Izbori za Europski parlament doista su važni, posebno s obzirom na geopolitički kontekst vezan uz sukobe u Ukrajini, Gazi, Moldaviji, Gruziji i drugim potencijalnim žarištima. Sastav Europskog parlamenta utječe na vanjskopolitičke odluke EU-a. Izborni rezultati odredit će kako će se EU angažirati u rješavanju tih globalnih kriza - kaže dr. sc. Nataša Beširević, konzultantica na EU projektima u regiji zapadnog Balkana i istočnog susjedstva, evaluatorica Europske komisije Horizon Europe, te dodaje:

- EU se suočava s rastućim desnim populizmom i izborni rezultati odražavat će osjećaje europskih građana prema tim pitanjima. A Europljani se plaše, prije svega, siromaštva, čak 70 % njih, prema posljednjim Eurostatovim podatcima, smatra da će živjeti lošije, trećina građana već sad ne može redovito plaćati račune.

Rezultati izbora odredit će vodstvo EU-a u suočavanju s globalnim izazovima, promicanju ljudskih prava i održavanju demokratskih vrijednosti na međunarodnoj sceni. Izbori će također utjecati na program reformi EU-a i budući smjer. Pitanja kao što su migracije, klimatske promjene, gospodarsko upravljanje i sigurnosna suradnja ključni su prioriteti za EU, a izborni rezultati oblikovat će politike EU-a u tim područjima.

Stoga nije svejedno tko sjedi u klupama Europskog parlamenta, jer on potvrđuje Komisiju, svojevrsnu europsku vladu, suodlučuje u proračunu EU-a. Računa se da će politička skupina u Parlamentu "Identitet i demokracija" (ID), koja okuplja stranke desnice i ekstremne desnice, osvojiti više mjesta nego što ih ima sada. Problem će nastati ako ta ekstremno desničarska grupa dospije na treće mjesto po broju glasova, jer bi tada mogla zahtijevati važno mjesto u Europskoj komisiji.

Sve u svemu, EU izbori u kontekstu geopolitičkih izazova doista su važni jer će utjecati na ulogu EU-a u rješavanju globalnih kriza, oblikovanju njezine unutarnje dinamike i određivanju njezina budućeg smjera. Bitno je ove izbore promatrati kao dio šireg političkog procesa unutar EU-a, a ne promatrati ih izolirano.

Opada li potpora demokraciji u Europi općenito, na što upućuju neka novija istraživanja...?

- Smanjenje potpore demokratskim vrijednostima i institucijama diljem Europe doista je zabrinjavajući trend, koji su primijetili razni istraživači i politički analitičari. Posebno je zabrinjavajući trend mladih, koji su skloniji autokratskim liderima od svojih roditelja. Istraživanja iz 2023. pokazuju da samo 38 % mladih Nijemaca podržava demokraciju, oko 27 % mladih Francuza, oko 45 % Talijana i Poljaka. Temeljne demokratske vrijednosti podržava oko 22 % Rumunja, a najveća je podrška u Finskoj, oko 50 %. To su šokantne činjenice, potencijalno opasne za budućnost Europe. S druge strane, starije generacije u bar dvostruko većoj mjeri cijene demokraciju, pa ostaje nada da se kod mladih generacija radi o buntu protiv sustava, trendu i pojavi koja sa sazrijevanjem opada. Tom padu demokratske podrške pridonose ekonomski izazovi, rastući populizam i ekstremistički pokreti, nepovjerenje u političke institucije i utjecaj društvenih medija. Ako se taj trend nastavi, postoji rizik da bi nedemokratski oblici vlasti mogli zavladati u Europi, što bi dovelo do potencijalne prekretnice za Europu.

Populistički i autoritarni lideri postali su popularni u nekoliko europskih zemalja, obećavajući brza rješenja za složene probleme. Vidite antiislamsku stranku Geerta Wildersa u Nizozemskoj, Nacionalni skup Marine LePen u Francuskoj, Talijansku braću premijerke Giorgie Meloni, austrijski FPÖ, AfD u Njemačkoj itd. U gotovo desetak država članica EU-a krajnje desne stranke su u vladi ili su na prvom ili drugom mjestu u anketama.

