Na Divljem zapadu, pardon, u Hrvatskoj sve po starom. U prethodnom je valu legalizacije legalizirano oko 900.000 objekata, a procjenjuje se da su stotine tisuća i dalje nelegalizirane. Divlja je gradnja nepregledna koliko i bahatost ilegalnih graditelja, vjerujući valjda da se zakoni baš na njih ne bi trebali primjenjivati. Tipično balkanski mentalitet. Gdje se bespravno gradi? Najviše u Istri i Dalmaciji, no i drugi krajevi Hrvatske nisu iznimka.

Pritom treba razlikovati objekte izgrađene do 15. veljače 1968. godine jer oni se smatraju legalnima čak i ako nemaju akt za gradnju. Osim njih postoje objekti koji su bespravno izgrađeni najkasnije do 21. lipnja 2011. godine (i vidljivi su na ortofotokarti Državne geodetske uprave s tim datumom) i objekti bespravno izgrađeni nakon tog datuma. Potonji se uopće neće moći legalizirati, a za objekte izgrađene do 21. lipnja 2011. godine novi Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama ukinuo je rok za podnošenje zahtjeva za ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada (koji je ranije bio propisan do 30. lipnja 2018. godine), pa se sada otvorila mogućnost za trajno podnošenje novih zahtjeva, bez vremenskog ograničenja.

Zašto legalizirati? Pristaše naknadne legalizacije objekata ističu usklađivanje podataka u katastru i zemljišnim knjigama, prihode od legalizacije, gospodarski poticaj, socijalnu sigurnost, kao i pravnu sigurnost daljnjeg korištenja, prodaje, nasljeđivanja, darovanja i drugih pravnih radnji, a smatraju da se pritom čuvaju sigurnost i kvaliteta gradnje. Protivnici pak navode okolnost narušavanja prostora, nepravednost sustava koji bi trebao inzistirati na rušenju objekata ili na drakonskim kaznama njihovim vlasnicima, lošu infrastrukturu objekata bez adekvatnih cesta, vodovoda i kanalizacije, sigurnosne rizike same gradnje i osobito poticanje bezakonja.

Nezakonito izgrađenom zgradom smatra se zgrada, odnosno rekonstruirani dio postojeće zgrade izgrađene bez akta kojim se odobrava građenje, odnosno protivno tom aktu, vidljiva na digitalnoj ortofotokarti u mjerilu 1:5000 Državne geodetske uprave izrađenoj na temelju aerofotogrametrijskog snimanja Republike Hrvatske započetog 21. lipnja 2011., na kojoj su izvedeni najmanje grubi konstruktivni građevinski radovi (temelji sa zidovima, odnosno stupovima s gredama i stropom ili krovnom konstrukcijom) s krovom ili bez njega, najmanje jedne etaže.

ILUSTRACIJA

Zakon o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama navodi brojne slučajeve u kojima se nezakonito izgrađene zgrade ne mogu ozakoniti, primjerice, ako se nalaze na planiranim ili istraženim koridorima i površinama prometnih, energetskih, vodnih i komunikacijskih građevina ili na području upisanom u listu svjetske baštine UNESCO-a, ili ako se nalaze na međi s drugom građevnom česticom planiranom za građenje zgrade, ako na pročelju koje se nalazi na međi ima otvor (prozor, vrata, otvor za prozračivanje, balkon, lođu i sl.) itd.

Nezakonito izgrađena zgrada ozakonjuje se rješenjem o izvedenom stanju koje donosi nadležno upravno tijelo na čijem se području nalazi nezakonito izgrađeni objekt, pri čemu o žalbama odlučuje Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine. Postupak za donošenje rješenja o izvedenom stanju pokreće se na zahtjev stranke, nakon što sazna kojoj građevinskoj skupini pripada njezin objekt, a koji se predaje nadležnom upravnom tijelu preko elektroničkog programa eDozvola, zajedno s propisanom dokumentacijom koju detaljno nabraja Zakon o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama.

Prije donošenja rješenja o izvedenom stanju nadležno je upravno tijelo dužno stranci pružiti mogućnost uvida u spis predmeta radi izjašnjenja. Rješenje će biti doneseno ako je, između ostalog, plaćena naknada za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru. Podnositelj zahtjeva, odnosno vlasnici zgrade za koju je doneseno rješenje (osim za pomoćnu zgradu) dužni su po izvršnosti tog rješenja platiti komunalni doprinos.

Nonšalancija, gramzljivost, pasivnost, neinformiranost, drskost, tko-sam-što-sam stav, nezavidne životne prilike..., razlozi su bespravne gradnje brojni, ali opravdanja za zaobilaženje zakona ipak nema. Prostor je dragocjeni resurs koji posjeduje jedna država i zaslužuje da se prema njemu odnosimo s poštovanjem. Mnogo je grlenih domoljuba koji se busaju u prsa, pitam se kamo neki iznenada nestanu kad se trebaju poštovati zakoni iste te države u koju se kunu. U međuvremenu, svaki novi val legalizacije stvara opasno ozračje u društvu da se strpljenje i poštenje onih koji godinama čekaju dozvole naprosto ne isplate, a da je zakon ništa drugo nego – otirač.