Za mnoge je ekonomija samo atmosferski sloj: važna, nevidljiva i zagonetna. Nekad pada kiša, a nekad ne. Većina uopće ne shvaća zašto. Tomáš Sedláček u svojoj knjizi “Ekonomija dobra i zla” (Ekonomie dobra a zla, 2009.) objašnjava zašto je konzumerizam povezan sa savješću i kako etika može oblikovati našu fiskalnu kulturu. O knjizi je za Radio Slobodna Europa pisala Kristin Deasy, čiji tekst prenosimo uz neznatno skraćenje i prilagodbe u opremi.

Dobrodošli u Starbucks. Hvala vam što ste naručili Frappuccino koji je napravljen u posebnom, okolinski osvještenom “spasimo djecu” kafe aparatu. Želite li malo filozofije uz to? Ne? Šteta, kaže ekonomist Tomáš Sedláček, jer već ste je kupili. Zapravo, većina stvari koje kupujemo svaki dan naplaćuje svoj brend i navodnu filozofiju koju predstavlja. Stvarni sadržaj je sasvim sporedan:

“Devedeset posto ili čak i više od ukupne cijene otpada na ideologiju, mit, priču, neku vrstu slike itd. Itd. I postoji velika praznina između kave kao takve i onoga što mislimo da pijemo. Mi pijemo priču koju smo kupili. I možemo tako ići u nedogled. Dajte mi primjer i biću sretan da vam objasnim kako je svaka, pa i najgluplja i najslučajnija kupovina ili odluka zapravo moralna kupovina, moralna odluka.”

Tridesetčetverogodišnji češki ekonomist kojeg je Yale Economic Review nazvao jednim od “pet najvećih ekonomskih umova” kaže kako je vrijeme da prosječni potrošač prestane kriviti Wall Street za globalnu financijsku krizu i da umjesto toga preispita samog sebe.

“Postoji odlična parafraza iz filma Fight club ili u knjizi Chucka Palahniuka u kojoj jedan od glavnih likova kaže drugom: Mi radimo poslove koje mrzimo kako bismo mogli kupiti stvari koje ne trebamo.”

Sedláčekova provokativna knjiga pod produženim nazivom “Ekonomija dobra i zla: traganje za ekonomskim značenjem od Gilgameša do Wall Streeta” izvorno je objavljena 2009., da bi 2012. bila prevedena na engleski. U knjizi Sedláček upoznaje čitatelje sa neuobičajenom povijesti ekonomije, uključujući i mislioce iz 13. stoljeća poput teologa Tomasa Akvinskog i prosvjetiteljskog filozofa Adama Smitha. Sedláček piše da je ekonomija mnogo povezanija sa filozofijom nego sa naprednim matematičkim konstruktima koje koriste današnji ekonomski stručnjaci. Previše ljudi je, kako kaže, prihvatilo mantru “dobit iznad svega” koja potječe iz kapitalističkih ekonomskih teorija. On svojom knjigom Sedláček na neki način pokušava približiti temu običnom čovjeku. Zašto? Jer u naprednim ekonomijama “podjela rada funkcionira savršeno”, ali “podjela odgovornosti uopće ne funkcionira”.

Reakcije na Sedláčekovu knjigu bile su podvojene. Neki su je kritizirali jer podsjeća na moralizirajuće djelo pop-ekonomije. Drugi su je hvalili jer približava ekonomiju običnom čovjeku i istovremeno se bavi pitanjima ekonomije kao cjeline. Washington Post stavio je knjigu na listu od pet djela iz područja ekonomije koja se moraju pročitati.

Tomáš Sedláček, koji je bio savjetnik češkog predsjednika Vaclava Havela, ovom je knjigom želio otkriti istinsku prirodu ekonomije: “Ekonomija nije ništa drugo nego prikriveni sustav vrijednosti. Velika je greška ukoliko vjerujemo da je ekonomija lišena vrijednosti. Ona je zapravo ispunjena vrijednostima i ništa što je vezano za ekonomiju nije lišeno vrijednosti. Svaka poslovna odluka, svaka odluka potrošača je zapravo moralna odluka.”

Sedláček koristi biblijsku priču iz “Knjige Postanka” koja je isto tako zabilježena i u Kur’anu kako bi objasnio poentu: “Prvi poslovni savjet ikada zabilježen je u Knjizi Postanka, kada faraon sanja o sedam plodnih godina i sedam gladnih godina. I Josip naravno interpretira njegov san i govori mu što da radi. Savjet glasi da tijekom plodnih godina ne potroši sve što požanje, već da sačuva dio usjeva kako bi imao zalihe za loše godine. I kad to prevedemo na današnji jezik, tijekom naprednih godina je potrebno imati višak u budžetu, na što smo mi gotovo potpuno zaboravili. I ako znate upravljati viškom u budžetu tijekom naprednih godina, onda ćete se znati suočiti i sa deficitom. I nećete umrijeti od gladi.”

Sedláček smatra da je faraonova odluka da uskladišti namirnice bila “mnogo mudrija” od trenutne (u trenutku objavljivanja knjige, op. DJ) ekonomske politike uprkos svim “modernim znanostima i doktoratima sa prestižnih sveučilišta.”

Dok Europa razmatra nove metode spašavanja zaduženih zemalja i dok se Sjedinjene Države suočavaju sa još jednom mogućom recesijom, čini se da je zapadu potrebno ekonomsko čudo. Možda je Biblija dobra polazna tačka za to, zaključila je Kristin Deasy u svom osvrtu na knjigu objavljenom na portalu Radio Slobodna Europa početkom rujna 2011., umnogome aktualnom i danas.