. Prigovori na Trumpove hitne naredbe još nisu stigli do Vrhovnog suda, ali pravni stručnjaci brinu se da bi njihova upotreba mogla dovesti do narušavanja ustavne ravnoteže moći ako Vrhovni sud stane na stranu administracije, u biti dajući predsjedniku odriješene ruke da učini više bez odobrenja Kongresa. “Ovo je pretjerano pritiskanje izvršne vlasti”, kaže Kim Lane Scheppele, profesorica sociologije i međunarodnih odnosa na Sveučilištu Princeton, koja se bavi korištenjem izvanrednim ovlastima.

Neki su sudovi presudili da Trump prekoračuje svoje ovlasti, posebno oko carina, a žalbe su u tijeku. No Scheppele kaže da Trumpova administracija očekuje “prijateljski tretman” ako pravni izazov predsjednikovih izvanrednih ovlasti stigne do Vrhovnog suda - a čini se da hoće. “Poanta je da se slučaj dovede do Vrhovnog suda kada Trump misli da ima većinu, da mu se da neograničena moć”, kaže Scheppele, te dodaje: “Uglavnom proučavam pad demokracija i to ovim širenjem neograničene izvršne moći. Brinem se da je to put kojim idemo.”

Bijela kuća brani Trumpovo korištenje izvanrednim ovlastima. “Predsjednik Trump s pravom se koristi svojim izvanrednim ovlastima kako bi brzo ispravio četverogodišnji neuspjeh i riješio brojne katastrofe koje je naslijedio od Joea Bidena”, rekla je glasnogovornica Bijele kuće Karoline Leavitt u izjavi za NPR, navevši sigurnost granica, ratove u Ukrajini i Gazi, klimatske propise, inflaciju i trgovinske deficite.

Istovremeno, kritičari tvrde da nekoliko Trumpovih uredbi zapravo nisu one koje se mogu tretirati kao ovlasti za neposredne izvanredne situacije. Na primjer, Trump je proglasio “nacionalnu energetsku krizu”, u kojoj se navodi da SAD-u treba “pouzdana, raznolika i pristupačna opskrba energijom” kako bi se nadoknadila “nedostatna opskrba energijom i infrastruktura” u zemlji. Ali SAD se trenutno ne suočava s nestašicom goriva...

Ili kada je Trump proglasio “veliki i odlučni” obračun s američkim trgovinskim deficitom držeći da je i to izvanredna situacija, rekavši da deficit čini “izvanrednu prijetnju nacionalnoj sigurnosti i gospodarstvu Sjedinjenih Država”. Ali SAD već desetljećima ima trgovinski deficit...

Bilo kako god, predsjednik SAD-a može proglasiti nacionalnu izvanrednu situaciju u bilo kojem trenutku, bez odobrenja Kongresa. Time se omogućuje predsjednicima da privremeno ojačaju svoje izvršne ovlasti, s idejom da je donošenje zakona preko Kongresa presporo u, rijetkim, kriznim trenutcima te da predsjednik treba fleksibilnost da brzo djeluje i šalje resurse tamo gdje su potrebni. Ali što je “izvanredni slučaj” nikada nije definirano zakonom - stvaranje sustava povjerenja oko predsjednika kako bi se mogao identificirati izvanredan slučaj. U biti, to je izvanredno stanje ako predsjednik tako kaže.

“Izvanredne ovlasti pomalo su zastrašujuće”, nedavno je za NPR-ovo jutarnje izdanje rekla Elizabeth Goitein iz Centra za pravosuđe Brennan, progresivne organizacije za pravo i politiku: “Njihova jedina svrha je dati predsjedniku određeni stupanj pravne slobode za koji Kongres ne smatra da bi bio prikladan tijekom izvanrednih vremena.” Goitein i njezini kolege sastavili su popis od oko 150 zakonskih ovlasti - od kojih mnoge nikada nisu primijenjene - koje predsjednik može “otključati” proglašenjem nacionalne izvanredne situacije. Dok neke zahtijevaju odobrenje Kongresa za donošenje, većina ne zahtijeva, a Goitein ističe da mnoge od tih zakonskih ovlasti ostavljaju prostora za tumačenje. “Čovjek bi se nadao da će sudovi stajati kao bedem. Ali Kongres je predsjedniku dao tu sveobuhvatnu moć uz vrlo malo ugrađenih zaštitnih mjera”, zaključuje Goitein.

Trump je do sada u svom drugom mandatu proglasio osam nacionalnih izvanrednih stanja, a u prvom mandatu 13 - dakle ukupno do sada 21. Za usporedbu, tijekom svoje četiri godine predsjednik Joe Biden proglasio ih je 11, predsjednik Barack Obama 12 u svojih osam godina, a George W. Bush 14, prema podatcima koje je prikupio Brennan Center.

Ustavne stručnjake ne zabrinjava samo stopa Trumpove upotrebe izvanrednih ovlasti nego i za što ih primjenjuje. Predsjednici su se često koristili izvanrednim ovlastima za situacije poput zamrzavanja imovine ili nametanja sankcija određenim stranim subjektima ili u vrijeme velikih kriza poput napada 11. rujna ili tijekom pandemije COVID-19 (nacionalno izvanredno stanje koje je proglasio Trump u svom prvom mandatu, a poslije ga je Biden ukinuo).

Pravni stručnjaci kažu da se Trump ovaj put prvenstveno koristi izvanrednim situacijama kako bi pokušao brže provesti svoje domaće prioritete nego pokušavati donositi zakone u Kongresu - što je tradicionalna ustavna kontrola izvršne vlasti. “U drugom mandatu predsjednika Trumpa vidjeli smo doista veliko oslanjanje na izvanredne ovlasti za provedbu predsjednikove političke agende”, kaže Goitein, te dodaje: “Čini se da je većina tih deklaracija osmišljena kako bi se zaobišao Kongres u političkim pitanjima. To je neprimjerena upotreba izvanrednih ovlasti.”

Goitein kaže da je taj obrazac započeo u Trumpovom prvom mandatu, kada je proglasio nacionalnu izvanrednu situaciju kako bi pomogao financirati zid na južnoj granici nakon što Kongres nije odobrio puni iznos troškova izgradnje. Taj potez pokrenuo je tužbe, ali slučajevi nisu stigli do Vrhovnog suda prije nego što je Biden preuzeo dužnost i poništio izvanredno stanje na granici. Biden je potom nastavio taj obrazac, koristeći se izvanrednim ovlastima za oprost neotplaćenih studentskih kredita nakon što je Kongres blokirao njegov plan. To je na kraju poništio Vrhovni sud.

Elena Chachko, docentica prava na Pravnom fakultetu Berkeley, kaže da će upravo predsjednikovo pomicanje granica - i pravni izazovi koji slijede - u konačnici definirati kako se izvanredne ovlasti mogu iskoristiti. “To se događa kada uzmete instrument koji je godinama bio vrlo koristan mnogim administracijama, a sada ga previše iskorištavate”, kaže Chachko, te dodaje: “Upotrebljavate ga za nove stvari s upitnom pravnom osnovom, a time izazivate otpor, kritike i ograničenja.”