Židovske organizacije u Berlinu ponovo zvone na uzbunu: antisemitizam ubrzano se pojačava, a strah židovske populacije raste. Upozoravaju da je moguć još gori razvoj događaja - piše Christoph Strack, čiji prilog za DW, uz neznatne prilagodbe, prenosimo u cijelosti u ovom broju Magazina.

Anna Chernyak Segal drži se isključivo činjenica, a ipak je vrlo zabrinuta. Ona spominje pokušaj podmetanja vatre u svojoj sinagogi sredinom listopada prošle godine s pomoću dva Molotovljeva koktela, kao i napad na mladog člana te zajednice prije nekoliko tjedana u berlinskoj četvrti Gesundbrunnen. Mladić je, kaže, "fizički napadnut i antisemitski je vrijeđan", a zadobio je "prijelom kosti i pretrpio golemu emocionalnu i psihičku štetu".

O ta dva antisemitska napada na ortodoksnu Židovsku zajednicu "Kahal Adass Jisroel" u berlinskoj ulici Brunnenstraße izvještavano je u cijeloj Njemačkoj.

Segal, predsjednica Zajednice, navodi, međutim, da je bilo još mnogo drugih incidenata, što sve izaziva vrlo veliku zabrinutost za sigurnost. Ima verbalnih napada na ulici ili u javnom prijevozu, na primjer, uvredljivi povici: "Djecoubojice!" Ima izražavanja neprijateljstva na internetu, antisemitski znaci ispisuju se na stambenim zgradama i ulaznim vratima, s okvira vrata otkidaju se mezuze – kutijice u kojima je pergament s odlomcima iz religioznih tekstova koje Židovi vjernici kače na okvire vrata svojih stanova. "Znatno je povećana prietnja Židovskom životu", kaže ona, te dodaje: "Ovo nikad nismo mogli ni zamisliti."

Segal je bila jedna od onih koji su govorili na predstavljanju godišnjeg izvješća za 2023. berlinskog Centra za istraživanje i informiranje o antisemitizmu (RIAS-Berlin). Onom što statistika pokazuje u trezvenim, a opet tako zastrašujućim brojkama ona svojim svjedočenjem udahnjuje život. U 2023. RIAS-Berlin je zabilježio 1270 antisemitskih incidenata u glavnom gradu Njemačke. To je najveći broj od osnivanja Centra 2015. i čini povećanje od gotovo 50 posto u odnosu prema prethodnoj, 2022. godini.

“Sedmi listopada 2023. je prekretnica", kaže menadžerica projekta RIAS-Berlin Julia Kopp. Od tada je antisemitizam u Berlinu "znatno prisutniji" nego prije. Od 7. listopada, prvog dana napada i pokolja terorističke organizacije Hamas, pa do kraja godine bilo je oko deset antisemitskih incidenata dnevno. Zabilježeni su i kazneni incidenti, kao i oni koji to nisu.

Kopp upozorava na to da se židovski život u gradu odavno promijenio. Židovke i Židovi paze da ih ne prepoznaju po vjerskim simbolima. Neki se čak sele iz dijelova grada u kojima su posebno ugroženi.

Kopp navodi primer židovskog restorana "DoDa‘s Deli", koji je dugo radio u berlinskoj četvrti Friedrichshein. Ubrzo nakon što je počeo teror Hamasa prvo je uništen natpis restorana, a zatim je počelo stizati sve više prijetnji, ali i upozorenja ljudima da ne posjećuju taj lokal. "Bili su prisiljeni napustiti tu četvrt", objašnjava Kopp. Vlasnici sada namjeravaju otvoriti restoran "DoDa‘s Deli" u četvrti Wilmersdorf, na zapadu Berlina.

Sigmount Königsberg, službenik Židovske zajednice u Berlinu zadužen za antisemitizam, ocjenjuje da novo izvješće pokazuje "koliko su veliki dijelovi židovske zajednice u Berlinu traumatizirani i povrijeđeni". Pritom situacija u Berlinu, gradu s najvećom muslimanskom, a ujedno i najvećom palestinskom zajednicom u Njemačkoj, uopće nije iznimka. To jasno pokazuje godišnje izvješće ureda RIAS-a u pokrajini Hessen za 2023., predstavljeno istog dana. I tamo su brojke eksplodirale nakon 7. listopada: više od 60 posto od 528 zabilježenih incidenata dogodilo se u posljednja tri mjeseca prošle godine.

Dan prije su se novinarima u Berlinu obratili i stručnjaci iz Udruge savjetodavnih centara za pogođene desničarskim, rasističkim i antisemitskim nasiljem (VBRG). Povjesničar Jens-Christian Wagner, šef Memorijalne zaklade Buchenvald i Mitelbau-Dora u Tiringiji, osvrnuo se tada na incidente koji se događaju tijekom obilaska bivših koncentracijskih logora. Bilo je, kaže, antisemitskih ili antiizraelskih komentara, pa čak i zastrašivanja zaposlenih u Memorijalnom centru.

Na pitanje radi li se o osobama iz propalestinskog, odnosno muslimanskog, miljea, on kaže da su to u pravilu "autohtoni Nijemci" - dakle državljani Njemačke bez ikakvog migracijskog podrijetla.



Židovke i Židovi, odnosno izraelski državljani, u svim dijelovima Njemačke zabrinuti su za svoju sigurnost i integritet. Posebno u Berlinu. Usprkos tome, obično kažu da se osjećaju zaštićeno i dobro zbrinuto od policije. Ni stručnjaci Centra RIAS ne iznose kritike na račun ponašanja snaga sigurnosti tijekom antiizraelskih prosvjeda. Ipak, javljaju se sumnje i frustracije. Segal priča kako je kamenjem razbijen prozor jedne židovske obitelji iz njihove zajednice. Kamenje su bacila djeca jedne muslimanske obitelji iz susjedstva.

Policajci su toj židovskoj obitelji preporučili: "Sklonite se iz ovog kraja. Mi tu ne možemo ništa." Takve poruke su za članove zajednice poražavajuće, kaže Segal. Nadležni "mole i mole" pogođene da takve slučajeve prijavljuju. Ali ne učine to svi. Do sada je bilo mnogo pojedinačnih incidenata, uključujući i "slučajne susrete u svakodnevnom životu", kako to kaže Julia Kopp. A s obzirom na to da su to slučajni događaji, pogođenima je bilo "teško od njih se zaštititi".

Ujedno, s obzirom na sve veću borbenost i slogana i počinitelja, stručnjaci strahuju od daljnjeg porasta broja napada i eskalacije nasilja. Samuel Salzborn, kontakt-osoba u gradu-pokrajini Berlin zadužen za antisemitizam, upozorava na žestinu pojedinačnih protesta i ujedno strahuje od daljnje agresije. On čak ocjenjuje da je to “razvoj koji potencijalno preuzima predterorističke strukture”.