Dramatične napetosti između Indije i Pakistana počele su u trenutku proglašenja njihove neovisnosti od Velike Britanije kao kolonijalne velesile 1947. godine. Jedno je pak područje konstantno bure baruta i okidač za novi veliki rat. Radi se dakako o Kašmiru, regiji koja je interesno podijeljena između dva velika susjeda, dvije nuklearne velesile. Manji dio Kašmira pripada Pakistanu, a veći je dio pod nadzorom Indije. Međutim, struktura stanovništva u Kašmiru pretežito je muslimanska, zbog čega Pakistan smatra da mu pripada cijelo to područje, ističući da Indija čini zločine nad civilnim stanovništvom, a s indijske strane stalno stižu optužbe zbog terorističkih napada s teritorija Pakistana.

Podsjetimo još jednom, Indija i Pakistan do sada su vodili šest ratova. Tek što su stvorene dvije neovisne države, počeo je sukob koji je završio početkom 1949. uspostavom linije razdvajanja. Upadom pakistanskih oružanih snaga na teritorij indijskog dijela Kašmira počeo je novi sukob u proljeće 1964., koji je završio pod pritiskom UN-a. Veliki ratni sukob, s velikim brojem izbjeglica koji su prešli u Indiju, dogodio se 1971. zbog istočnog Pakistana, koji je smješten uz istočnu granicu Indije. Ratni egzodus zahvatio je oko deset milijuna ljudi, koji su prebjegli u Indiju, te je krajem godine stvorena nova država, Bangladeš.

Do pogoršanja odnosa došlo je 1989., nakon što je završio rat SSSR-a u Afganistanu. Prebjegli islamisti pokrenuli su val nezadovoljstava u indijskom dijelu Kašmira uz podršku tamošnjim separatistima. Deset godina poslije pakistanski borci prodrli su u područje Kargila na indijskom teritoriju, što je zaprijetilo sukobom većih razmjera. Nakon toga pakistanska strana poduzela je niz terorističkih akcija, koje su kulminirale napadom terorističke skupine Lashkar-e-Taiba na više ciljeva u Mumbaju, pri čemu je smrtno stradalo 166 osoba. Sve indijske optužbe na račun pakistanske upletenosti u te napade Pakistan uporno odbija.

Kako bi djelovala preventivno, bar se tako tvrdilo, Indija je 2019. poduzela zračni napad na logor terorista na području Pakistana, što je izazvalo protunapad i novu eskalaciju sukoba. Manji sukobi nastavljeni su izmjenično sve do današnjih dana.

Početkom svibnja ove godine ponovo se ozbiljno rasplamsao sukob između dva južnoazijska rivala, Indije i Pakistana, i to nakon što su pakistanski militanti brutalno ubili nevine žrtve, ženu i djecu. Pritom je poginulo 26 turista, a još 46 ozlijeđeno ih je u blizini Pahalgama u Kašmiru, regiji pod indijskom upravom. Inače, podsjetimo i na to kako je Kašmir podijeljen na tri dijela: pakistanski, indijski i kineski, premda službeno Indija nikada nije prihvatila tu podjelu.

Pacific Press/Sipa USA

Indija je uzvratila na napad ciljajući infrastrukturu susjednog područja Pakistana, za koji tvrdi kako je leglo terorističkih snaga, nakon čega su slijedile vojne intervencije s obje strane. I jedni i drugi upustili su se u međusobno bombardiranje zrakoplovima i drugim borbenim sredstvima (osobito topništvom duž linije razgraničenja), uz upotrebu dronova, odnosno bespilotnih letjelica, koji su poslednjih godina, uključujući i ukrajinski rat, postali nezaobilazno oružje, te se koristi u sve većim količinama.

Sve u svemu, nedavna eskalacija starih indijsko-pakistanskih napetosti s ponovnim brojnim civilnim žrtvama zabrinula je SAD i Kinu, posredno i Rusiju, koji svi skupa u toj regiji imaju neke svoje javne ili tajne interese. Zbog toga su, očekivano, brzo reagirali u Washintgonu, Pekingu i Moskvi, pa su iznova pale osude i upozoranja objema stranama da se što prije smire i prekinu sukob prije nego što eskalira u novi rat. Pritom su i SAD, i Kina, i Rusija tko zna koji put ponudili svoje diplomatske (pregovaračke) usluge kako bi se napokon postigla stabilnost i našlo dugoročnu mirno rješenje na obostranu korist sukobljenih strana. I onda je opet, također tko zna koji put, proglašeno primirje između Indije i Pakistana te je započeo široki niz novih dijaloga o miru i suživotu u podijeljenom Kašmiru.

Umeđuvremenu kao izravnu posljedicu međusobnog neprijateljstva, Pakistan je zatvorio svoj zračni prostor za indijske aviokompanije i zrakoplove do 24. lipnja, čime se dodatno zaoštravaju odnosi. Zatvaranje je prisililo indijske prijevoznike da preusmjere letove prema zapadu što je rezultiralo dužim trajanjem putovanja i povećanim troškovima. Indija je uzvratila i zatvaranjem svog zračnog prostora, što će utjecati i na svjetski turizam i na svjetsku ekonomiju. Stoga je u globalnom interesu da se ovaj nerazuman i dugotrajan sukob okonča čim prije.

Bilo kako god, rat je zasad izbjegnut, ali višedesetljetni problemi nisu riješeni niti je u okolnostima kakve su danas to uopće realno očekivati kad se radi o starim neprijateljima, ne samo političkim i vojnim nego i vjerskim, što je gotovo neshvatljivo kad se zna da i hinduizam i islam, ali i religije općenito, manje ili više, zastupaju miroljubiv i tolerantan pristup suživotu. Ne smije se pritom zanemariti ni činjenicu da je to regija koja obuhvaća Afganistan, Bangladeš, Butan, Indiju, Maldive, Nepal, Pakistan i Šri Lanku.

Na kraju, spomenut ćemo ovom prigodom kazahstanskog predsjednika Tokajeva, koji je prošle godine kazao da je "danas, kao nikada prije, ključno dobro iskoristiti mirotvorni potencijal religija, ujediniti napore duhovnih vlasti u potrazi za dugoročnom stabilnošću". Upravo na tragu takvog razmišljanja, na inicijativu Kazahstana, pozvani su religijski vođe iz cijelog svijeta da se u jesen ove godine okupe u Astani, radi jačanja međureligijskog dijaloga, na kojem će se raspravljati o izgledima za razvoj "duhovne diplomacije", s naglaskom na međunarodnoj stabilnosti.