Pravo na lokalnu i regionalnu samoupravu zajamčeno je Ustavom Republike Hrvatske, a ogleda se ponajprije u pravu na samostalno obavljanje poslova lokalnog značaja, samostalno uređenje nutarnjeg ustrojstva i organizacije lokalnih jedinica, samostalno uređenje područja djelovanja tijela lokalnih jedinica, neposredan izbor članova predstavničkih i izvršnih tijela lokalnih jedinica, vlastite prihode i samostalno raspolaganje vlastitim prihodima. Hrvatski sustav lokalne samouprave temelji se na načelu autonomije vlasti (isključivom pravu lokalne jedinice da upravlja sama sobom na temelju propisa koje donosi samostalno) i načelu supsidijarnosti (donošenje i provođenje odluka prepušta se razini koja je najbliža građanima).

Hrvatski sustav lokalne samouprave monotipski je: sve lokalne jedinice, bez obzira na veličinu ili druga svojstva, imaju u osnovi jednake poslove. Pritom, najveća lokalna jedinica je Grad Zagreb, s gotovo 800.000 stanovnika, a najmanja Općina Civljane, s 239 stanovnika. Hrvatska ima 21 jedinicu regionalne samouprave: 20 županija i Grad Zagreb, koji istovremeno ima status grada i županije. Svaka županija (osim Grada Zagreba) sastoji se od gradova i općina. Postoji ukupno 127 gradova (plus Grad Zagreb) i 428 općina. Unutar skupine gradova izdvaja se kategorija tzv. velikih gradova, lokalnih jedinica koje imaju više od 35.000 stanovnika.

Samoupravno područje djelovanja općine, grada i županije određeno je metodom opće klauzule. To znači da općina i grad obavljaju poslove lokalnog značaja, a županija poslove regionalnog značaja koji Ustavom RH i zakonom nisu dodijeljeni državnim tijelima. Općina i grad obavljaju, između ostaloga, poslove koji se odnose na uređenje naselja i stanovanje, prostorno i urbanističko planiranje, komunalne jelatnosti i komunalni red, brigu o djeci, socijalnu skrb, primarnu zdravstvenu zaštitu, odgoj i osnovno obrazovanje, zaštitu potrošača, protupožarnu i civilnu zaštitu i dr. Uz te poslove veliki grad i grad sjedište županije obavljaju i poslove održavanja javnih cesta, izdavanje građevinskih i lokacijskih dozvola te drugih akata vezanih uz gradnju i provedbu dokumenata prostornog uređenja te druge poslove propisane zakonom. Županija obavlja poslove koji se odnose na obrazovanje, zdravstvo, gospodarski razvoj, promet i prometnu infrastrukturu, održavanje javnih cesta, prostorno i urbanističko planiranje itd.

TIJELA: Svaka općina, grad i županija ima predstavničko tijelo (općinsko/gradsko vijeće i županijska skupština). Broj članova predstavničkih tijela općina i gradova razlikuje se ovisno o broju stanovnika u pojedinoj lokalnoj jedinici. Izvršna tijela su općinski načelnik, gradonačelnik i župan. Članovi predstavničkih tijela i izvršna tijela biraju se izravno na mandat od četiri godine. Općina, grad i županija imaju i upravna tijela: upravne odjele i službe. U lokalnim jedinicama do 3000 stanovnika ustrojava se jedinstveni upravni odjel, a u lokalnim jedinicama koje imaju iznad 3000 stanovnika mogu se osnovati i specijalizirani upravni odjeli.

FINANCIRANJE: Lokalna i regionalna samouprava financira se prihodima iz vlastitih izvora (prihoda od imovine, poreza, novčanih kazni, upravnih pristojbi i dr.), zajedničkih prihoda, pomoći, primitaka od financijske imovine i zaduživanja. Vlastiti porezi općina i gradova su prirez porezu na dohodak, porez na potrošnju, porez na kuće za odmor, porez na tvrtku ili naziv i porez na korištenje javnim površinama.

Vlastiti porezi županija i Grada Zagreba su porez na nasljedstva i darove, porez na cestovna i motorna vozila, porez na plovila i porez na automate za zabavne igre. Zajednički porezi su porez na dohodak (koji se dijeli između županije te općina i gradova) i porez na promet nekretnina (koji se dijeli između države i lokalne samouprave).

NACIONALNE MANJINE: Nacionalne manjine čine oko 7,5 posto stanovništva Hrvatske. Evidentirane su 22 manjinske zajednice, od kojih su najbrojnije srpska, bošnjačka i talijanska. Nacionalne manjine koje su u ukupnom stanovništvu općine ili grada zastupljene s 5 - 15 posto imaju pravo na jednog predstavnika u predstavničkom tijelu, a ako su zastupljene s više od 15 posto imaju pravo na proporcionalnu zastupljenost u predstavničkom i izvršnom tijelu.

UDRUŽIVANJE: Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi utvrđeno je pravo jedinica lokalne i regionalne samouprave na osnivanje vlastitih udruga radi promicanja i ostvarivanja zajedničkih interesa. U Hrvatskoj djeluje Udruga gradova (www.udruga-gradova.hr), Hrvatska zajednica općina (hzo.hr) i Hrvatska zajednica županija (www.hrvzz.hr).

OPĆINE (stanje 2014.): Prosječni broj stanovnika u hrvatskim općinama je nešto manji od 3000. Na području općina živi 30 % stanovnika Hrvatske. Najmanja je općina Civljane s 239, a najveća općina Viškovo s 14.445 stanovnika (omjer 1:60). Samo šest općina ima više od 10.000 stanovnika, 47 ih ima između 5001 i 10.000 stanovnika, 339 između 1001 i 5000, a njih 36 je ispod 1000 stanovnika. Sve općine imaju udio od 1 % u BDP-u Hrvatske (sve županije, općine i gradovi zajedno imaju 6,4 %). Svih 428 općina sudjeluje sa 15,6 % u ukupnim prihodima teritorijalne samouprave (sve općine, gradovi i županije). Između 20 % i 25 % prihoda općine dobivaju od države kao pomoć. Općine su u depopulaciji, a samo u posljednjih deset godina izgubile su 80.285 stanovnika. Svaka općina ima načelnika i zamjenika načelnika. Građani osim načelnika biraju i općinsko vijeće, koje ima između 7 (ako je broj stanovnika do 500) i 17 vijećnika (ako je broj stanovnika općine iznad 10.000). U općinama se može osnovati mjesne odbore kao oblike sudjelovanja građana.

GRADOVI (stanje 2014.): Broj gradova se u Hrvatskoj povećao od 1993. do danas sa 69 na 128. Prosječni broj stanovnika današnjeg grada je 17.260, što je prosječno smanjenje za 10.863 u odnosu prema stanju 1993. Na području gradova živi 70 % stanovnika. Najveći grad je Zagreb, a najmanji grad u Hrvatskoj Komiža (otok Vis) s 1500 stanovnika. (Izvor:
Hrvatska zajednica općina)