Barokna crkva sv. Mihovila izgrađena je na mjestu gdje je bila džamija
Nakon odlaska Osmanlija u Osijek su 1687. došli isusovci, koji su preuzeli Kasim-pašinu džamiju
Na blagdan sv. Mihovila, 29. rujna 2026., navršit će se 339. godišnjica oslobođenja Osijeka od osmanske vlasti. Osmanski su osvajači nakon 161 godine okupacije grad počeli napuštati 26. rujna, a habsburška je vojska u grad ušla 29. rujna 1687. godine. Zajedno s carskom vojskom u grad su stigli isusovci te franjevci iz Bača, koji su unutar srednjovjekovne osječke urbanističke strukture zatekli i orijentalne sakralne objekte, od kojih su neki nastali od starih osječkih srednjovjekovnih crkava.
Skromni franjevci zauzeli su Sulejman-hanovu džamiju, koja je nastala preuređenjem srednjovjekovne, romaničke crkve, a isusovci su zauzeli najveću i najraskošniju osječku, Kasim-pašinu, džamiju. Isusovci su netom preuzetu Kasim-pašinu džamiju odmah pretvorili u crkvu te 1701. godine osnovali rimokatoličku župu, koja je bila pod izravnom upravom esztergomskog nabiskupa kardinala grofa Leopolda Karla von Kollonicha, kojemu je sveti otac Alexander VIII. 14. studenoga 1689. dodijelio naslov hrvatske crkve sv. Jeronima u Rimu.
Izgradnja današnje barokne crkve sv. Mihovila započela je 1725. od apside prema brodu, čiji je jedan segment bio dovršen 1730. godine. Gradnja crkve nastavljena je 1733. godine proširenjem broda bočnim kapelama, što je dovršeno već sljedeće godine, kada je podignut i kor. Izgradnja crkvenih tornjeva započela je 1741., a dovršeni su, uz preinake, 1766. godine. Crkva je 1750. godine posvećena sv. Mihovilu arkanđelu u sjećanje na dan oslobođenja Osijeka od osmanske vlasti. Ispod cijele crkve prostire se velika višeprostorna kripta u kojoj su obavljana ukapanja, od 23. svibnja 1704., kada je u njoj prvi pokopan osječki trgovac i gradski sudac Franjo Corneth, do 27. kolovoza 1829., kada je posljednja ukopana udovica Ana pl. Zombory, rođena pl. Petković.
Glavni crkveni oltar, jedan od najmonumentalnijih baroknih oltara u Slavoniji, podignut je 1770. godine, a krasi ga velika oltarna pala s prikazom sv. Mihovila kao osloboditelja grada Osijeka s lijepom vedutom grada iz sredine 18. stoljeća. Slika je djelo bečkog slikara Franza Xavera Wagenschöna, a skulpture svetaca na oltaru rad su još neutvrđenog, vjerojatno, bečkog kipara. Ovaj tjedan važan je i zbog toga što se u ponedjeljak, dan uoči Sv. Mihovila, 28. rujna, obavila kolaudacija restauriranih crkvenih orgulja. Današnje orgulje ove crkve izveo je 1830. godine apatinski majstor Kaspar Fischer, a od njih je do danas ostalo sačuvano prekrasno bidermajersko kućište.
Osječki graditelj orgulja Lorenz Fabing 1890. montirao je nove svirale, a 1937. orgulje je temeljito preuredio Franc Jenk, graditelj orgulja iz Šentvida. Iz podataka o osobama pokopanim u crkvenoj kripti saznajemo da je ovdje 21. svibnja 1762. pokopan i crkveni orguljaš, što nam govori da je crkva od posvećenja imala orgulje. Ova je crkva ukinućem isusovačkog reda 1773. godine postala tvrđavska župna crkva, a 23. kolovoza 2026. ponovo je, nakon 253 godine, vraćena na upravljanje isusovcima.