Kampanje za lokalne izbore postale su ogledalo šire krize političkog legitimiteta. Vode se na razini dojma, većini kandidata prioritet je napadati protukandidate, identificirati problem i usmjeriti pažnju na "metu". Time se skreće fokus s vlastitog nedostatka provedive vizije i konkretnih resursa za stvarne političke promjene - kaže dr. sc. Nikolina Borčić, docentica na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, autorica knjige o važnosti jezika u političkoj komunikaciji "Vrag je u detalju", te dodaje:

Slavko Midzor/PIXSELL

- U Zagrebu aktualni gradonačelnik Tomislav Tomašević (Možemo!), uz podršku SDP-a, vodi u anketama. Kampanju obilježava afera Hipodrom, kojom se najofenzivnije koristi protukandidat Davor Bernardić. Ostali kandidati, Marija Selak Raspudić (nezavisna), Mislav Herman (HDZ) i Ivica Lovrić (Plavi grad), također je spominju, ali više naglasak stavljaju na kritiku gradskog upravljanja i izostanak kapitalnih projekata. Mislav Herman kampanjski se istaknuo plakatima, posebno onim s jugoslavenskom i duginom zastavom uz natpis "Rasturili su", čime je želio upozoriti na, kako tvrdi, negativne posljedice upravljanja Možemo!, od prometa do otpada i infrastrukture.

O DRUGIM GRADOVIMA...

- U Osijeku, za razliku od drugih većih gradova, kampanja prolazi bez većih sukoba. Aktualni gradonačelnik Ivan Radić (HDZ) suočava se s minimalnom konkurencijom. Glavni protukandidat je Vjeran Marijašević, kojeg podržavaju SDP i Možemo!. Radić ostaje favorit za novi mandat. U Vukovaru je situacija znatno napetija. Za gradonačelnika se natječu Domagoj Bilić (DP-HDZ), Marijan Pavliček (Hrvatski suverenisti, DOMiNO) i Kruno Raguž (SDP). Kampanju obilježavaju osobni napadi, posebno između Pavličeka i bivšeg gradonačelnika Ivana Penave, koji podržava Bilića. Pavliček optužuje Penavu za pritiske i ucjene zaposlenika gradskih službi, a Penava uzvraća prozivanjima o Pavličekovim stanovima i beneficijama. Slijedile su optužbe i na račun Penavinih nekretnina. Tako su osobni sukobi i imovinske teme postali glavno kampanjsko oružje u Vukovaru.

U Splitu je bivši gradonačelnik Željko Kerum izjavom o bolesti Andre Krstulovića prešao granice političke pristojnosti, što je aktualnom gradonačelniku Ivici Puljku razlog za izbjegavanje sučeljavanja. Puljak je dodatno zaoštrio kampanju optuživši SDP-ova kandidata Davora Matijevića da je "serijski prevarant", koji je pokušao prisvojiti stanove i grobnice ugovorima o doživotnom uzdržavanju, pozvavši i Sandru Benčić da preispita stranačku podršku Matijeviću.

U Rijeci SDP-ova kandidatkinja Sandra Krpan suočava se s unutarstranačkim izazovima nakon što aktualni gradonačelnik Marko Filipović nije dobio podršku za novi mandat i odlučio se kandidirati kao nezavisni. Time je dodatno fragmentirano biračko tijelo lijevog centra. Iako Krpan i dalje vodi u anketama, Filipović pokušava zadržati podršku vlastitom listom i pozivanjem na projekte koje je pokrenuo, ali uglavnom nije dovršio. Upravo to ostalim kandidatima služi kao argument protiv njega. Najjasniji i programski najfokusiraniji nastup ima nezavisna kandidatkinja Iva Rinčić, koja dobiva sve veću podršku, osobito među mlađim biračima. Analitičari procjenjuju da bi u drugom krugu imala veće šanse protiv Krpan nego Filipović. HDZ-ov Denis Vukorepa također je kandidat, ali zasad ne ulazi u najuži krug favorita.

O KAMPANJI I LISTAMA...

- U kampanjama prevladava poznata mješavina populizma, demagogije i međusobnih optužbi, a konstruktivni su pristupi rijetki i medijski slabo vidljivi. Populistička obećanja, poput "novih kvartovskih centara" s podzemnim garažama, često su bez izvedbenih planova, a fraze poput "vratit ćemo grad građanima" ili "očistit ćemo sustav" ostaju bez konkretnih rješenja. Ozbiljni kandidati trebali bi nuditi kontinuitet, jasnoću oko izvedivosti, iskrenu emocionalnu komunikaciju i stvaran dijalog s građanima. No takav pristup rijetko prolazi jer politički i medijski sustav i dalje nagrađuje brze, konfliktne poruke. Ipak, oni koji žele dugoročnu političku karijeru ili stvaran utjecaj morat će mijenjati ton, odnosno govoriti jasno, pošteno i odgovorno, čak i kad to ne donosi brzu korist.

- Većinu lista za lokalne izbore 2025. čine iskusni političari s višegodišnjim mandatima i stabilnom podrškom na terenu. Iako to može značiti političku stabilnost, istovremeno pokazuje ozbiljan izostanak obnove i ulaska nove generacije u politiku. Mladi političari izostaju zbog nekoliko razloga: stranke su zatvorene i nude im simbolične uloge bez stvarnog utjecaja; ulazak u lokalnu politiku traži kontakte, resurse i stranačku podršku, koju mnogi s autentičnim idejama nemaju; kultura javnog linča i medijski cinizam obeshrabruju istupanje jer konstruktivne inicijative često postaju meta ismijavanja. U takvom okruženju mnogi biraju pasivnost kao oblik samoočuvanja.

O PROGNOZAMA...

- Još uvijek smo društvo koje političku promjenu traži više iz frustracije nego iz jasne programske vizije. Nova lica ne znače automatski nove politike, ako nisu praćena novom političkom kulturom, suradnjom i odgovornošću. Fragmentacija biračkog tijela raste, povjerenje u velike stranke opada, ali birači i dalje često biraju "manje zlo" jer ne vide dovoljno snažne alternative.

HDZ će vjerojatno zadržati većinu županija, posebno u unutrašnjosti, gdje ima institucionalnu prednost. U mnogim manjim sredinama lokalni “šerifi”, neovisno o stranačkoj pripadnosti, ostat će na vlasti zahvaljujući prepoznatljivosti i kontroli nad resursima. Možemo! će i dalje biti jak u Zagrebu, no ostaje pitanje hoće li proširiti utjecaj izvan glavnog grada. Što se općenito rezultata tiče, situacija je otvorena, a konkretne prognoze teške, osobito jer je komunikacija stranaka i dalje dominantno besadržajna i usmjerena na napade, uz malo pozitivnih iznenađenja.