Sve je manji prostor za neovisne medije s jedne strane, s druge strane nalazimo se usred poplave dezinformacija i lažnih vijesti na socijalnim mrežama. Kad se svemu tome dodaju društvene nejednakosti unutar i između europskih zemalja, nije ni čudo da je javnost razočarana političkim establišmentom. Neuspjeh u rješavanju ključnih pitanja mogao bi dovesti do prekretnice u kojoj nedemokratski oblici vladavine osvajaju Europu. Za očuvanje demokracije u Europi ključno je da politički čelnici, organizacije civilnog društva i građani podržavaju demokratske vrijednosti te rješavaju temeljne uzroke nezadovoljstva.

Kako komentirate (ne)očekivano priznanje palestinske države, zasad sa strane Norveške, Irske i Španjolska, a najave priznanja stižu i od nekih drugih članica EU-a...?

- Složeno i osjetljivo pitanje! Priznavanje neovisne palestinske države bilo je sporno i izazivalo podjele unutar Europske unije i prije ovog sukoba, sadašnjeg u Gazi. Neke su zemlje podržavale priznavanje palestinske državnosti kao način za napredak mirovnog procesa na Bliskom istoku i poštovanje međunarodnog prava, a neke su bile opreznije zbog zabrinutosti oko implikacija na izraelsko-palestinske odnose i regionalnu stabilnost. Skeptična ostaje većina europskih članica, iako, primjerice, Slovenija, Malta i Belgija diskutiraju o tome kako i kad priznati palestinsku neovisnost. Zanimljivo, Švedska je još 2014. priznala Palestinu, ali priznanje od Norveške, Irske i Španjolske moglo bi produbiti te podjele unutar EU-a. EU tradicionalno podupire dvodržavno rješenje za izraelsko-palestinski sukob i poziva na pregovore za postizanje trajnog mirovnog sporazuma. Različita stajališta o priznavanju palestinske države mogla bi testirati sposobnost EU-a da govori jedinstvenim glasom na međunarodna pitanja i oblikuje svoju ulogu u mirovnom procesu na Bliskom istoku.

Rasprava o priznavanju palestinske države mogla bi biti istaknuta u predizbornim kampanjama i utjecati na odaziv birača i podršku određenim strankama, posebice u zemljama u kojima je javno mnijenje oko tog pitanja podijeljeno. Te reakcije mogle bi dodatno zakomplicirati situaciju i utjecati na stajališta zemalja članica EU-a uoči izbora. Ishod izbora za EU i stajališta država članica EU-a o tom pitanju bit će važni u oblikovanju uloge EU-a na Bliskom istoku, prije svega u poštovanju međunarodnog prava i načela ljudskih prava.

Bilo kako god, koji će biti najveći izazovi novog saziva Europskog parlamenta, Europske komisije, Europskog vijeća i drugih tijela?

- Nove europske institucije suočit će se sa složenim krajolikom. EU je usred geopolitičke napetosti: s jedne strane rat u Ukrajini, koji nosi potencijal eskalacije i silan ekonomski pritisak, s druge strane rat u Gazi, gdje se testira sposobnost EU-a da djeluje kao jedinstveni akter vanjske politike. Na to se nadovezuje stalan pritisak migracijske politike - kako uravnotežiti nacionalne interese s humanitarnom brigom, što je dovelo i do porasta populističkih i euroskeptičnih stranaka. Izbori će u Parlamentu svakako utjecati na pitanje daljnjeg proširenja na istok. EU će morati definirati jasne kriterije i mapu puta za potencijalne buduće članice. Naravno, ovisnost Europe o ruskoj energiji, troškovi prelaska na obnovljive izvore energije i klimatske promjene dugoročna su briga Europske unije.

U svemu tome traju prijepori i unutar samog EU-a: kako povećati povjerenje javnosti, kako ubrzati donošenje odluka da bi se brže reagiralo na krize. Izazova je mnogo, a ti navedeni samo su neki od velikih. Uspješno rješavanje tih pitanja zahtijevat će snažno vodstvo, učinkovitu suradnju među državama članicama i obnovljenu predanost europskom projektu. U okolnostima današnjeg svijeta bilo bi nam svima bolje da se rješavanje navedenih izazova u što većoj mjeri i ostvari. (D.J.)