U situaciji kad je Donald Trump predsjednik Amerike, sa željom da “Amerika ponovo bude velika”, i željom da kontrolira sve svjetske procese, činjenica da i novi Papa dolazi iz iste države, gleda se kao dio velike američke “urote”. Prije izbora, američki kardinali su uglavnom otpisani kao kandidati za papu zbog široko raširene pretpostavke da globalnu Crkvu ne može voditi papa iz supersile. Međutim, papa ima i peruansko državljanstvo, što znači da posjeduje duboko znanje i o manje razvijenim zemljama, što ga upravo i povezuje s papom Franjom koji je živio kao običan čovjek, skromno.

Što se Amerike tiče, činjenica da je iz SAD-a možda ga baš bude distancirala od njegove matične države jer je novi papa Lav XIV. već bio u konfliktu s američkim vlastima - i to oko pitanja tretmana migranata. Njegove prve riječi nakon preuzimanja pontifikata bile su - mir, i hrabrost da se taj mir prihvati. A prvi dan službe, papa Lav, bivši kardinal Robert Prevost predvodio je misu u Sikstinskoj kapeli, gdje je manje od 24 sata ranije, i izabran. Odjeven u relativno jednostavnu bijelu i zlatnu odjeću, Lav, koji je rođen u Chicagu, ali je dva desetljeća proveo kao misionar u Peruu, rekao je nekoliko riječi na engleskom prije nego što je nastavio propovijed na tečnom talijanskom. Predstavio je duhovnu sliku Crkve koju bi želio vidjeti tijekom svog papinstva. Pozvao se na “svetost članova Crkve”, dakle vjernika, kojih je oko milijardu i pol na svijetu - dakle, obećao je poniznost samim vjernicima, i to je, uz poruke mira, njegova prva glavna misao upućena javnosti i vjernicima.

Sam izbor imena Lav govori o njegovim prioritetima - naime, oni koji se u to razumiju tumače kako je posljednji papa s ovim imenom, Lav XIII., predvodio Crkvu od 1878. do 1903. i ostao poznat po svojoj predanosti pitanjima socijalne pravde. Često mu se pripisuju zasluge za postavljanje temelja suvremenog socijalnog nauka Katoličke crkve - i tu bi novi Papa mogao biti povezan i s tim nasljeđem, a i svojim prethodnikom koji je vodio sličnu politiku.

Zanimljivo je i da je Prevost kardinalom postao tek 2023. godine, dakle, on se tek mora kaliti i stjecati iskustvo. Dobio je priliku da to čini s najviše funkcije, no to mu možda pomogne da, kako je i najavio svojim prvim porukama, ostane skroman, da mu vjernici budu na prvom mjestu, umjesto unutarnje crkvene strukture, i da ostane vjeran onome što je dosad činio svjedočeći vjeru, bez puno “svile i kadife”, u siromašnim prostorima Perua kao dugogodišnji redovnik.

Ako u svom pontifikatu ostane vjerni nasljednik pape Franje, neće pogriješiti.